Može li se Vladimir Putin već sada tretirati kao ratni zločinac? Evo što kaže Ženevska konvencija

Aktuelno
Može li se Vladimir Putin već sada tretirati kao ratni zločinac? Evo što kaže Ženevska konvencija
.

Vladimir Putin u ovom je trenutku svjetski otpadnik broj jedan. Međutim, Putin bi mogao biti i ratni zločinac prema Ženevskoj konvenciji iz 1949. godine, piše New Yorker. Ratni zločini uključuju voljna ubojstva i opsežno uništavanje imovine koje "nije opravdano vojnom nužnošću i provedeno je protuzakonito, namjerno i ničim izazvano".

Ova definicija je tijekom godina neujednačeno tumačena i različito primjenjivana u slučaju političkih vođa i zemalja koji su inicirali agresiju iz razloga koji se smatraju neopravdanima, uključujući i Sjedinjene Države, navodi njujorški list.

Putinov rat u Ukrajini očigledno krši međunarodno pravo jer je provedena invazija na suverenu državu te postoji pokušaj da se svrgne izabrana vlada. Nakon hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a, glavni tajnik António Guterres upozorio je da bi ruska invazija mogla biti najgori rat stoljeća i imati devastirajuće posljedice na samo za Ukrajinu ili Rusiju već za cijeli svijet.

Putin je, navode dalje, lagao u svakoj fazi ukrajinske krize, inzistirajući na tvrdnji da nema vojnih ambicija u Ukrajini. Pritom je nagomilao gotovo 200.000 vojnika na tri fronte. Dok je držao konferenciju za medije s Olafom Scholzom, njemačkim kancelarom, istaknuo je kako "nitko to ne želi", referirajući se na rat. Naglasio je da zato žele pregovore. Međutim, u tom istom trenutku na granicu su stigle zalihe krvi. Prošlog utorka američki predsjednik Joe Biden je komentirao: "Ne treba vam krvi ako ne kanite započeti rat".

Putin je također govorio o potrebi za "denacifikacijom" Ukrajine. Tvrdio je da vlada u Kijevu pokušava nabaviti nuklearno naoružanje. Vladu u Kijevu je proglasio huntom. Iako je zemlja održala izbore 2019. godine, a predsjednik Volodimir Zelenski dobio čak 73 posto glasova. Imao je 38 protukandidata.

Putin je, razlaže dalje New Yorker, izazvao krizu pogrešnom, a možda čak i fikcijskom tvrdnjom da će Ukrajina uskoro ući u NATO. Ukrajina je navela članstvo u savezu kao svoj cilj, ali je vodstvo NATO-a izjavilo da Ukrajina ne ispunjava uvjete za članstvo. Kako bi zaustavili Putinovu paranoju, Bidenova je administracija ponudila detaljan prijedlog za povećanje sigurnosti Rusije. Ponuda je uključila kontrolu naoružanja i ograničenja vojnih vježbi.

No, Putinova je reakcija bila prkos. Zahtijevao je osiguranje da Ukrajina nikada neće pristupiti NATO-u i da se Savez vrati na članstvo iz 1997. godine. Očigledno mu je sada cilj promjena režima vojnom silom. Putin također tvrdi da je razlog invazije Ukrajine to da zaštiti Rusiju od SAD-a. U tom kontekstu je svijet upozorio i da je Rusija nuklearna sila.

Izvor:Jutarnji

Ne propustite