Bugajski: Što se više Dodik bude zalagao za secesiju, Vašington će se više uključivati u osiguravanje državnosti i teritorijalnog integriteta BiH
– Odlučeno je da se pozove nekoliko nazadnih demokratija zato što su važni saveznici i što bi njihovo isključenje sa samita poslalo negativan signal nezainteresovanosti ili zanemarivanja - kaže u razgovoru za Danas Januš Bugajski, viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan, komentarišući to što je i Srbija na kraju pozvana na Samit za demokratiju koji 9. i 10. decembra organizuje predsednik SAD Džo Bajden (Joe Biden).
Bugajski dodaje da su Srbija i Kosovo pozvane djelimično i zato da "pokažu da mogu da napreduju u svojim bilateralnim odnosima uporedo sa demokratskim razvojem. Učešće Srbije na Samitu, također, pokazuje da zemlja pripada transatlantskoj zajednici, a ne ruskoj imperijalnoj Euroaziji".
U toku intervjua, Bugajski se osvrnuo i na podatke Međunarodnog instituta za sigurnost iz Beograda koji je saopćio da će SAD u januaru uvesti sankcije pojedincima sa Balkana na osnovu akta Magnitskog. Kako oni navode, sankcije će biti uvedene dijelu političke i poslovne zajednice u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i na Kosovu.
Na pitanje da li se može pretpostaviti ko je na tom spisku, Bugajski je istakao da nijedno ime nije javno objavljeno.
- Nijedno ime nije javno objavljeno, ali ako se prikupi dovoljno dokaza, onda bi ova inicijativa mogla da ukaže na političare i biznismene umiješane u korupciju velikih razmjera, organizirani kriminal ili represiju u prošlosti i ratne zločine. Sankcije bi mogle da obuhvate zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje imovine u bankama na Zapadu i zapljenu imovine u Sjedinjenim Državama. Odgovornost za kriminalne i destabilizujuće aktivnosti bi trebalo da pomogne razvoju vladavine prava i pluralističke demokratije u svakoj balkanskoj državi - rekao je Bugajski.
Komentirao je i činjenicu da se Srbija ubrzano naoružava i da li susjedi u regionu trebaju da budu zabrinuti zbog toga.
- Manji susjedi Srbije ne samo da treba da budu zabrinuti, već bi trebalo i da preispitaju svoje odbrambene stavove i vojne sposobnosti. Veliki dio srpskog naoružanja nabavlja se od Rusije i Kine i nije dovoljnog obima ili kvaliteta da bi se suprotstavio američkim ili NATO snagama, ali bi se moglo koristiti u slučaju lokalnih ili ratova manjih razmjera u Bosni, Crnoj Gori ili na Kosovu. Međutim, veći dio vojnog jačanja Beograda je politički čin da se demonstrira da je Srbija najjača regionalna država i da ima moćne saveznike u Rusiji i Kini. Beograd na taj način služi interesima Moskve i Pekinga u projektovanju svoje moći protiv Zapada.
Bugajski se osvrnuo i na to da li su SAD konačno spremne da ulože dovoljno političkog kapitala za stabilizaciju BiH na duge staze?
- Da bi uložile dovoljno političkog i diplomatskog kapitala za trajnu stabilizaciju BiH, SAD ne bi trebale samo da se zalažu za izbornu reformu, već i za velike ustavne promjene i smanjenje, neutralizaciju ili eliminaciju paralizirajućeg sistema dva entiteta. Trenutno ne vidim tako potpunu posvećenost, ali paradoksalno što se više Milorad Dodik i krugovi oko njega budu zalagali za secesiju, Vašington će se više uključivati u osiguravanje državnosti i teritorijalnog integriteta Bosne.
Za kraj, Bugajski se osvrnuo i na to hoće li nova njemačka vlada konačno zauzeti proaktivniji odnos prema vlastima u Srbiji i kakav odnos Berlina možemo očekivati prema Moskvi?
- Ne vidim neke veće promene u njemačkoj politici prema Balkanu. Berlin i EU u cjelini teško da će zauzeti oštriji pristup prema vladi u Srbiji bez američkog vođstva. Također, imam malo povjerenja u novog njemačkog kancelara čija Socijaldemokratska partija tradicionalno zauzima meku liniju pomirenja prema Rusiji i mnogo je manje otvorena od Zelenih po pitanju ljudskih prava i demokratije. Moskva će iskoristiti slabosti i podjele u nemačkoj koalicionoj vladi u svoju korist, a također će nastojati da stvori razdor između Berlina i Vašingtona - zaključio je Bugajski.
Izvpr:avaz