Cvijanović: Nema poricanja genocida u Srebrenici, naša reakcija nema veze sa sadržajem zakona

Objavljeno:05.12.2021 - 21:34
A A A Times Arial

Među brojnim istaknutim liderima i diplomatama koji će posjetiti Izrael posljednjih sedmica, jedan je dobio vrlo malo medijske pažnje: Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, autonomne srpske enklave Bosne i Hercegovine. Ona se sastala s visokim izraelskim zvaničnicima tokom svoje prošlosedmične posjete, uključujući ministra finansija Avigdora Liebermana i ministra za stambena pitanja Zeeva Elkina, piše Haaretz.

Cvijanovićeva se također susrela sa novinarom Haareta u jednom jerusalimskom hotelu, gdje je govorila o nekim od najhitnijih političkih pitanja koja su trenutno na naslovnicama na Balkanu. Neki od njenih komšija vjerovatno neće pozitivno gledati na njene odgovore.

Ona je snažno odbacila navode o negiranju genocida i historijskom bijeljenju od strane sebe i svojih političkih saveznika, usred dubokih unutrašnjih neslaganja oko saučesništva bosanskih Srba u masakru hiljada Muslimana u Srebrenici 1995. godine.

- Nema poricanja genocida, nije bilo poricanja genocida - rekla je Cvijanovićeva i dodala da argumenti oko ratnih zločina sprečavaju njenu zemlju da ide naprijed.

Razmjeri tragedije dovedeni u pitanje

Pitanje negiranja ili zabjeljivanje krvavih događaja iz 1995. godine također je dospjelo na naslovne strane u Izraelu poslednjih nedjelja, nakon što je njemačka ambasada u Tel Avivu odlučila da odloži dodjelu nagrade nekada poznatom, a sada kontroverznom, izraelskom historičaru holokausta prof. Gideonu Grejfu (Greif).

Grejf je trebao dobiti medalju u čast svog revolucionarnog istraživanja Šoa, ali je ceremonija odgođena zbog njegovog nedavnog rada na Srebrenici. Učestvovao je u izradi izvještaja za 2021. godinu, u ime Republike Srpske, u kojem on i njegove kolege dovode u pitanje razmjere tragedije.

Haaretz je posljednjih sedmica objavio nekoliko priča o tom pitanju, uključujući intervju s bosanskom ministricom vanjskih poslova Biserom Turković. Ona je rekla da je "od najveće važnosti razumjeti zašto je negiranje genocida u Srebrenici toliko opasno i ima nesagledive posljedice".

Republika Srpska je nastala iz Dejtonskog sporazuma pod pokroviteljstvom SAD, kojim je okončan balkanski rat 1992-1995. Sporazum je podijelio Bosnu na dvije autonomne regije: Srpsku Republiku (poznatu i kao Republika Srpska) i Federaciju Bosne i Hercegovine (u kojoj dominiraju Hrvati i Muslimani Bošnjaci), koje povezuje zajednička centralna vlada. Međunarodna zajednica je to smatrala najboljim rješenjem nakon razornog rata između bosanskih Srba i Muslimana.

U burnom intervjuu, Cvijanovićeva je za Haaretz rekla da se njena vlada nije bavila poricanjem genocida, već se zalagala da se svaka žrtva sukoba jednako pamti. Ona je rekla da ljudi treba da "nađu balans - da kažu da su žrtve žrtve", a ne da "ova majka plače više od one majke samo zato što je ova ove, a ona te nacionalnosti".

Dodala je: "Nikada ne želimo da politiziramo nijednu smrt."

Bosna ne može ići naprijed, naglasila je, "jer i danas samo razgovaramo o tim stvarima umjesto da razgovaramo, na primjer, o našim kapacitetima u energetskom sektoru koji su ogromni u regionu".

Upitana da li je mislila da su Bošnjaci previše fokusirani na genocid, ona je rekla da to nije ono što je mislila. Međutim, ona je insistirala na tome da "kopajući po ovoj temi stalno, ne možemo gledati u budućnost".

Posljednjih godina, srpski lideri u Bosni i Hercegovini izazvali su kritike zbog pokušaja da umanje težinu masakra, u kojem su snage bosanskih Srba ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih muslimana u međunarodno proglašenoj sigurnoj zoni.

Srpski zvaničnici negirali su validnost presuda međunarodnog tribunala u kojima se ubistva opisuju kao genocid, dok su u isto vrijeme sve više pozivali na separatizam. Neki strahuju da bi to moglo dodatno razbiti mali narod, čija populacija broji oko 3,8 miliona, po etničkim linijama.

Zakon o negiranju genocida

Ranije ove godine, odlazeći visoki predstavnik UN-a, Valentin Incko (Inzko), međunarodni mirovni izaslanik, objavio je dekret kojim se kriminalizira poricanje genocida.

Cvijanovićeva je u odgovoru najavila da se Republika Srpska neće pridržavati nove mjere, dok je Milorad Dodik, njen prethodnik i sadašnji srpski član tročlanog Predsjedništva BiH, zaprijetio da će se povući iz vojske zemlje kako bi se stvorile nezavisne srpske snage. Visoki zvaničnici u Republici Srpskoj također su povukli saradnju sa institucijama centralne bosanske vlasti.

Cvijanovićeva, koja je više puta odbijala da odgovara na pitanja da li vjeruje da je masakr u Srebrenici zaista genocid, rekla je da njeno protivljenje zakonu o negiranju genocida proizilazi iz činjenice da ga je nametnuo međunarodni predstavnik, a ne domaći zakon.

- Naša reakcija nema veze sa sadržajem zakona. Čak i da je to zakon o oblacima ili, ne znam, o vjetrovima ili nešto slično, naša reakcija bi bila ista - rekla je ona.

Upitana o tome da li načelno odobrava zakon, Cvijanovićeva je više puta rekla da se zalaže za razgovore između različitih etničkih grupa u BiH o tome kako se nositi s tim pitanjem. Međutim, ona je odbila da navede koji bi stav, ako ga ima, zauzela u okviru takvog unutrašnjeg dijaloga.

- Moj stav je da sjedim zajedno sa svojim kolegama i uvijek je tako. Razgovaramo o svakoj kulturi, školama koje treba renovirati, ratnim zločinima, bilo čemu, da razgovaramo i vidimo kako da dođemo do zajedničkih stavova o nekim pitanjima - rekla je ona.

Poricanje u mnogim oblicima

Neki regionalni posmatrači izrazili su skepticizam prema spremnosti lidera bosanskih Srba da se uključe u dijalog u dobroj vjeri o prošlosti.

- Politički lideri Republike Srpske, uključujući aktuelnu predsjednicu Željku Cvijanović, dosljedno su umanjivali i poricali punu realnost genocida - rekla je prof. Jelena Subotić, politikolog sa Univerziteta Georgia State koja se fokusira na pitanja politike sjećanja na zapadnom Balkanu.

- Ovo poricanje je poprimilo mnoge oblike i evoluiralo je tokom vremena, od potpunog negiranja događaja do minimiziranja broja žrtava, do sadašnje pozicije koja priznaje da događaji u Srebrenici predstavljaju ratni zločin, ali zločin odmazde zbog bošnjačkih napada na srpske trupe i civile u regionu. Konkretno, stav predsjednice Cvijanović je da su događaji u Srebrenici „odmazda“ na bošnjačko antisrpsko nasilje - rekla je Subotić.

Menahem Rosensaft, pomoćnik izvršnog potpredsjednika i generalni savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa, se složio, optužujući Cvijanovićevu, Dodika i druge lidere bosanskih Srba da “slijede stavove poricatelja holokausta”.

Oni ne samo da "drsko i besramno negiraju da su paravojni nasilnici iz Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića izvršili genocid u Srebrenici", već i lideri bosanskih Srba veličaju osuđene ratne zločince "sa ogromnim bilbordima širom Republike Srpske", rekao je on.

- To je ekvivalent poricanju da su Jevreji sistematski ubijani u gasnim komorama Aušvica i Treblinke, i pretvaranju Adolfa Ajhmana u narodnog heroja - dodao je Rosensaft, koji također predaje pravo genocida na Pravnom fakultetu Kolumbije u Njujorku.

Nije sve genocid

Trenutna kriza na Balkanu dolazi nekoliko mjeseci nakon objavljivanja izvještaja komisije koju je predvodio prof. Grejf, a koja je osporila međunarodno pravni konsenzus da su ubistva koja su bila praćena masovnim silovanjem i raseljavanjem desetina hiljada ljudi, predstavljaju genocid.

Sam Grejf branio je izvještaj prošlog mjeseca.

- 10 ozbiljnih, profesionalnih, poštenih ljudi su se dvije godine bavili i razgovarali o tom pitanju - rekao je za Haaretz. Napomenuo je da nije lično odgovoran za dio izvještaja u kojem se procjenjuje da je samo polovina prihvaćenog broja žrtava zaista ubijena, iako je rekao da stoji iza istraživanja svog tima.

- Izraz genocid se ne može koristiti za svaki historijski događaj. Nije sve genocid - rekao je on, dodajući da kritike Bošnjaka treba zanemariti kao antisemitske jer su muslimani - optužba koju je Turkovićka negirala, a on je odgovorio je da je njeno "djelimično jevrejsko porijeklo".

Kontroverzna komisija osnovana je 2018. nakon što je zakonodavno tijelo Republike Srpske odlučilo odbaciti prethodni izvještaj, usvojen 2004. godine, koji je u velikoj mjeri potvrdio stav konsenzusa, razbjesnivši nacionaliste bosanskih Srba. Lideri Republike Srpske, uključujući Dodika, tvrde da je stariji izvještaj preuveličao broj žrtava.

Orjentisana na budućnost

I pored toga što je javno priznala svoju ulogu u formiranju komisije, Cvijanovićeva, koja je ranije tvrdila da je Zapad namjerno žrtvovao civile u Srebrenici kako bi se stvorio izgovor za intervenciju NATO-a, rekla je za Haaretz da “naše institucije nemaju nikakve veze sa izvještajem. To nije organizovala vlada. Vlada je željela tim stručnjaka da vidi šta se tamo dešava, ali to nije bilo vladino oruđe.”

Upitana o Turkovićkinoj zabrinutosti u vezi sa budućnošću zemlje, Cvijanovićeva je optužila bosanskohercegovačku ministricu vanjskih poslova da slijedi "svoju etničku agendu", da prezire diplomate etničkih Srba i da se sastaje "sa nekim problematičnim liderima koji su povezani sa nekim sigurnosnim pitanjima".

Sa svoje strane, Cvijanovićeva je rekla da njena vlada nema interesa niti apetita da potpiruje dalje sektaške sukobe.

 -Nema revolucije, nema rata. Otvorena su vrata za razgovor sa našim partnerima, a mi mislimo da su Muslimani ili Bošnjaci partneri, kao i Hrvati, i to je to. Oni su naši partneri - rekla je ona.

-Ja sam nekako orijentisana na budućnost, a da biste imali budućnost morate imati dijalog. Da biste imali dijalog, morate imati partnere. Da biste imali partnere, morate sjediti zajedno i razgovarati s njima o svim ovim stvarima: prošlosti, sadašnjosti, budućnosti – zaključila je Cvijanović u intervjuu za Haaretz.

  
 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!