OSVRT NA ODRŽAVANJE SUMMITA POKRETA NESVRSTANIH U BEOGRADU: 60 godina od osnivanja ideje koja je lansirala Tita i Jugoslaviju među globalne lidere - Je li vrijeme za obnovu koncepta koji će jednog dana biti nužan u spašavanju svijeta?

Jučer i danas u Beogradu se održava summit druge po veličini globalne organizacije, jedina veća od nje je UN - riječ je o summitu Pokreta nesvrstanih. Dakako, na ovim prostorima riječ je o dobro poznatoj organizaciji jer je ovdje i nastala - Pokret nesvrstanih prije 60 godina utemeljio je jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito zajedno s indijskim premijerom Jawaharlalom Nehruom i egipatskim predsjednikom Gamalom Abdelom Nasserom.

Pokret nesvrstanih nastao je kao izuzetna geopolitička ideja koja je u to vrijeme možda više nego ikome odgovarala upravo Jugoslaviji koja se trudila opstati kao neovisna i autonomna zemlja između dva svijeta, istočnog i zapadnog bloka. Zapadno od Jugoslavije bilo je pod kontrolom Washingtona, istočno od nje pod kontrolom Moskve. Očekivano, obje hladnoratovske sile, SAD i SSSR, htjele su nametnuti svoj utjecaj nad Jugoslavijom i u ključnom trenutku ona je morala pronaći svoj izlazak iz tog sve snažnijeg pritiska. Odgovor je bio formiranje trećeg bloka, bloka koji bi okupljao sve zemlje svijeta koje formalno ne žele biti niti američki niti sovjetski sateliti.

Nastankom Pokreta nesvrstanih stvoren je hladnoratovski presedan, otvoren je prostor djelovanja unutar kojeg bi brojne zemlje mogle izbjeći zamku svrstavanja na ovu ili onu stranu. Imajući u vidu da je Hladni rat predstavljao stalnu prijetnju da postane "vrući", iz sigurnosne perspektive svakako se isplatilo biti nesvrstan i pritom potencijalno izbjeći i direktno sudjelovanje u Trećem svjetskom ratu koji bi vrlo lako mogao prerasti i u nuklearni holokaust.

Srećom ne možemo znati bi li koncept nesvrstanosti izdržao u slučaju da su zaista zaratili SAD i SSSR pošto je Hladni rat (nadajmo se) završen.

Ali ako Hladnog rata više nema, zašto onda još uvijek postoji Pokret nesvrstanih? To je pitanje, prije kojih desetak godina, možda bilo i opravdano. Danas, kada se svijet ponovno vraća opasnoj blokovskoj politici, ideja nesvrstanosti važna je možda gotovo podjednako kao što je i bila prije 60 godina. Dakako, može se raspravljati je li današnje stanje tog pokreta na onoj istoj liniji kao što je bilo nekoć ili se sad pretvara više u eksploataciju jednog kurioziteta geopolitičke povijesti.

Sama činjenica da je u Beogradu prisutna i ruska delegacija - u sklopu promatrača, ne člana, dakako - za neke je već sama po sebi kontroverzna. Nije li pokret zamišljen upravo tako da u njega ne može prodrijeti utjecaj ni Moskve ni Washingtona? Dobro, to je sad već stvar pakiranja kritika kroz kreiranje ideoloških kritika. Isto tako nije pretjerano reći da Srbija, domaćin ovogodišnjeg summita Pokreta nesvrstanih, koristi sam pokret za svoje vlastite vanjskopolitičke poene, no to je legitimno.

Kritiziranje Pokreta nesvrstanih na temelju patetičnih regionalnih političkih prijepora je, u najmanju ruku, jadno. Srećom, među 105 delegacija zemalja diljem svojata u Beogradu je i predstavnik iz Hrvatske, državni tajnik Zdenko Lucić, no Hrvatska je, kao i Rusija, tamo tek u ulozi promatrača. Rusiju predstavlja Sergej Lavrov, a iz BiH došao je Milorad Dodik (BiH također ima status promatrača). Uz promatrače tu su i dvije zemlje sa statusom "gosta" - Slovenija (predstavlja je državni tajnik Stanislav Raščan) te Turska (predstavlja je ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu).

Članice Pokreta nesvrstanih, od Alžira, Angole, Bangladeša, Indije, Irana, Palestine do Sudana, većinom su poslale svoje ministre vanjskih poslova. No, neki lideri sudjelovali su u summitu putem video veze, primjerice azerski predsjednik Ilham Aliyev koji je oštro osudio gomilanje cjepiva za covid-19 od strane zapadnih zemalja te je rekao kako je riječ o "vakcinskom nacionalizmu".

Indonezijski ministar vanjskih poslova, Retno Marsudi, potpuno je u pravu kad je istaknuo kako izazovi s kojima se svijet suočava danas su isti kao i u vrijeme osnivanja Pokreta nesvrstanih te su još i izraženiji. "Jedan od principa ovog pokreta je jednakost među zemljama i nacijama", naglasio je.

Generalni tajnik UN-a, Antonio Guterres, također se uključio putem video-veze te je istaknuo kako u današnjem svijetu brojnih izazova Pokret nesvrstanih još uvijek ima važnu ulogu.

Važnu ulogu, svakako, no nema sumnje da je sam Pokret danas vrlo blijeda slika njegove nekadašnje važnosti i utjecaja. Pokret nesvrstanih lansirao je jugoslavenskog predsjednika Tita u rang globalnih lidera čije je mišljenje bilo važno oko gotovo svakog bitnijeg događaja, a Jugoslaviji je donio geopolitički prestiž bez presedana. No, već nakon smrti Tita utjecaj Pokreta nesvrstanih počinje slabiti, a nakon sloma komunizma krajem 80-ih gotovo da potpuno pada u zaborav.

Summiti su se nastavili svakih nekoliko godina, ali često bez veće pažnje. Određena prekretnica bio je summit Pokreta nesvrstanih održan 2012. u Iranu. Pomalo nekonvencionalno da se summit održava u teokratskom Iranu imajući u vidu da su u pokretu uvijek prednjačile socijalističke zemlje, no iranske tadašnje vlasti dale su zapravo vrlo snažan argument za koncept politike nesvrstanosti pogotovo u vrijeme kad se intenzivirao krvavi rat u Siriji nametnut toj zemlji od strane zapadnih sila.

Idući summit održao se 2016. u Venezueli, zatim 2019. u Azerbajdžanu, a nakon ovog beogradskog idući se očekuje 2023. godine u Ugandi.

Što summit danas znači za Srbiju? Ovo bi mogao biti njezin važan trenutak na "nesvrstanoj pozornici" jer, kako i znamo, Srbija tehnički jest jedna od svega nekoliko preostalih europskih zemalja koje spadaju u nesvrstanu zonu. Zapravo, ako bismo koristili "barometar nesvrstanosti" Srbija je na samom vrhu. Koliko joj to pak ide u prilog u današnjim okolnostima je upitno. Isto tako je i upitno koliki je rok trajanja njene nevrstanosti, odnosno je li ta nesvrstanost birana ili situacijska.

Naime, nije tajna da vlasti na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem aktivno nastoje postati članica Europske unije. Pitanje je što za njega predstavlja važniji politički događaj, današnji summit Pokreta nesvrstanih ili nedavni posjet njemačke kancelarke Angele Merkel koju je nestrpljivo čekao kako bi joj prezentirao napredak Srbije po pitanju reformi koje su nužne za ulazak u EU.

S druge strane vrata "svrstanosti" za Srbiju su samo odškrinuta, barem ako govorimo prema Zapadu. Čak ni za vrijeme nedavnog summita između EU-a i balkanskih zemalja u Sloveniji sve što je Beograd mogao dobiti su izjave poput "Balkan je srce Europe". Nikakvih konkretnijih obećanja nije bilo, nikakvih rokova, godina...

Iz te perspektive Srbija ne može ne razmatrati i druge opcije, ali dugoročna nesvrstanost za nju je nažalost teško izvediva. Ako se EU bude kolebala, što čini, Srbija će po inerciji pripasti geopolitičkom utjecaju Rusije i Kine. Zapravo samo činjenica da je najzvučnije ime u Beogradu u sklopu ovog summita upravo ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov već nam dovoljno govori.

U konačnici Pokret nesvrstanih je vrijedno nasljeđe kojeg se barem Srbija na ovim prostorima ne srami, no što se tiče barjaka nesvrstanosti njega će morati razviti i ponosno nositi neka zemlja koja će u taj koncept vjerovati dugoročno. Možemo po karti svijeta prelaziti mnogo puta i danas ćemo je teško pronaći. Možemo tek predlagati neke hipotetske situacije. Recimo Indija, kao i prije 60 godina, mogla bi biti uistinu velika nesvrstana sila koja bi, sad kad se sprema na ekonomski uzlet, mogla biti novi lider tog pokreta i osigurati si status kakav je nekoć imao Josip Broz Tito. No, jako teško da to može biti Narendra Modi kojem je vrhunac globalnog političkog djelovanja organizacija "showa" za američke predsjednike (sjetimo se samo parade koju je priredio za Trumpa povodom posjete SAD-u!). Kina ne može biti lider nesvrstanih jer je već dio "istočnog bloka" zajedno s Rusijom. Nesvrstana EU? Grandiozna ideja, ali možda u nekom sasvim drugom obliku jer aktualna EU jedva da održava klub na okupu.

No, što god da se dogodi jedna stvar ne smije - ne smije se dozvoliti da se cijeli svijet podijeli na samo dva bloka jer u takvom scenariju neminovno je da će jedan blok u jednom trenutku odlučiti da je vrijeme za eliminaciju drugog kako bi napokon bila uspostavljena globalna dominacija. Ideja nesvrstanosti, korištena kroz brojne geopolitičke epizode, u svojoj suštini ima misiju očuvanja mira u svijetu pa u konačnici i samog svijeta.