ŠAH NA UŽARENOJ PLOČI CENTRALNE AZIJE: Zašto Putin Amerikancima nudi ruske vojne baze?

Kada se američka vojska krajem kolovoza ove godine povukla iz Afganistana, nakon 20 godina ratovanja, mnogi su se pitali hoće li zaista napustiti ovu strateški važnu regiju ili pak namjeravaju situaciju promatrati negdje iz "susjedstva". No, pogled na kartu svijetu otkriva nam da nemaju previše opcija po tom pitanju. Sa zapada se nalazi Iran, s istoka Pakistan. Od Irana sigurno ne mogu očekivati ustupke, a ni Islambad ne bi bio voljan prihvatiti američku prisutnost - štoviše, sve je očitije da postoji i određena "tajna veza" između pakistanskih službi i Afganistana.

To znači da Amerikancima potencijalno preostaje prostor prema sjeveru, prostor gdje se nalazi nekoliko bivših sovjetskih republika koje graniče s Afganistanom - Turkmenistan, Uzbekistan i Tadžikistan. No, to je prostor gdje svakako daleko veći utjecaj od Washingtona ima Moskva. Iako ove zemlje vole imati bar donekle "otvorene opcije" jasno je da bi uspostava bilo kakve američke vojne ili obavještajne izvidnice u nekoj od ovih zemalja zahtjevalo blagoslov Moskve.

No, ako je suditi prema pojedinim medijskim izvorima, Moskva je upravo takvu mogućnost i ponudila SAD-u. Štoviše, ponudu je na stol stavio - prema pisanju lista The Wall Street Journal - sam Vladimir Putin i to za vrijeme njegovog sastanka s Joeom Bidenom ovog lipnja u Ženevi.

Odnosi između Moskve i Washingtona svakako su na vrlo niskim razinama i kontinuirano klize još i niže, ali taj sastanak u Ženevi prošao je, na iznenađenje mnogih, zapravo vrlo pozitivno. I Biden i Putin bili su vidno zadovoljni iako nisu nikad do kraja otkrili o kojim su sve temama tamo razgovarali. Podsjetimo, u to vrijeme SAD još nije bio svjestan da će im se u manje od dva mjeseca u Afganistanu dogoditi potpuni debakl i da će morati u panici napuštati Kabul dok se isti ponovno nalazi pod kontrolom talibana.

Što konkretno izvještava WSJ? Pogledajmo - ističe se kako je Putin Bidenu ponudio, ili barem predložio kao ideju, pristup američkim vojnicima ruskim vojnim bazama u regiji. No, i u samom izvješću napominje se kako je teško reći koliko je Putin pritom bio "ozbiljan". Je li se možda šalio? Teško. Nije tajna da je Rusija i ranije logistički pomagala američkim snagama u Afganistanu iako je to bilo prije više od desetljeća, odnosno u vrijeme kada su odnosi između Rusije i SAD-a još bili relativno dobri (iznimno dobri ako ih se uspoređuje s aktualnima!).

Da je riječ o konkretnoj temi oko koje nisu razgovarali samo Putin i Biden potvrđuje izjava zapovjednika glavnog stožera američke vojske, generala Marka Milleya, koji je u razgovoru za WSJ potvrdio kako je o ovoj temi razgovarao s ruskim kolegom, generalom Valerijem Gerasimovim, za vrijeme njihovog sastanka u Helsinkiju.

Pritom se citira i tekst iz ruskog lista Kommersant koji pak piše kako je Putin "iznio ideju o američkom vojnom osoblju u ruskim bazama" za vrijeme sastanka s Bidenom u lipnju ove godine.

Američko vijeće za nacionalnu sigurnost također je željelo znati misli li Putin ozbiljno ili je samo riječ o nečem što je tek tako iznio "u kontekstu debate". Pitali su direktno Milleya što misli o tome. No, on je samo istaknuo kako su specifični detalji razgovora između njega i Gerasimova, na obostrani dogovor, privatni.

Za vrijeme rata u Afganistanu Rusija je u direktnim pregovorima s NATO savezom na razne načine pomagala anti-talibanskim snagama predvođenim SAD-om u Afganistanu. Između ostalog NATO je angažirao Rusiju oko nabave vojnih helikoptera za afganistansku vojsku - istu onu vojsku koja se u svega par dana u kolovozu ove godine posve raspala (a ti helikopteri sad su u rukama talibana).

Rusija ima nekoliko vojnih baza na prostoru centralne Azije. Dakako, većina istih datira još iz vremena Sovjetskog Saveza. Jedna od važnijih je zračna vojna baza Kant koja se nalazi istočno od Biškeka, glavnog grada Kirgistana (podsjetimo, Kirgistan ne graniči s Afganistanom, ali je "relativno blizu" - od Kanta do Afganistana je oko 500 kilometara zračne linije).

Nadalje, važna su i vojna postrojenja koja se kolektivno nazivaju 201. vojna baza - ista su smještena u Tadžikistanu (većinom kod glavnog grada Dušanbea i grada Boktar). Prema nekim informacijama 201. je najveća ruska vojna baza izvan zemlje te se tamo nalazi oko 7 000 vojnika. Dakako, to je nešto što svakako odobravaju tadžikistanske vlasti, a s obzirom na velike promjene u Afganistanu vjerojatno bi preferirali da je ruske vojske u njihovoj zemlji još i više.

Ima li u tim bazama negdje mjesta i za američke vojnike ili njihove "promatrače" (situacije u Afganistanu). Naime, Amerikance sad najviše brine da ne mogu baš precizno "vidjeti" što se sve trenutačno događa u Afganistanu i koje skupine se kreću gdje te s kakvom agendom (ovih dana, kako se može vidjeti, kreću napadi ISIL-a protiv talibana).

Ipak, pristup ruskim bazama u popriličnoj je kontradikciji s ruskim javnim izjavama. Naime, u srpnju ove godine, mjesec dana nakon sastanka Biden-Putin, ruski zamjenik ministra vanjskih poslova, Sergej Riabkov, rekao je u razgovoru za medije kako Moskva "ne želi prebacivanje američkih snaga na prostoru centralne Azije".

Što znače ove kontradikcije? Zapravo možda i nisu, možda su obje izjave vrlo točne. Naime, točno je da Moskva nipošto ne želi "prebacivanje" američkih snaga u zemlje centralne Azije, a ta poruka bila je više namijenjena tamošnjim vladarima. Njima Moskva poručuje da neće tolerirati da ulaze u nekakve konkretnije dogovore s Amerikancima ili da im nude dodatne vojne baze.

Isto tako ima smisla da bi Putin "ponudio" Bidenu ruske baze na uporabu. Zašto? Zato jer bi Rusi tad, u praktičnom smislu, imali Amerikance "na oku". Na taj način može svom američkom kolegi reći da razumije njihovu zabrinutost oko potencijalne sigurnosne ugroze iz pravca Afganistana, ali isto tako da razumije i potencijalne scenarije u kojima bi Amerikanci pokušali poraz u Afganistanu pretvoriti u širenje svoje prisutnosti po centralnoj Aziji!

Jedan njihov neimenovani dužnosnik rekao je u razgovoru za WSJ: "Mi ćemo voditi svoju politiku sukladno svojim ciljevima. No, stvarnost na terenu je takva da je Rusija dio jednadžbe kada govorimo o ovoj regiji te smo stoga u kontaktu s njima".

Što će Amerikanci u konačnici učiniti tek će se vidjeti, ali ovih dana pojedini izvori navode kako se pregovori između američke i ruske strane "intenziviraju". Ne bi čudilo da uskoro i dođe do nekog dogovora u okvirima zajedničke borbe protiv terorizma (nemojmo zaboraviti kako je to bila jedna od glavnih tema Biden-Putin sastanka u Ženevi te su tamo potvrdili kako žele surađivati po tom pitanju u budućnosti).

Da, ruski utjecaj u centralnoj Aziji svakako je snažan, ali ovo je vrijeme kada se SAD sprema na svoj diplomatsko-utjecajni prodor. Nije li čudno da po centralnoj Aziji vladaju lideri po nekoliko desetljeća te da unatoč tome ne čujemo gotovo nikakve kritike iz SAD-a na račun nedostatka demokracije u ovim zemljama? Nije nimalo čudno. SAD se nadaju da imaju "prostora" za stvaranjem utjecaja u centralnoj Aziji kod postojećih režima. Podsjetimo, isto tako dugi niz godina "nisu dirali" ni bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka nastojeći ga odvojiti od Moskve i privući k sebi - čak su imali i konkretne uspjehe po tom pitanju, no čini se da je onda na stol došla ideja da bi bilo bolje ga srušiti (na što se ovaj naglo "otrijeznio" i pohrlio natrag u Moskvu po pomoć, a u prvim danima je čak Rusiju optužio za pokušaj njegovog rušenja s vlasti). Slične epizode mogli bismo sad gledati i u centralnoj Aziji, u više država.

Ruski pokušaj prevencije takve borbe, pa čak i na način da ponude smještaj Amerikancima u svojim bazama, vjerojatno neće proći, bar ne dugoročno, ali potvrđuje da Putin i dalje šahovski pristupa geopolitici. No, dobrih šahista svakako imaju i Amerikanci, a jedna od njihovih glavnih taktika zadnjih godina je "kako pretvoriti poraz u pobjedu". Trenutačno na tome rade po pitanju poraza u Afganistanu.