Borba protiv siromaštva: Svijetu je potrebna revolucija!
UN-ove ciljne kategorije za borbu protiv siromaštva su i dalje izvan dosega, smatra studija za Inostrani razvoj.
Svjetski lideri se okupljaju sljedećeg vikenda u New Yorku. Od njih se očekuje da se čvrsto založe za revolucionarnu podršku ukoliko su ozbiljni sa upoznavanjem 17 ambicioznih meta protiv siromaštva do 2030., koje su dužni da potpišu prema vodećim britanskim savjetnicima za ekonomiju.
Očekuje se prisustvo više od 150 lidera iz cijelog svijeta na ovom UN-ovom sastanku. Na sastanku, gdje će se obratiti Papa Franjo, uspostavit će se agenda za borbu protiv siromaštva za narednih 15 godina.
Novi ciljevi održivog razvoja, koji pokrivaju sve od eliminacije gladi do osnaživanje žena, su sastavljeni od 169 pomoćnih "meta", i ustanovljeni od UN-ovog sekretara Ban Ki-muna kao ''agenda ljudi, plan akcija za okončanje siromaštva u svim njegovim dimenzijama, nepovratno, svuda ".
Overseas Development Institute (ODI) sa sjedištem u Londonu je izabrao jednu ključnu metu u svakoj od 17 oblasti, i smatra da će više od polovine njih biti promašeno bez onoga što se naziva "revolucija": najmanje udvostručenje, i na nekim slučajevima učetvorostručavanjem, sadašnje stope napretka.
Susan Nicolai, autor izvještaja, kaže: "Naše istraživanje je buđenje za svjetske lidere, naglašavajući dodatni napor koji će biti potreban da biste idealizam ODD-a preinačili u stvarnost. Naša analiza pokazuje da se zemlje mogu usprotiviti historijskim trendovima, sa nekim vladama se već nadigravamo na ključnim poljima poput smrtnosti majki - ali to će biti, bez presedana, globalni kolektivni napor kako bi se zadovoljile ambicije novih ciljeva."
O smrtnosti majki, na primjer, mnoge zemlje u razvoju već rade da povećaju dostupnost obučenog medicinskog osoblja i lijekova, a globalna stopa smrtnosti od 195 smrtnih slučajeva na 100.000 živorođenih treba pasti na 152 do 2030. U ODI se smatra da se u Istočnoj Aziji i Latinskoj Americi očekuje da postignu cilj; ali u Subsaharskoj Africi stope od smrti pri porođaju su daleko veće, a očekuje se da će ostati na više od 300 do 2030. godine.
Pružanje univerzalnog srednjoškolskog obrazovanje je još jedan glavni cilj. Autori upozoravaju da bi se trostruki napredak trebao održati ukoliko se želi postići ovaj cilj. U Subsaharskoj Africi, na primjer, 64% djece će vjerojatno završiti srednju školu do 2030. godine – skok od impresivnih 50%, ali i dalje znatno ispod ciljane stope UN-a.
Druge revolucionarne promjene na kojima će se raditi su smanjenje nasilnih smrti i glad.
U Latinskoj Americi, značajan napredak je već napravljen u pružanju onoga što izvještaj naziva "siromašni rast" tokom proteklih desetljeća, kroz implementaciju izdašne isplate socijalne pomoći na primjer, kako bi se osiguralo da i najsiromašniji također imaju koristi od razvoja ekonomije.
Na nekim ciljevima, ODI smatra da, sadašnji globalni trendovi idu u pogrešnom pravcu, tako da uspjeh u ispunjavanju tih ciljeva zahtijeva kompletan preokret. To uključuje zaštitu fragilnih svjetskih koraljnih grebena, i smanjenje veličine sirotinjske populacija u gradovima. "Otvoreno govoreći, svijet je do sada u raskoraku s ovim ciljevima i očigledno je da se radi u pogrešnom pravcu. Oni će se ostvariti samo ako uvedemo radikalnu promjenu koja potpuno okreće stvari ", smatra ODI.
Blizinom odražavanja samita sljedeće sedmice, naziru se i pitanja o tome da li će se bogatim zemljama posvetiti potrebni resurse za borbu protiv siromaštva, s obzirom da se mnogi i dalje bore sa naslijeđem teških tereta javnog duga koji su uzimali tokom globalne finansijske krize.