Koji su pravni i sigurnosni mehanizmi najveća prepreka potezima Dodika i vlasti RS-a?

Inzkova odluka kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i plan vlasti entiteta Republika Srpska da će implementirati zakone kojim će odbaciti odluke visokog predstavnika, otvorili su nekoliko pravnih i sigurnosnih pitanja.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je odmah nakon donošenja spomenute odluke da Inzko nema ovlasti da mijenja i nameće zakone i da će, u dogovoru s opozicijom, Narodna skupština RS-a odbaciti odluku visokog predstavnika i donijeti entitetski zakon kojim će kažnjavati omalovažavanje Republike Srpske, njene zastave, grba, amblema ili himne. Danas je u NSRS napravljen jedan korak unaprijed ka tom Dodikovom obećanju, a vlast i opozicija u RS-u su pokazali da mogu jednoglasno djelovati.

Isto tako Dodik je najavio i da će MUP RS-a štititi i braniti ljude koje državne institucije budu teretile za negiranje zločina.

"Ako neko pokuša da hapsi i privodi, policija Republike Srpske će to sprečavati", rekao je Dodik.

Situacija se usložnila nakon današnje sjednice NSRS-a na kojoj je usvojen Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika, a u kojem stoji i to da institucije iz RS-a (op. a. što podrazumijeva i policiju) neće sarađivati sa institucijama BiH.

Prijedlozi zakona koji su danas usvojeni, a nakon što prođu sve procedure vjerovatno će biti osporeni na Ustavnom sudu BiH. Neki od argumenata da visoki predstavnici nemaju ovlasti da donose zakone mimo Parlamentarne skupštine BiH već ranije su oboreni odlukama Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH kao nepremostiva prepreka

Visoki predstavnik je 13. januara 2000. godine nametnuo Zakon o državnoj graničnoj službi, koji je 11 zastupnika Zastupničkog doma PS BiH pokušalo osporiti apelacijom Ustavnom sudu BiH.

Tada je sud zaključio da postojanje OHR-a i visokog predstavnika, odnosno njegov pravni status, nije iznimka, već su slične funkcije poznate iz drugih zemalja u specifičnim političkim okolnostima.

"Relevantni primjeri su mandati pod režimom Društva naroda i, u nekim pogledima, Njemačka i Austrija nakon Drugog svjetskog rata. Iako priznate kao suverene, ove države su bile podvrgnute međunarodnom nadzoru, a strane vlasti su učestvovale u tim državama u ime međunarodne zajednice, supstituirajući domaće vlasti. Akti, koje su donosile međunarodne vlasti, su često bivali donošeni u ime država pod kontrolom", stoji u presudi.

Osim toga, rečeno je da ovlasti visokog predstavnika, koje proizilaze iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i Bonske deklaracije "nisu podložne kontroli Ustavnog suda, kao ni vršenje tih ovlasti". Donoseći spomenutu odluku, zaključuje sud, visoki predstavnik je djelovao kao vlast BiH, a zakon je prirode domaćeg zakona te se mora smatrati zakonom Bosne i Hercegovine.

U tom kontekstu Narodna skupština ne može osporiti odluke ni prošlih ni budućeg visokog predstavnika.

EUFOR i NATO

S obzirom na moguće urušavanje sistema, u slučaju da dođe do bilo kakvog sukobljavanja MUP-a RS-a s bilo kojom državnom sigurnosnom agencijom, odnosno samovoljnog djelovanja vlasti RS-a, reagovale bi snage EUFOR-a, po ranije dodijeljenom mandatu Vijeća sigurnosti.

Bez obzira na ograničen broj pripadnika (600), konfrontacija sa stranim faktorom za Republiku Srpsku ne bi bila najmudriji potez.

Iako mandat EUFOR-u ističe u novembru te je potrebna nova odluka Vijeća sigurnosti za produženje njihovog prisustva (mandat se produžava na godinu), EUFOR nije jedina niti najbitnija snaga koja stoji iza Dejtonskog mirovnog sporazuma i djelovanja visokih predstavnika.

Bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak smatra da će NATO i EUFOR u slučaju potrebe odreagovati bez ikakvog oklijevanja.

"Kada je riječ o mandatu NATO-a, ono što je bitno jeste činjenica da kada je SFOR (NATO) predavao mandat EUFOR-u 2004. godine, ostala je klauzula da NATO i dalje ostaje nadležan za sigurnost u BiH, ukoliko to bude potrebno. To je potvrđeno i dvjema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN, uključujući i rezoluciju 1575 iz 2004., što NATO-u daje puni legitimitet da djeluje u slučaju ozbiljnijeg narušavanja sigurnosti i stabilnosti u BiH. Sve ovo će biti saopćeno akterima u BiH, tako da će svjesno ignorisanje pomenutih činjenica biti zasigurno adekvatno sankcionisano", zaključuje Kožljak.

Jednoglasno usvojena Rezolucija Vijeća sigurnosti iz 2004. godine, kojem je mandat SFOR-a povjeren EUFOR-u na godinu, uključivao je i produženje prisutnosti NATO misije kroz formiranje NATO štaba u Sarajevu te su oni pravni nasljednici ranije misije SFOR-a.

SFOR je predstavljao multinacionalne vojne snage u BiH pod komandom NATO-a, čiji je glavni zadatak bio zaštita Dejtonskog mirovnog sporazuma

Dok je misija EUFOR-a ovom Rezolucijom uspostavljena na mandat od godinu, uz mogućnost produženja odlukom Vijeća sigurnosti, mandat NATO-a je ostao neograničen.

"Potvrđujemo podršku vlasti Bosne i Hercegovine snagama EU i kontinuiranom prisustvu NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni nasljednici SFOR-a u ispunjavanju njihovih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih aneksa i dodataka i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući upotrebu sile, kako bi se osiguralo poštovanje Aneksa 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda" piše u rezoluciji 1575. Vijeća sigurnosti iz 2004. godine.

U nastavku rezolucije se kaže da su EUFOR i NATO ovlašteni da poduzmu sve potrebne mjere da se odbrane od napada ili prijetnje napadom i da se Dejtonski sporazum i sve relevantne rezolucije odnose na EUFOR i NATO u istoj mjeri kao što su se odnosile na SFOR.

Slijepa ulica za Dodika

U tom smislu, pozicija vlasti Republike Srpske nije samo pitanje snage državnih organa Bosne i Hercegovine, već i odlučnosti NATO-a da reaguje. Sve poruke, a i buduće odluke koje budu donesene na inicijativu Milorada Dodika mogle bi Republiku Srpsku direktno izložiti opasnosti reakcije NATO-a i EUFOR-a.

Kožljak je na ovo dodao da NATO ostaje najsnažniji garant sigurnosti u Bosni i Hercegovini.

"Novi visoki predstavnik Schmidt će u tom cilju već narednih dana direktno upozoriti vinovnike navedenih aktivnosti na moguće posljedice, prvenstveno po njih, ali što je važnije i posljedice po one koje oni podstiču da čine krivična djela. To su prije svega državni službenici i pripadnici sigurnosnih agencija, uključujući i policiju RS-a", zaključio je Kožljak.

Izvor:Klix