Inzko: Odluku o Zakonu sam donio na dan smrti moje majke 23. jula

Objavljeno:29.07.2021 - 15:29
A A A Times Arial

Odlazeći visoki predstavnik Inzko očekuje od Christiana Schmidta da unese svjež vjetar u BiH. Za Zakon o zabrani negiranja genocida Inzko je, kako kaže, široku diplomatsku podršku dobio tek nakon njegovog nametanja.

DW: Gospodine Inzko, Vi odlazite sa funkcije visokog predstavnika, koju ste obavljali od 2009. godine. Osam dana pred istek Vašeg mandata donijeli ste u sopstvenoj režiji Zakon o zabrani negiranja genocida. Kako ste se odlučili da nametnete ovaj Zakon, s obzirom da pred njegovo donošenje niste imali široku diplomatsku podršku?

Inzko: Pitao sam za savjet mnoge predstavnike civilnog društva, npr. bivšu ministricu u vladi Salzburga Doraju Eberle, koja je BiH i Srebrenicu posjetila 150 puta i tamo izgradila školu a u regiji podigla preko 1.000 kuća, pitao sam svog pastora, jevrejsku zajednicu, moju familiju. Svi su mi dali isti odgovor i rekli da odlučim po svojoj savjesti. Odluku sam donio na dan smrti moje majke 23. jula. Za života mi je rekla: ‚Odluči po savjesti i ne nanosi nam sramotu‘. Pred odluku sam posjetio i 8.000 grobova u Srebrenici-Potočarima i, što mi je posebno važno, grob Hatidže Mehmedović. I ona je, kao moja majka, umrla prije tri godine 22. jula. Stalno je govorila o Potočarima kao mjestu pomirenja i oprosta. Uvijek je isticala da tamo mogu doći Srbi - u grupama ili pojedinci i pronaći oprost. Ona je živjela sa srpskim komšijom kojem je pomagala jer je bio fizički retardiran. Tako da je moja odluka da donesem Zakon predstavljala logičan slijed. Podrška je dolazila iz tih a manje iz diplomatskih krugova. Ali, da budem fer, moram reći da sam nakon stavljanja potpisa na Zakon, dobio podršku svih ambasadora.

Kakva je daljnja sudbina Zakona?

Već postoje pozitivne promjene. Grafiti Ratka Mladića u Foči, veličine dva metra, su uklonjeni. Postoje dobre vijesti i iz Beograda i Banjaluke. Mislim da će sada, nakon odluke, najprije doći do povećanja broja grafita kojima se veličaju ratni zločinci ali da će se to s vremenom smiriti.

Šta mislite, kako će novi šef OHR-a Christian Schmidt izaći na kraj sa otporom koji dolazi od Milorada Dodika, kako u pogledu provedbe Zakona o zabrani negiranja ganocida tako i u pogledu nepriznavanja legitimnosti izbora Schmidta na funkciju visokog predstavnika?

Mislim da će Dodik doći na sjednicu na koju je pozvao Christian Schmidt. Schmid će poštovati Dodika, ali će od Dodika tražiti da i on poštuje njega. Na toj osnovi sigurno će uslijediti dobri razgovori. Poručio bih Schmidtu da nastupa robusno i da bude siguran u sebe, kaže jasno šta misli i da, što je vrlo važno za BiH, postavlja rokove. Ne može biti da Bosni i Hercegovini za provedbu presude Sejdić Finci bude potrebno još 12 godina. To mora ići brže. Jer, ako to ne bude išlo brzo, ljudi će otići i napustiti zemlju. Onda ćemo imati lijepu ali praznu BiH. To moramo spriječiti. Od BiH moramo napraviti atraktivnu zemlju, da bi se jedan dio Bosanaca i Hercegovaca vratio.

Šta očekujete od novog visokog predstavnika?

Očekujem da unese svjež vjetar, svježe ideje u BiH. On je proveo 30 godina u njemačkom parlamentu. Zna kako se zakoni formuliraju i kako se usvajaju u parlamentu. Uvijek je važno imati nove ideje i nove ljude. Ja sam mu i sam omogućio dobar početak. On se više neće morati baviti pitanjem donošenja Zakona uperenog protiv glorifikacije ratnih zločinaca. Schmidt će imati svoju sopstvenu agendu. Imaće i moju podršku, ukoliko je želi. Mojih 12 godina iskustva stoje mu na raspolaganju. Ali Schmidt će ići svojim putem i imaće iza sebe Njemačku. Radujem se da će imati i podršku američke administracije i to su novi momenti.

Šta Vam leži na srcu, što mislite da bi novi visoki predstavnik neizostavno trebao da uradi?

Imam listu od 20 tački, odnosno tema, koje bih mu stavio na srce ali najvažnija je pravna država. To pokriva mnoga područja kao što su raspisivanje javnih konkursa, popunjavanje radnih mjesta, falsifikovanje diploma itd. Kada jednom postavi na noge pravnu državu a vjerujem da je to za dvije godine moguće, kada bude imao dobre državne tužioce i sudije, onda se ova zemlja – u veoma kratkom vremenu -  više neće moći prepoznati.

Kakva je, po Vašem mišljenju, dalja sudbina BiH?

Vjerujem da će za 10 do 15 godina BiH biti u NATO-u ali i u EU. Put  do tamo će biti trnovit, ali postoji samo taj cilj, samoproklamovani cilj Bosanaca i Hercegovaca, koji je zacrtan i u zakonu a to je članstvo u NATO-u i članstvo u EU. Ovo posljednje podržava 80 posto stanovnika. Naravno da za to moraju biti ispunjeni određeni uslovi. Ubijeđen sam da će na sljedećim izborima na vlast doći mlađi ljudi i da će oni odlučno krenuti tim putem.

Izvor: Deutsche Welle

  
 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!