FABRIKA ALMA RAS

BBC: Građani BiH rade zajedno kako bi smanjili etničke tenzije

Objavljeno:14.09.2015 - 20:32
A A A Times Arial

"Politika i etničke grupe su zabranjene - to je jedina strategija koja će smanjiti napetost", navodi 36-godišnji, Rasim Memagić, izvršni direktor Alma Ras.

Fabrika Alma Ras ne izgleda posebno kada je gledate izvana.

Zapravo, zgrada u Srebrenici, obojena narandžastom bojom, ukazuje na to da se u njoj nalaze proizvodna postrojenja, koja čine značajan utjecaj na traumatizovani grad.

Prvi trag leži sa druge strane metalno-staklenih vrata - šum strojeva. Popnite se stepenicama i šum postaje urlik - možete ugledati redove šivaćih mašina kojim rukovode isključivo žene. One izrađuju donje rublje za butike Alma Ras u trgovačkim centrima u Sarajevu. 

Obzirom da je sa radom počela 1998. godine, kompanija je postala jedna od rijetkih depresivnih priča o poslovnom uspjehu u BiH. Ona sada ima pet proizvodnih objekata kao i prodavnica širom zemlje.

1

Kao što nudi mjesta prijeko potrebna za zapošljavanje u privredi, koja, nakon 20 godina, još uvijek pati od posljedica građanskog rata, Alma Ras ima još veću ambiciju - da pomogne izliječiti rane sukoba.

"Politika i etničke grupe su zabranjene - to je jedina strategija koja će smanjiti napetost", navodi 36-godišnji, Rasim Memagić, izvršni direktor Alma Ras.

Kada ljudi apliciraju za posao u Alma Ras-u, niko ih ne pita da li su Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Politika zapošljavanja u samoj firmi ima za cilj da u potpunosti zanemari nacionalnost.

Ovo je od ključnog značaja za zemlju koja tek treba da se oporavi od etničkih sukoba 1990-ih godina. Bosna je danas podijeljena u dva "etnička entiteta", Republika Srpska (RS), sa većinskim srpskim stanovništvom, te Federacija, koja je dom za većinu Bošnjaka i Hrvata u zemlji.

Sama Srebrenica, unutar zone RS-a, je posebna priča. Podsjeća na masakr iz 1995. godine u kojem su srpske snage ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.

Nakon sukoba, Srebrenica je postala dio RS-a, ali sada postoji više ili manje miješanja kada su u pitanju Bošnjaci i Srbi.

Ali napetost i dalje raste; to je zapravo i razlog zašto Alma Ras insistira na neutralnoj politici zapošljavanja.

"Mi nikada nismo imali nikakvih problema sa nekim etničkim pitanjima, jer gledamo samo na kvalitetu, efikasnost i odnos između uprave i zaposlenih", navodi gospodin Memagić.

Alma Ras posluje u Srebrenici od 2006. godine i sama odluka o otvaranju  nije bila zasnovana isključivo na poslovnom rasuđivanju. Gospodin Memagić kaže da su osnivaču kompanije ostale lijepe uspomene na Srebrenicu, još od prije sukoba, te je odlučeno da se učini nešto kako bi pomogli da se grad vrati u prvobitni položaj.

2

"Počeli smo sa samo 10 ljudi- to je bio nevjerovatan izazov", kaže gospodin Memagić.

Do sada se isplatilo. Fabrika se odavno odselila iz prvobitne, iznajmljene lokacije, u svoj sadašnji, naradžasti objekat. Alma Ras povećava radne snage svake godine i sada ima 55 zaposlenih.

To nije možda veliki broj, ali je ipak od velike koristi za Srebrenicu. Ljudi  kažu da su radna mjesta ključni dio procesa pomirenja- "ako ne možemo raditi zajedno, možemo živjeti zajedno."

Svakako da je lakše reći nego učiniti- i to ne samo u Srebrenici. Bosna je u suštini pretrpjela ekonomsku krizu još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan sukob 1995. godine. Prije rata, ekonomija Bosne i Hercegovine bila je raznolika. Teška industrija, distribucija energije, rudarstvo i metalurgija, kao i tekstili, kože te razni strojevi. 

Sada zemlja ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u Europi- šest od 10 osoba u dobi od 24 godine i manje, ne mogu naći posao. Prosječna zarada za one koji rade je malo više od 400 € (445 $; £ 290) mjesečno.

3
 
MMF kaže da je razvoj vjerovatno bolji u ovoj godini. No, male su prilike da će se situacija poboljšati. Bosna može imati dva etnička entiteta, tri predsjednika i četrnaest premijera, ali joj nedostaje rukovodstvo i politika podsticanja firmi da investiraju, kaže Rasim Memagić.

Prošle godine, ljudi svih nacionalnosti su se ujedinili zbog razočarenja na cjelokupnu ekonomsku situaciju u državi, ali i bijesa prema političarima, što je izazvalo nemire i demonstracije širom zemlje.

Kao rezultat toga, Brisel ulaže svoje napore, revitalizira svoju pomoć u cilju uspostavljanja vladavine prava, te  da postavljanje preduzeća učiniti što lakšim.

Ali rad još uvijek vodi bitku utvrđenog sistema političkog pokroviteljstva; nasljeđa Dejtonskog sporazuma.

"Ljudima je potrebna zdrava ekonomija bez korupcije, zdravo tržište - zasnovano na vještinama, a ne pokroviteljstvom, nepotizmom i drugim oblicima korupcije", navodi Mary Ann Hennessey, Šef Ureda Evropskog Vijeća u Bosni.

U konkretnom smislu, našoj zemlji nedostaje infrastrukture. Potrebno je brzih puteva i željezničkih pruga. Nacionalni zračni saobraćaj nedavno je isključen.

Ekonomsku stagnaciju može održavati samo etnička podjela, smatra Nihad Kadić, socijalni poduzetnik. "Ako je ekonomija slaba, nacionalizam je bogat", navodi Kadić.

Nihad Kadić, Bošnjak, osnivač web portala “eSrebrenica”, zajedno sa svojim kolegom Mladenom Kojićem, Srbinom- promoviše socijalne integracije i širi pozitivne priče i slike iz Bosne, a ne samo strahote iz prošlosti. 

On kaže da ima još dosta toga da se uradi, a da je ono što su međunarodne institucije do sada uradile - kao što je održavanje radionica za promociju mira ili dijalog između Bošnjaka i Srba - nije dovoljno.

"Mi znamo kako da razgovaramo", kaže on. "Ali, oni nas ne podržavaju u dobronamjernim projektima.”

"Oni moraju podržavati mlade ljude koji žele raditi- ne sa nevladinim organizacijama. Niti radionicu- jer jedino što dobijemo jeste jedan ručak."