Kako izbjeći srčani ili moždani udar zbog ekstremnih temperatura: Ovo su prvi znakovi upozorenja

Vreli ljetnji dani utiču na naše raspoloženje, a posebno na organizam. Tijelo reaguje tako što širi površinske krvne sudove, kada protok krvi kroz njih može da se poveća i do 20 puta, kako bi se povećalo oslobađanje toplote.

Krv se preraspodeljuje, i da bi se održao stabilan pritisak, srce mora brže i jače da radi, a dotok krvi u druge organe da se smanji.

Drugi mehanizam koji se aktivita kod termoregulacije je znojenje, što pravi problem srcu jer se gube minerali, a krv postaje gušća. Ako već postoji predisponirajuće srčano stanje, poput srčanog popuštanja ili angine pektoris, može doći do pogoršanja zdravstvenog stanja.

Kako dehidratacija i znojenje ugrožavaju kardiovaskularni sistem objasnio je doktor Dejan Hristov, internista kardiolog.

Psa uhvatili sa kokoškom u ustima, on složio pogled u stilu "htio da joj pomognem da pređe ulicu"
- Bilo da kroz rupu u ledu pecate ribu na Antarktiku ili da pravite selfi negdje na ekvatoru, jedna stvar u vašem organizmu biće ista, a to je nastojanje da se unutrašnja temperatura tijela održi na oko 37 stepeni Celzijusa, naravno, uz blage varijacije - rekao je doktor za eKliniku.

Naše tijelo, u uslovima visokih temepratura, prirodno iznalazi načine da se oslobodi viška toplote kroz znojenje, ali previše znojenja organizmu stvara dva problema.

- Dolazi do dehidratacije, što otežava normalno funkcionisanje kardiovaskularnog sistema, krv postaje gušća, dolazi do takozvane hemokoncentracije, što povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka i neželjenih događaja, uključujući i moždani udar.

Pored ostalog, jedan od glavnih faktora rizika za nastanak aritmija (nepravilnog srčanog rada, posebno atrijalne fibrilacije) u toplim danima je upravo dehidratacija. Druga stvar koja se dešava kad se pretjerano znojimo je gubitak dragocenih minerala, natrijuma, kalijuma, magnezijuma i drugih, koji su jako važni za normalno funkcionisanje srca i krvnih sudova - objašnjava Hristov.

Posebno osjetljive grupe na esktremne temeprature su hipertoničari i pacijenti koji uzimaju diuretike, a doktor objašnjava da zbog svoje terapije, oni posebno moraju biti na oprezu.

Dvije grupe posebno osjetljive
- Svi lijekovi za pritisak, ne samo diuretici, mogu izazvati prenaglašen odgovor tijela na toplotu. Kod srčanih bolesnika su zbog uznapredovale ateroskleroze, sposobnosti krvnih sudova da se adaptiraju znatno smanjene.

Takođe, zbog vazodilatacije i dehidratacije može doći do smanjenja tenzije, pojave vrtoglavica i padova, što je posebno opasno kod starijih ljudi. Mnogi pacijenti to znaju ili osjete, pa se jave ljekaru kako bi u dogovoru sa njim korigovali terapiju - navodi kardiolog.

Kreme za zaštitu od sunca su obavezne
Uticaj samog sunca, ne isključivo temperatura, su nešto na šta bi trebalo obratiti pažnju, jer opekotine na koži ometaju mehanizme kojima se tijelo oslobađa viška toplote.

- Zato je jako bitno da ljeti svi, a naročito srčani bolesnici, osobe sa šećernom bolešću, gojazni i starije osobe obavezno svakodnevno koriste kreme za sunčanje, ne samo kada idu na plažu - upozorava doktor Hristov.

Obratite pažnju na ishranu, alkohol izbjegavajte
Ljeti se inače preporučuju lagani obroci, jer unošenje velike količine hrane, posebno masne, izaziva oslobađanje velike količine energije, koja se najčešće pretvara u toplotu, što je u uslovima esktremnih temperatura nepoželjno.

- Tome doprinosi i smanjen dotok krvi u želudac i crijeva, zbog preraspodele u proširene krvne sudove kože. Sezonska hrana, voće i salate preko kojih unosimo veće količine tečnosti i minerala bi trebalo da budu obavezan izbor hrane ljeti. Jedna od najvećih zabluda je i da ispijanje piva leti "rehidrira" organizam.

Alkohol je diuretik, što znači da će terati osobu da češće urinira i na kraju dana dovesti do negativnog bilansa vode u organizmu. Dakle, i pored ispijanja nekoliko flaša piva, paradoksalno - na kraju dana ćete biti dehidrirani - objašnjava doktor.

Dokazan uticaj klimatskih promjena na broj srčanih udara
Akutni periodi ekstremnih temepratura dovode do povećanog broja hospitalizacija i smrtnosti zbog kardiovaskularnih bolesti. Hrustov navodi da epidemiološki podaci i dokazi o sezonskim efektima temperatura su prilično kontroverzni.

Stopa smrtnosti koja je veća početkom ljeta, kasnije se normalizuje, vjerovatno zbog toga što se tijelo adaptira na toplo vrijeme. U prilog ovome govori i studija iz 2018. godine na više od 30.000 pacijenata iz 45 bolnica u Mičigenu koja je pokazala da je bilo najviše srčanih udara u slučajevima kada je razlika između najviše i najniže dnevne temperature bila velika.

Jedna druga studija u Njemačkoj pokazuje zabrinjavajuće rezultate u pogledu klimatskih promjena i uticaja na zdravlje. Naime, pregled registra umrlih od srčanog udara u periodu od 1987. do 2014. godine, dokazao je da povećanje broja srčanih udara korelira sa povećanjem dnevnih temperatura tokom godina.

Opasnost i od neadekvatne temperatura koju obezbjeđuju klima uređaji
Ni zdravi ljudi ni srčani bolesnici ljeto teško da mogu da provedu bez klima uređaja. Ipak, to je jedna od zamki.

- Nekako se u narodu ustalilo da kad je vrućina mi "odvrnemo" klimu na najjače. Prvo, pokvarićete klimu jer nikako ne može da postigne zadatu temperaturu, ali važnije od toga je objašnjenje zašto nikako ne bi trebalo da podešavate klimu na, recimo, 18 stepeni, naročito kada je napolju 40.

Ekstremne razlike u temperaturi mogu biti kobne po kardiovaskularni sistem. Sasvim je dovoljno ohladiti sobu na recimo 25 stepeni, ili idealno 7-8 stepeni niže u odnosu na spoljašnju temperaturu - zaključije dr Dejan Hristov.

(Telegraf.rs)