Srebrenica uoči 11. jula: Porodice žrtava žele istinu, a ne rezolucije

Aktuelno
Srebrenica uoči 11. jula: Porodice žrtava žele istinu, a ne rezolucije
.

Pristanak za ukop posmrtnih ostataka svojih najmilijih ovog 11. jula, na 26. godišnjicu srebreničkog genocida, dalo je 16 porodica. Obilježavanje će i ove godine biti prilagođeno uslovima pandemije, stoga neće biti organizovanog prijevoza, a komemorativni dio će se odbijati kombinovano uz lično prisustvo i videoporuke učesnika. Sve je spremno i za Marš mira. Prijave su u toku.

Uz svu težinu povratničkog života, ipak najteže je, ističe Fadila, podnositi brojna negiranja i osporavanja genocida. Zbog toga na Rezoluciju, poput one crnogorske gleda kao svijetlu tačku budućnosti. Poručuje da zločine treba nazivati pravim imenom te da je to put istine za mlade generacije.

“Ne može čovjek naprijed ići sa neistinom i tako graditi budućnost. Omladini treba reći pravu istinu, omladina je zbunjena. Jedni im tvrde jedno, a drugi drugo, ali treba im reći šta je istina prava”, kazala je Fadila Efendić, srebrenička majka kojoj su u genocidu ubijeni suprug i sin.

Genocid je sudski dokazan

Nijaz Hasanović dva puta sedmično obilazi rodnu Srebrenicu. U genocidu je ostao bez mnogobrojne šire porodice. Djelo genocida postoji, sudski je dokazano i nikakve dodatne rezolucije, smatra Hasanović, nemaju težine u smislu kvalifikacije djela genocida.

“Kakve veze imaju rezolucije, hoćemo sada kazati bio je genocid ili nije. Ako je svijet rekao da jeste, onda jeste. Evo pogledajte preko 8.000 ljudi u tome je ta razlika, a same rezolucije ne znače ništa crnogorska, bosanska, srbijanska, američka šta znače, na kraju krajeva ih niko neće ni poštovati”, naglasio je Nijaz Hasanović.

Mujo Ahmetović svakog dana posjećuje Memorijalni centar Potočari. U genocidu je ostao bez dva sina, zetova, amidžića, daidžića i druge rodbine. Rezoluciju osude genocida očekuje iz susjedne Srbije.

“Danas Srbija, baš kao što Vučić koji vodi taj narod ne priznaje genocid, to je bruka i sramota za cijeli svijet, nije samo za Srebrenicu, nego za cijeli svijet”, naveo je Mujo Ahmetović.

Stavljati na politički teren izjašnjavanje o genocidu u Srebrenici je nebitno, ali je vrlo važno priznavanje pravosudnih činjenica i presuda genocida, poručio je predsjednik Skupštine Općine Srebrenica Ćamil Duraković.

“Ovo upravo što svjedočimo političkoj sceni u Srbiji je ustvari ta stvarna Srbija gdje manjinske stranke žele učiniti ono što je učinila Crna Gora i imate jedan perfidan politički stav zvanične Srbije gdje pokušava to zapakovati ili u suštini odbiti”, ispričao je Duraković.

I dok traju regionalna politička previranja o rezolucijama, u Srebrenici se uveliko priprema obilježavanje 26. godišnjice genocida.

“Sve organizovane grupe mogu se prijaviti u punom kapacitetu uz napomenu da budu spremni na eventualnu redukciju broja učesnika Marša ukoliko bi došlo do pogoršanja pandemije”, istakao je Zulfo Salihović, iz organizacionog odbora Marša mira.

Šesnaest porodica do sada je dalo saglasnost za ukop posmrtnih ostataka svojih najmilijih na kolektivnoj dženazi 11 jula ove godine u Potočari.

Izvor:N1

Ne propustite