Analiza: Izborni legitimitet i podrška naroda - stranački inžinjering i "unutrašnja demokratija"

Kao što je već poznato, četiri zastupnika SDA u Parlamentu BiH, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović, Šemsudin Mehmedović i Senad Šepić uputili su pismo predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću u kojem iznose prijedloge za reformu i demokratizaciju Stranke, koje bi trebale ''onemogućiti da se izborni inžinjering i krađa sa zadnjeg Kongresa ikad više ponove, te da volja članova i birača SDA, koju oni iskazuju na izborima dajući povjerenja kandidatima kojima vjeruju, bude uvažena i prepoznata u vrhu Stranke kroz učešće na mjestima gdje se donose odluke“.

''Kako je moguće da oni koji hoće narod, neće vrh njihove Stranke. I obrnuto, one kojima narod nije dao povjerenje ili ih je kaznio na izborima, vrh Stranke imenuje i nagrađuje najznačajnijim pozicijama?'' – ističe jedan od potpisnika pisma. Predsjednik Izetbegović je potvrdio novinarima da je dobio pismo, ali ga još nije pročitao i stoga nije mogao komentarisati njegov sadržaj. Mediji su nedugo nakon toga objavili tekst pisma i ono je javnosti poznato. S obzirom da se značajan dio pisma odnosi na zahtjeve poštivanja izbornoga legitimiteta i rezultata kadrova unutar same stranke, Novi. ba je uradio analizu izbornog legitimiteta potpisnika pisma (četverica poslanika SDA u Parlamentu BiH), te nekoliko najčešće spominjanih članova najvišeg rukovodstva SDA čiju su smjenu, zbog izbornih nepravilnosti na Kongresu, prema pisanjima medija tražili pomenuti funkcioneri Stranke

Na stranici www.izbori.ba zatražili smo te podatke i oni su sljedeći: Na izborima 2014. godine Salko Sokolović je osvojio 8540 glasova, Šemsudin Mehmedović 24.624, Sadik Ahmetović 6374, a Senad Šepić 15.517 glasova. Šepić je, vrijedi napomenuti i to, u odnosu na veličinu izborne jedinice i ukupan broj birača osvojio procentualno najveću podršku birača SDA, od svih 10 izabranih zastupnika SDA u Parlamentu BiH. U izbornim jedinicama u Federaciji BiH, u kojima su ovi kandidati bili na listama, SDA je bila izborni pobjednik, a u entitetu RS, kandidat Ahmetović je dobio najveći broj glasova od svih kandidata sa liste Domovina. Također, uvidom u analizu prijašnjih izbora, može se potvrditi da u zadnja tri ciklusa (2006., 2010., 2014.) svaki od četiri pomenuta poslanika ima porast ličnog broja glasova:

Sokolović – 5692 – 6415 – 8540 glasova

Ahmetović – 3570 – 4686 – 6374 glasova

Mehmedović – 14716 – 20252 – 24624 glasova

Šepić – 9950 – 13637 – 15517 glasova

S druge strane, nekoliko visoko pozicioniranih članova SDA, za koje su mediji pisali da će se u reformi Stranke tražiti njihovo uklanjanje, su na zadnjim izborima 2014. godine ostvarili sljedeći rezultat: Amir Zukić - 3821 glas na izborima za Parlament FBiH. Nije izabran glasovima birača, ali je dobio mandat u Parlamentu F BiH zahvaljujući kompenzacionoj listi koju je odredio vrh Stranke. Trenutno je generalni sekretar SDA. Aljoša Čampara, nije bio uopće na izbornim listama i ne posjeduje izborni legitimitet. Trenutno je član Predsjedništva SDA i ministar u Vladi FBiH. Asim Sarajlić - 18618 glasova na zadnjim izborima. Sarajlić je predvodio listu za Parlament BiH koja je, za razliku od svih drugih izbornih jedinica gdje je SDA bila pobjednička stranka, izgubila.  Pobjednik u Sarajevu na ovom nivou bila je Demokratska fronta Željka Komšića. Danas je Sarajlić potpredsjednik SDA, predsjednik KO SDA Sarajevo, predsjednik Kadrovske komisije SDA i predsjednik Kluba SDA u Parlamentu BiH.

Ova analiza možda najbolje pokazuje zašto je potrebno osigurati mehanizme da se volja naroda i birača na izborima mora prepoznati i unutar stranaka, vlada, parlamenata..., jer jedino tako izbori i glasanje i imaju smisla. U ime birača i građana BiH odluke moraju donositi oni kojima birači daju povjerenje i na važne pozicije unutar stranaka ne smiju biti postavljani kadrovi koji nemaju podršku građana, kako je to analiza pokazala u ovom slučaju, te onemogućeno učešće na ovim mjestima ljudima kojima građani vjeruju i u kontinuitetu im daju svoje povjerenje više izbornih ciklusa. Demokratizacija Stranke koja se najavljuje u pismu trebala bi, osim uvažavanja izbornog legitimiteta, omogućiti svakom članu Stranke da glasa za svoje rukovodstvo, te tako spriječiti negativne trendove prema kojima volja birača ne može doći do izražaja zbog zadovoljavanja privatnih, regionalnih, rođačkih ili bilo kakvih drugih interesa.