NEUROLOG DR VESNA MARTIĆ SA VMA UPOZORAVA: Ovaj problem sa stopalima krije ozbiljnu bolest!

Palo stopalo nije dijagnoza sama po sebi, već simptom koji se viđa u sklopu različitih bolesti i po pravilu upozorava na postojanje nekog ozbiljnog problema na nervnom sistemu.

Pacijent nije u stanju da kontroliše svoje stopalo, otežano ga podiže i pomjera, ili ga uopšte ne odiže od podloge što daje utisak "pjetlovog hoda" kako se popularno i naziva ovakav poremećaj hodanja.

Pacijenta sa palim stopalom obavezno mora da pregleda neurolog kako bi se postavila dijagnoza bolesti koja je dovela do ovog problema. Prisustvo bolova, nekih drugih ispada ili postojanje još neke udružene bolesti mogu da nam pomognu u lociranju porijekla ovog problema od čega zavisi način liječenja pacijenta ali i njegova prognoza.

Vrlo često pad stopala prati bol u lumbalnom dijelu leđa sa širenjem niz oboljelu nogu, što po pravilu ide u pravcu "išijasa" i diskusa lumbalnog dijela kičme, kojeg treba operisati. Ozbiljniji degenerativni procesi na koštanom kičmenom kanalu takođe mogu dovesti do pada stopala, kada nam je od pomoći medikamentna i fizikalna terapija.

Povrede pripadajućeg peronealnog nerva mogu biti razlog za pad stopala, kada ekstenzivnost i priroda povrede utiču na način liječenja i prognozu palog stopala.

Pad stopala viđamo i kod različitih polineuropatija odnosno zapaljenskih bolesti perifernih živaca, kao na primer kod dijabetičara, što se savremenim liječenjem obično u znatnoj meri povlači.

S druge strane, neurotoksičnost pojedinih lekova (u sklopu hemoterapije npr.) može dovesti do pada stopala, što se isključivanjem tog lijeka i simptomatskim liječenjem uspješno rješava.

Kod urođenih polineuropatija, kod pada stopala može od pomoći da bude imobilizacija ortopedskim pomagalom ali i hirurgija.

Međutim, pad stopala nije isključivo vezan za periferne nerve već se viđa i kao centralni ispad, odnosno može biti posljedica oboljenja mozga i kičmene moždine. Kao takav, rijetko se viđa izolovano, a mnogo češće je udružen sa nekim drugim ispadom: sa slabostima još nekog dijela ekstremiteta, sa ispadima senzibiliteta, smetnjama sa mokrenjem i stolicom.

Tako, palo stopalo može biti ispad u okviru multiple skleroze, tumora, zapaljenskih i ishemijskih bolesti mozga i kičmene moždine.

Liječenje i prognoza palog stopala nastalog na ovaj način zavise od prirode i veličine oboljenja koje stoji u njegovoj osnovi. Nije rijetkost da pad stopala zaostane kao posledica pomenutih bolesti kada je pacijentima od velike pomoći ortopedska pomagala.

Leđa su mjesto gdje stavljamo sve što ne želimo da gledamo: Evo šta znači bol u donjem dijelu leđa, ramenima ili kičmi?

Palo stopalo može biti simptom i nekih ređih bolesti koje zahvataju kako periferne nerve tako i centralni nervni sistem, kao što je to amiotofična lateralna skleroza, gde je prognoza na žalost loša jer se radi o degenerativnom oboljenju bez do danas poznatog definitivnog izliječenja.

Dakle, palo stopalo treba shvatiti kao simptom određenjene bolesti i lečiti ga u skladu sa prirodom te bolesti.

Autor: Vanja Milenković, Stil.kurir.rs