Digitalni euro, juan, rublja, Britcoin... Zašto svi žure s digitalizacijom svojih valuta osim SAD-a? Što je zapravo CBDC? I zašto se središnje banke odjednom tako boje kriptovaluta?

Brojne zemlje, uključujući velike sile, ubacuju u višu brzinu kada je riječ o kreiranju digitalnih verzija svojih valuta s ambicijom da digitalni novac posve smijeni ovaj klasični koji još uvijek nosimo u džepovima.

Za početak, da ne bude zabune, ove digitalne valute nemaju (previše) veze s kriptovalutama u koje ovih mjeseci bježi sve veća količina novca (već preko 2 bilijuna USD). Razlika je fundamentalna - kriptovalute, poput Bitcoina i sličnih, su decentralizirane i između dva korisnika ne mora stajati ništa osim njihovih kripto-novčanika. Državne digitalne valute preuzimaju tehnološki napredak, ali i dalje ostaju itekako centralizirane pošto će ih izdavati i kontrolirati jedne te iste središnje banke. Dakle, bio bi to "digitalni fiat" novac.

Čemu sve to? Pojasnit ćemo. Krenimo s konkretnim primjerom. Kina, koja i inače grabi velikim koracima naprijed kada je riječ o tehnološkim inovacijama, sprema se postati jedna od prvih koja će pokrenuti svoju digitalnu valutu kao sredstvo plaćanja, interno i preko granice. Kako je uočio jedan kolumnist lista The Wall Street Jorunal, kada su prije tisuću godina svi proizvodili kovanice Kina je krenula s papirnatim novcem i sad se ponovno sprema biti pionir.

Kina je već prošle godine krenula s testiranjem svoje digitalne valute, digitalnog juana u nekoliko gradova uključujući Shenzhen, Suzhou, Chengdu, i Xiongan. Pilot projekt, tvrde iz kineske središnje banke, ide vrlo dobro. Procjenjuju da će strani gosti moći ga koristiti već za vrijeme zimske Olimpijade koja će se održati u Kini 2022. godine.

Europska unija ne zaostaje previše. Europska centralna banka (ECB) već je odradila konzultacije po pitanju stvaranja digitalnog eura. Zaključeno je da s digitalnom valutom sve postaje puno transparentnije, a režu se i dodatni troškovi. Ipak, predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, ističe kako će EU-u trebati barem 4 godine da pokrene digitalni euro.

Britanija, od nedavno razvedena od Europske unije, mogla bi ubrzati svoj proces kreacije valute koju za sad neki nazivaju "Britcoin". Sudeći prema izjavama tamošnjih dužnosnika Britanija će se požuriti kako bi prestigla EU po pitanju digitalizacije novca.

Druge manje zemlje već su možda i u naprednijoj fazi. Venezuela je još 2018. lansirala digitalnu valutu pod nazivom Petro koja je direktno vezana uz naftne rezerve. Na Bahamima postoji "pješčani dolar", Brazil najavljuje digitalni real za 2022. godinu, a Švedska već neko vrijeme testira svoju e-krunu.

Rusija također brzo razvija svoj projekt, digitalnu rublju čiji prototip bi trebao biti kompletiran do kraja ove godine.

I koja je motivacija središnjih banaka da digitaliziraju svoje valute? Bile bi to u praksi "nove" valute, da ne bi bilo zabune (pošto i aktualan fiat novac možemo koristiti digitalno), za razliku od postojećih iste se više ne bi moglo pretvarati natrag u papirnate i/ili kovane - one bi bile vječno digitalne. Jedan od argumenata za uvođenje digitalne valute je taj da bi sve postalo puno jednostavnije za praćenje i upravljanje. Dakako, radikalna ideja bi bila povezivanje središnje banke s krajnjim korisnikom, ali to se neće dogoditi, komercijalne banke i dalje će biti tu kao "manipulatori" u sredini.

Drugi razlog je popriličan strah koji središnje banke počinju osjećati zbog naglog uzleta kriptovaluta, naročito Bitcoina. Ranije su odbacivali kripto-svijet kao nešto što nije vrijedno spomena. Ali danas, kad je to tržište prešlo 2 bilijuna USD - situacija više nije ista. Centralne banke ne žele konkurenciju.

U slučaju zemalja kao što su Kina, Venezuela i druge uvođenje digitalne valute ima dodatni cilj - izbjeći američke sankcije ili barem oslabiti američku moć uvođenja sankcija. Zato Kina primjerice već planira da njen digitalni juan bude prisutan i izvan njenih granica jer što je isti rasprostranjeniji to će i moć dolara biti slabija. Prema pojedinim stručnjacima Kina je danas čak 5 godina ispred ostalih po pitanju implementacije digitalne valute.

Prema nekim izvorima oko 80% središnjih banaka diljem svijeta već eksperimentira ili barem razmišlja o uvođenju digitalne valute odnosno CBDC-a (kratica označava: "Central Bank Digital Currency" odnosno "Digitalna valuta središnje banke").

Jedna od velikih prednosti CBDC-a u odnosu na klasični fiat novac je ta da je taj novac sigurniji kod krajnjeg korisnika. Naime, danas, ako komercijalna banka u kojoj držite novac propadne i taj novac može nestati skupa s njom. CBDC garantira da tog straha više neće biti, to je nešto što osigurava središnja banka.

U širem kontekstu - CBDC zapravo će biti pokušaj što brže adaptacije središnjih banaka kako im Bitcoin i slične kriptovalute, nad kojima nemaju nadzor, ne bi postali konkurencija. Korisnicima će obećati sve pogodnosti digitalnog novca, brzo plaćanje preko aplikacija, puno brže nego kad danas provlačite karticu (dovoljno je očitati kod na pametnom telefonu), ali će ujedno predstaviti CBDC kao nešto "legalno i sigurno" dok će Bitcoin i druge kriptovalute prikazati opasnim, sumnjivim, nesigurnim...

Mogu li na taj način središnje banke, odnosno države, uništiti kripto-svijet? Mogu probati, a vjerojatno i hoće, no malo se kasno uključuju u tu borbu. Kako smo i spomenuli, EU će imati digitalni euro najranije za 4 godine. Ako pak spomenemo da Bitcoin već danas vrijedi više od VISA-e i Mastercarda možemo samo zamisliti gdje će biti za 4 godine, odnosno koliko će novca (fiat novca) biti prebačeno u njega.

Ali što je sa SAD-om? Što Federalne rezerve (središnja banka SAD-a) misle o svemu ovome? I oni, dakako, razmatraju sve opcije. O "Fedcoinu" se priča još od 2017. godine, no čini se kako se SAD-u daleko manje žuri. Kako to? Evo što o tome ima za reći sam predsjednik Federalnih rezervi, Jerome Powell - "Ne moramo žuriti s ovim projektom. Ne moramo biti prvi na tržištu", rekao je 22. ožujka ove godine. Ističe kako bi uvođenje digitalnog dolara trebalo pozitivan stav od Kongresa, federalne administracije, ali i javnosti. "Mnogi Amerikanci vezani su uz papirnati novac", rekao je. "Pravo pitanje za nas je treba li javnost i želi li javnost novu digitalnu formu novca središnje banke koji bi zamijenio visoko učinkovite, pouzdane i inovativne načine plaćanja i sisteme", poručio je.

Je li zaista tako? Prema pisanju lista Bloomberg nešto drugo je možda bitnije od "vezanosti Amerikanaca za zelembaće" - naime, Wall Street, velike banke, kartične kuće i digitalni sustavi procesuiranja plaćanja nipošto nisu oduševljeni idejom uvođenja novog digitalnog novca. U tekstu se navodi: "Pošto vide prijetnju svom profitu glavni lobi banaka rekao je Kongresu kako digitalni dolar nije potreban".

Ako pak dozvole da velike banke donesu odluku za njih, SAD bi se u vrlo bliskoj budućnosti mogao naći u situaciji da kaskaju za ostatkom svijeta pošto će znatan dio tog svijeta svakako prijeći na digitalnu valutu. Pojedinac možda i ne može vidjeti ukupnu prednost takvog skoka, ali na razini države bi se svakako osjetilo. Više ne bi bilo čekanja da "sjedne plaća" - sve bi bilo u točno vrijeme. Više se ne bi čekalo da banka prebaci novce jer ne rade vikendom itd. Financije bi postale brže, učinkovitije. Naravno, neke brine činjenica da bi se u takvoj potpunoj digitalizaciji izgubila anonimnost, odnosno da bi netko mogao pratiti njihove poteze i za što koriste svoj novac. No, većina će ipak prihvatiti tu promjenu zbog pogodnosti koju donosi, baš kao što su prihvatili i pametne telefone iako znaju da puno lakše mogu biti praćeni putem istih.

Hoće li SAD zaista kaskati za ostatkom svijeta? Vidjet ćemo za nekoliko godina. Možda i neće. Kad vide da je Kina implementirala svoju digitalnu valutu možda dođe do velike promjene stajališta. Ista stvar se dogodila i kod središnjih banaka uopće. Nije da im se žurilo s digitalnim valutama, ali kad su vidjeli koliko je nabujalo kripto-tržište u ovoj pandemiji, sada im se odjednom jako žuri. Naročito se pak boje da bi neka od kriptovaluta uskoro mogla postati i prava valuta, odnosno da bi ljudi s istom, recimo Bitcoinom, mogli početi kupovati stvari (kao npr. Tesla automobil!), a u takvom scenariju središnja banka postaje manje bitna. Upravo pratimo veliku utrku u kojoj se zapravo natječu dva koncepta: kriptovaluta kao sredstvo plaćanja i CBDC koji se želi stvoriti prije nego se dogodi ovo prvo!