Koliko su opasni novi sojevi koronavirusa i šta napraviti da se zaštitimo?

Objavljeno:22.01.2021 - 17:00
A A A Times Arial

Foto: Ilustracija

Širom svijeta pojavljuju se novi sojevi virusa SARS-CoV-2. Najbrže se širi varijanta otkrivena u Velikoj Britaniji, a strahuje se i od globalne cirkulacije sojeva koji su prvi put zamijećeni u Južnoafričkoj Republici i Brazilu, piše "N1".

Koliko su opasni i što možemo poduzeti, objašnjavaju imunolozi izŠkole javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg u vodiču kroz najnovija saznanja o pandemiji.

Jesu li nove varijante koronavirusa doista toliko prenosive i zašto?

Neki čvrsti dokazi sugeriraju da je varijanta virusa koji dolazi iz Velike Britanije doista ‘prenosivija’ od prijašnjih sojeva. Trenutno postoje dvije teorije o tome što ove sojeve, prvenstveno onaj ‘britanski’, čini ‘prenosivijima’.

Prva kaže da je ova varijanta virusa ‘ljepljivija’. To znači da joj je potrebna manja količina virusa kako bi izazvala infekciju jer bolje prianjanja na ljudske stanice.

Druga teorija govori da ova varijanta zadržava više virusnih čestica u nosu i grlu zaraženih, što znači da se više virusa izbacuje u okolinu kad ljudi razgovaraju, kašlju ili kišu. Upravo zato pridržavanje mjera – nošenje maski, održavanje razmaka i osobna higijena – mogu pomoći u tome da se virus ne razmaše.

Postoji li razlika između ‘prenosivosti’ i ‘zaraznosti’ virusa?

‘Prijenos’ se često spominje kad se govori o populacijama dok se ‘zaraznost’ češće koristi kad govorimo o pojedincu.

Kad je riječ o preventivnim mjerama, sve što djeluje protiv starijih varijanti virusa – maske, održavanje razmaka i pranje ruku – trebalo bi djelovati i protiv novih varijanti. No veći prijenos mogao bi značiti više slučajeva, a to pak može povećati rizik za pojedince i preopteretiti bolnički sustav. Zbog toga će se možda pojačavati razne mjere zatvaranja i ograničavanja.

Koliko je uobičajeno da virus mutira? Koliko se to često događa?

Svi virusi mutiraju, a SARS-CoV-2 mutira prilično konstantnom brzinom otkad je ušao u ljudsku populaciju. Evoluciju virusa obično nije teško pratiti jer nalazimo srodne viruse s manje mutacija. Ova nova varijanta koronavirusa koji izaziva Covid-19 akumulirala je izuzetno velik broj mutacija. Važno je otkriti kako je ovaj virus toliko puta mutirao, a da to nije ranije primijećeno.

Zašto stručnjaci vjeruju da će trenutno odobrena cjepiva biti djelotvorna i protiv novih varijanti?

Promatrajući mutacije spike proteina ove nove varijante, čini se da bi virus i dalje trebao biti osjetljiv na antitijela inducirana cjepivom, piše tportal. Znanstvenici to tek trebaju potvrditi.

Gripa mutira brže od virusa SARS-CoV-2 i čini se da sadržava više mutacija u svojim genima. Zbog toga je vjerojatnije da će razviti otpornost na postojeća antitijela. Još ne znamo koliko dobro spike protein virusa SARS-CoV-2 može tolerirati mutacije pa je teško predvidjeti hoće li se na kraju ponašati poput gripe i prisiliti nas da ažuriramo cjepivo protiv Covida-19.

Srećom, tehnologiju koja se koristi za izradu Moderninog i Pfizerovog cjepiva protiv Covida-19 lako je ažurirati za novu lozu ili soj spike proteina.

Postaje li virus mutiranjem prenosiviji i gubi li pri tome dio moći?

Početni podaci sugeriraju da nova varijanta uzrokuje istu količinu bolesti kao i ostali sojevi virusa SARS-CoV-2. Međutim neki virusi moraju izazvati određenu količinu bolesti da bi se proširili. Naprimjer, morate kašljati ili kihati da biste učinkovito širili gripu. Na kraju se sve vrti oko prijenosa. Viruse nije briga koliko bolesti uzrokuju; oni se jednostavno moraju prenositi.

Hoće li nova varijanta na kraju biti raširenija od trenutnog virusa?

Ako je nova varijanta više prenosiva od ostalih sojeva virusa SARS-CoV-2, na kraju bi to mogla biti najčešće pronađena loza koronavirusa koji izaziva Covid-19. Uz toliko ljudi bez imuniteta na virus, trebat će pripaziti na pojavu različitih sojeva koji će se pojavljivati u različitim dijelovima svijeta.

Može li virus mutirati do te mjere da postane prenosiv poput ospica ili drugih zaraznijih virusa?

Dobra vijest je da se, iako je virus ospica izuzetno prenosiv, ne mijenja toliko da bi postao otporan na cjepivo protiv njega. Nadamo se da će to biti i slučaj s virusom SARS-CoV-2. No trebat će nam još vremena da bismo saznali odgovor na to pitanje.

A dotad – nosite maske, održavajte razmak i perite ruke, savjetuju imunolozi Škole javnog zdravlja pri Sveučilištu Johnsa Hopkinsa.

(N1)

  
 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!