PREVRATI U BIŠKEKU I SITUACIJA U KIRGISTANU: Japarov je odnio veliku pobjedu, ali je naslijedio i ogromne dugove

Kirgistanu su 10. siječnja održani prijevremeni predsjednički izbori u kombinaciji s referendumom o državnom političkom sustavu (predsjednički protiv parlamentarnog). Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, Sadyr Japarov pobijedio je na izborima, dobivši gotovo 80 posto glasova. Sličan postotak glasača podržao je predsjedničku republiku. Odaziv je bio samo 39,8 posto. Japarov je najavio da će se prijevremeni parlamentarni izbori održati u svibnju 2021. godine. Drugoplasirani kandidat Adakhan Madumarov dobio je samo 6,7 posto.

Izborima se završava prijelazno razdoblje potaknuto prosvjedima u listopadu 2020., izazvanim navodno lažnim parlamentarnim izborima. Kao rezultat, dosadašnji predsjednik Sooronbay Jeenbekov dao je ostavku i prethodni parlament privremeno je predao vlast oporbenom političaru Japarovu, koji je pušten iz zatvora. Proveo je učinkovitu, opsežnu predizbornu kampanju (kako u regijama tako i online), koristeći uvjerljivu kombinaciju nacionalističkih i populističkih slogana i naglašavajući potrebu za snažnom moći. Prije toga, dok je obnašao dužnost privremenog predsjednika, imenovao je svoje bliske saveznike na ključne položaje u zemlji, što mu je davalo priliku da koristi administrativne resurse. Također je imao više financijskih sredstava od svih ostalih kandidata zajedno, no koja su bila nejasnog porijekla.

Japarov (rođen 1968. godine) iskusan je i karizmatičan političar iz sjevernog Kirgistana. Karijeru je započeo kao zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova i poslovni čovjek. Parlamentarni je zastupnik od 2005. godine i suradnik je predsjednika Kurmanbeka Bakieva (koji je svrgnut 2010. godine), a bio je na čelu mnogih inicijativa, uključujući službu kao šef agencije za borbu protiv korupcije. Također je bio jedan od vođa populističke i nacionalističke stranke Ata Zhurt. Optužen je za aktivno sudjelovanje u krvavom kirgiško-uzbekistanskom sukobu (2010. godine). Snažno se zalagao za nacionalizaciju ključnih poduzeća u zemlji (uključujući rudnik zlata Kumtor koji financijski kontrolira kanadska tvrtka). Potom je 2013. godine osuđen na 11 godina zatvora, a kazna mu je, između ostalog, izrečena i zbog organiziranja nereda u aferi Kumtor i uzimanja provincijskog guvernera za taoca (kaznu je izdržao nakon povratka u zemlju 2017. godine).

Japarov je na izborima izborio pobjedu, ali s malim odazivom, što pokazuje masovno razočaranje naroda onima koji su na vlasti i nedostatak značajnih reformi u zemlji. Izabrani predsjednik, s aurom političara koji nikada nije diskreditiran i dugo je bio politički zatvorenik, još uvijek nema značajniju konkurenciju. Jačanje njegovog autoriteta očekuje se u kratkom roku.

To već povlači kritike sa Zapada. Na primjer, Venecijanska komisija izrazila je negativno mišljenje o njegovom putu do moći i o političkim reformama.

Zemlja je također glasala za reviziju vladajućeg sustava, a 81 posto glasača odlučilo je odmaknuti se od parlamentarne demokracije i vratiti se starom predsjedničkom sustavu Kirgistana. Jednom kad se primijeni, odnos snaga pomaknut će se sa zakonodavnog tijela u zemlji na izvršnu vlast, uobičajeniji sustav u bivšem sovjetskom bloku zemalja. "Tijekom posljednjih trideset godina korupcija se ukorijenila u svim sferama našeg života. Ali od sada, nećemo joj dopustiti da tako nastavi", zavjetovao se Japarov.

Politički sustav u glavnom gradu Biškeku bilježi stalne promjene u posljednja dva desetljeća, a tri čelnika srušena su protestima od 2005. godine. Drugdje u Srednjoj Aziji, politika je relativno manje dramatična, jer države često drže istog vođu desetljeće ili više. U svom pobjedničkom govoru, Japarov je Rusiju nazvao "glavnim strateškim partnerom" svoje zemlje, napominjući da su obje države 70 godina bile dio Sovjetskog Saveza, a "ostale su strateški partneri u posljednjih trideset godina nakon raspada Sovjetskog Saveza." S tim izjavama složio se i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je čestitao Japarovu, ističući kako se nada da će Moskva i Biškek nastaviti graditi na svojim vezama.

Tko god je na vlasti u Kirgistanu mora u trenutačnoj situaciji gledati izvan proračuna kako bi servisirao napuhavanje državnog duga - od čega je veliki dio dug Kini. Kineska izvozno-uvozna banka, koja drži oko 1,8 milijardi dolara od ukupno 4,8 milijardi dolara državnog duga, nije među vjerovnicima koji su Biškeku odobrili svježi poček. Kada je 16. studenog kirgiški ministar vanjskih poslova Ruslan Kazakbajev održao telefonski razgovor sa svojim kineskim kolegom Wang Yijem, "skrenuo je pozornost na važnost pružanja pomoći u ublažavanju tereta vanjskog duga za proračun zemlje". Kazakbajev je također obećao da će Kirgistan zaštititi kineska poduzeća, zavjet koji je poprimio posebnu pozornost jer je nekoliko kineskih tvrtki bilo ugroženo tijekom političkih nemira prošle jeseni, jer je narod počeo napadati upravo kineske urede. Prije nego što su smijenjeni s mjesta predsjednika, Sooronbai Jeenbekov i drugi najviši dužnosnici pokušali su nekoliko puta nagovoriti Kineze da odgode otplate Kirgistana. Bivši zamjenik premijera Erkin Asrandijev tvrdio je u travnju da je Biškekov zahtjev "našao razumijevanja" u Pekingu. Ali Kina nije ništa javno rekla kako bi udovoljila ovom dojmu.

Prije prošle godine, Kirgistan je dobro obavio servisiranje svog inozemnog duga. No, godina pandemije koronavirusa pokazala se posebno užasnom za državu bez izlaza na more čije se gospodarstvo snažno oslanja na shuttle trgovinu s Kinom. Prognozeri na razne načine predviđaju ekonomsku kontrakciju između 8 i 10 posto. To ima očite implikacije na svakodnevni život u Kirgistanu. Čak se i Japarov, uvijek populist, opirao povećanju jadnih plaća, koje su ove godine izgubile kupovnu moć jer je nacionalna valuta, som, pala u odnosu na dolar. "Pričekajte još godinu dana", rekao je djelatnicima policije u sjevernoj regiji Naryn na svečanosti predaje ključeva novih stanova krajem prošle godine. Japarov je uputio sličnu molbu regionalnim dužnosnicima tijekom obilaska juga.

Kirgistan je u lipnju 2020. godine osigurao sporazum Pariškog kluba o obustavi servisiranja duga vrijednog 11 milijuna dolara do kraja godine. Zemlje vjerovnice uključene u taj sporazum bile su Danska, Francuska, Njemačka, Japan i Južna Koreja, kojima Biškek ukupno duguje preko 300 milijuna dolara. Kineska politika prema oprostu duga manje je fleksibilna, kao što to mogu potvrditi države dužnice u cijelom svijetu. Dastan Bekeshev, zakonodavac, ovog je mjeseca objavio korisni videozapis o tome kako je nastao dug Kirgistana prema Pekingu i pod kojim uvjetima. S dva posto, zajmovi Exim banke Biškeku imaju počeke u rasponu od pet do deset godina. No, većina kredita datira iz sporazuma o prometnoj i energetskoj infrastrukturi sklopljenih prije šest ili više godina. Bekešev, jedan od rijetkih parlamentaraca iz Kirgistana koji se ne može pohvaliti značajnim osobnim bogatstvom, s gorčinom je primijetio da vlasti već štede nešto novca neisplaćujući parlamentarne plaće. Talant Mamytov, predsjednik parlamenta, rekao je da sredstva umjesto toga idu za popravak Bijele kuće, koja djeluje kao parlament i predsjednički ured i oštećena je tijekom turbulencija u listopadu. Prihvaćajući taj duh štednje, drugi je zastupnik Omurbek Bakirov predložio smanjenje broja sudaca na Ustavnom sudu s devet na sedam.

Dugoročno se može očekivati eskalacija socijalnog nezadovoljstva zbog ekonomskih i socijalnih problema koje je teško riješiti (produbljivanje krize katalizirane pandemijom COVID-19, problemi s dugovima prema Kini itd.) Krizu potiče i Velika regionalna razlika u Kirgistanu, koja će utjecati na učvršćivanje političke alternative (Japarovu se već protive neke elite iz utjecajnog južnog dijela zemlje i prozapadnih skupina).