Europske strategije umjetne inteligencije

Objavljeno:18.01.2021 - 14:29
A A A Times Arial

Europska komisija (EK) želi uspostaviti europsko jedinstveno digitalno tržište do sredine 2021. godine i napokon se početi natjecati sa Sjedinjenim Državama i Kinom. Dakle, EK je upravo predložila novi okvir strategije za razvoj umjetne inteligencije (AI) u EU. Iz perspektive EU-a, ove bi radnje trebale jamčiti da će se europska poduzeća moći ravnopravno natjecati s dva glavna globalna igrača, istodobno osiguravajući poštivanje europskih etičkih standarda. Europa zasad očito zaostaje za Sjedinjenim Državama i Kinom u pogledu razvoja AI tehnologije, čije bi globalno tržište za samo 10 godina moglo vrijediti 13 bilijuna dolara. To se može vidjeti na mnogim područjima - vrijednost investicija, broj patenata i globalni digitalni prvaci kao što su Apple, Amazon, Microsoft, Google, Tencent i Alibaba. Štoviše, europska imovina i resursi digitalne tehnologije ostaju raspršeni i ne dodaju kritičnu masu koja bi omogućila EU da se ravnopravno natječe s globalnim suparnicima.

Rad na uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta traje već nekoliko godina. Projekt je presudan za postizanje globalne konkurentnosti, jer će dovesti do stvaranja izuzetno atraktivnog digitalnog tržišta, vrijednosno možda najvećeg na svijetu. To bi pak moglo zaustaviti migraciju tehnoloških talenata u druge zemlje. Da bi se postigao ovaj cilj, bit će potrebno ukloniti prepreke prekograničnom protoku podataka, kao i primjenom 5G tehnologije. Zadaća integracije aktivnosti zemalja EU-a na području AI postaje još hitnija u svjetlu Brexita, jer je Ujedinjeno Kraljevstvo vodeće europsko središte AI tehnologije, s više od tisuću tvrtki i istraživačkih centara, poput Instituta Alan Turing. Međutim, Brexit ne mora nužno značiti da će međusobna suradnja na AI projektima prestati.

U međuvremenu, europski konkurenti provode vlastite strategije razvoja AI. Kina je AI tehnologiju učinila ključnom komponentom svoje inicijative "Made in China". Njegova provedba napreduje suočavajući se sa sve snažnijim otporom Sjedinjenih Država. Odlazeći američki predsjednik Donald Trump pokušavao je spriječiti širenje kineskih tehnoloških divova koristeći razne administrativne mjere. Strategija umjetne inteligencije najavljena je u veljači prošle godine. Međutim, ciljevi politike navedeni u dokumentu prilično su široki - strategija dodjeljuje financijsku potporu na saveznoj razini i naglašava nužnost uspostavljanja američkih standarda u području umjetne inteligencije, kao i potrebu za univerzalnim obrazovanjem u ovom području. Štoviše, dokument također ukazuje na nužnost uklanjanja prepreka za razvoj AI tehnologije. Međutim, oblik strategije u fazi provedbe nije jasan jer nije naveden nikakav određeni raspored.

Nacionalne strategije za provedbu AI tehnologije do sada je usvojilo više od polovice država članica EU. Prvi takav dokument usvojen je u prosincu 2017. u Finskoj. Francuska, Njemačka i Švedska objavile su vlastite strategije 2018. Poljska je smjernice za vlastitu strategiju objavila u dokumentu pod naslovom Politika razvoja umjetne inteligencije koji je objavljen prije godinu dana. Svaka zemlja EU ima svoj vlastiti put za razvoj AI. Strategija predstavljena u Njemačkoj odnosi se na 12 područja razvoja umjetne inteligencije. Njemačkoj je glavni cilj postići status europskog lidera na polju istraživanja razvojem europskih klastera inovacija, prijenosa tehnologije i stvaranjem poticaja za programere i investitore startupa. Za te bi se zadatke trebala izdvajati javna sredstva u iznosu od pola milijarde eura godišnje. Francuski pristup usredotočen je na ulogu javnog istraživanja, osposobljavanja, inovacija i resursa u područjima zdravstvene zaštite, okoliša, prometa i mobilnosti, kao i obrane i sigurnosti. Estonska strategija umjetne inteligencije u osnovi je proširenje postojeće politike digitalnih javnih usluga i e-uprave u zemlji - na Estoniju se gleda kao na globalnog lidera na tim poljima. Međutim, pojedinačni napori država članica Europske unije neće biti dovoljni da im omoguće da se ravnopravno natječu s globalnim silama.

Europska strategija umjetne inteligencije naglašava važnost povjerenja i vjerodostojnosti kao temelja propisa EU-a. Jednostavno rečeno, usvojena definicija umjetne inteligencije odnosi se na IT sustave koji pokazuju inteligentno ponašanje kroz sposobnost analize podataka i koji su sposobni donositi odluke s određenim, čak i ograničenim stupnjem autonomije. Početne smjernice u vezi s etičkim načelima koje će se primjenjivati u razvoju umjetne inteligencije formulirala je Stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju (AI HLEG) u prosincu 2018. Nakon opsežnih konzultacija u okviru Europske AI alijanse smjernice su pregledane i objavljene u travnju 2019. Podijeljene su u sedam odjeljaka koji uključuju, između ostalog, ljudski nadzor, tehničku robusnost i sigurnost, zaštitu privatnosti i društvenu odgovornost, transparentnost, nediskriminaciju i pravičnost, dobrobit društva i okoliša, kao i odgovornost.

Ti su principi postali osnova za pripremu uputa za programere i cjelokupno IT okruženje (Procjena popisa za pouzdanu umjetnu inteligenciju, ALTAI). EK je zajedno s državama članicama također usvojila plan koordinirane suradnje u razvoju AI u Europi. EK je naglasila da će samo zajednički napori zasnovani na zajedničkim vrijednostima dati Europljanima šansu da postanu globalni lideri na polju AI. Općenito, cilj je prvenstveno utvrditi vrijednosti i principe koji bi se trebali ugrađivati u razvoj umjetne inteligencije, a ne ocrtavati specifične tehnologije i metode njihovog razvoja u pojedinim zemljama. Postoje i neke iznimke od ovog pravila. Najvažnije posebne mjere politike uključuju prijedlog privremene zabrane primjene autonomnih sustava identifikacije (npr. prepoznavanje na temelju biometrije lica) u javnim prostorima, kao i takozvani prediktivni policijski sustavi, odnosno tehnologije za identificiranje potencijalnih kriminalaca, istaknula je potpredsjednica EK Margrethe Vestager. Obje ove tehnologije su u primjeni u Kini i Sjedinjenim Državama.

Međutim, najvažniji dokument EU-a koji se odnosi na umjetnu inteligenciju je "Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji: Europski pristup izvrsnosti i povjerenju", koja je objavljena u veljači 2020. Trebala bi pružiti temelje konačnoj strategiji Europske unije na AI. Ovaj dokument utvrđuje mjere koje bi trebale pojednostaviti i olakšati istraživanje i suradnju između država članica, kao i povećati razinu ulaganja u umjetnu inteligenciju i njezine primjene. Države članice EU trebale bi postići te ciljeve iskorištavanjem potencijala, razmjenom i otvaranjem pristupa anonimnim podacima u mnogim područjima. Rad također predstavlja mogućnosti za regulaciju umjetne inteligencije koja bi trebala odrediti oblik budućih zakonskih odredbi koje se odnose na sve uključene subjekte, posebno u takozvanim osjetljivim sektorima (zdravstvo, sigurnost, pravosuđe, javne institucije i drugi, gdje postoje rizik od diskriminacije, materijalne štete ili prijetnje životu i zdravlju s velikim rizikom). To podrazumijeva razvoj standarda za testne podatke, osposobljavanje algoritama, arhiviranje zapisa i nadzor.

Sljedeći cilj rješenja koja je razvila EU također je zaštita europskog istraživačkog potencijala i izgradnja testnog okruženja svjetske klase i ekosustava inovacija.

Prioritetna uloga AI ogleda se u proračunu EU-a. Za digitalne tehnologije u proračunu EU-a u razdoblju 2021. - 2027. treba izdvojiti čak 9,2 milijarde eura, što je mnogo više od iznosa dodijeljenog u okviru programa Obzor 2020. To bi pak trebalo dovesti do većeg uključivanja privatnog sektora. Kao rezultat toga, ukupna vrijednost ulaganja mogla bi premašiti 20 milijardi eura. Uvođenje načela 'Pouzdane umjetne inteligencije' također odražava želju EK da utječe na oblik globalnih propisa - kao što je to bio slučaj s Općom uredbom o zaštiti podataka (EU GDPR) - i da stekne prednost u pogledu primjenjivosti europskih standarda za napredne tehnologije (takozvani 'briselski efekt'). Na ovaj način AI bi također trebao postati jednostavniji za upotrebu, što će omogućiti bržu popularizaciju njegovih aplikacija. To također znači da će se velike tehnološke tvrtke morati pridržavati ovih pravila na teritoriju EU-a te će biti dužne održavati podatkovne centre u Europi (primjer kako se to radi vidljiv je i s novim odredbama Whatsappa). Kratkoročno, to će povećati njihove operativne troškove; međutim, sada će se baviti jedinstvenim digitalnim tržištem, a europske tvrtke trebale bi se moći natjecati pod jednakim uvjetima.
 

  
 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!