RAZMISLITE PRIJE UPOTREBE: Evo šta se događa kada popijete antibiotik DOKTORICA DALA JASNO OBJAŠNJENJE

Objavljeno:28.11.2020 - 14:27
A A A Times Arial

Virusne infekcije, kao što su prehlada, gripa ili bolest COVID-19, za razliku od onih bakterijskih, ne liječe se antibioticima. Svake godine gotovo 33 000 ljudi u EU umire od infekcija uzrokovanih bakterijama koje su otporne na antibiotike.

Ukoliko se nastavi trend širenja rezistencije do 2050. godine otporne bakterije bit će vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Sve su to poruke kampanje „Antibiotici nisu bomboni“, pokrenute povodom obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.

Pogrešnim i prekomjernim propisivanjem, kao i nepravilnom uporabom antibiotika, potiče se otpornost bakterija na tu važnu skupinu lijekova, što povećava rizik za razvoj drugih bolesti i povećanje smrtnosti. Rezistencija bakterija na antibiotike općenito predstavlja jedan od najvećih izazova 21. stoljeća, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, što osobito dolazi do izražaja u uvjetima pandemije COVID-19.

potrosnja-ab-nasl-sl

“U vrijeme COVID-19 pandemije, mnogi problemi današnje medicine došli su još više do izražaja. Tako i problem bakterija rezistentnih na antibiotike. Iako je COVID-19 bolest uzrokovana virusima i ne liječi se antibioticima, u tijeku invazivnog bolničkog liječenja može doći do sekundarne infekcije bakterijama. Čimbenici koji bolesnike čine podložnima razvoju težeg oblika bolesti COVID-19 (visoka dob, komorbiditeti) ujedno utječu i na teži tijek intenzivnog liječenja, pa su upravo takvi bolesnici i podložniji razvoju sekundarnih bakterijskih infekcija. Uzročnici sekundarnih bakterijskih infekcija u bolesnika s COVID-19 su najčešće rezistentne bakterije koje prevladavaju u bolničkoj sredini, tzv. superbakterije“, istaknula je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike Akademije za medicinske znanosti Hrvatske, voditeljica Referentnog centra za rezistenciju bakterija na antibiotike Ministarstva zdravstva, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Potrebne su hitne mjere

Upozorila je da, iako svjesni da su teški bolesnici s COVID-19 izuzetno podložni razvoju infekcija povezanih s bolničkom skrbi, u skladu s nultom tolerancijom na razvoj bolničkih infekcija, dužnost je zdravstvenih djelatnika da poduzmu sve kako do sekundarnih infekcija ne bi došlo, stoga su praćenje i kontrola širenja rezistentnih bakterija u vlastitoj sredini važniji nego ikada.
Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima prvenstveno ima za cilj povećati svjesnost o globalnoj zdravstvenoj prijetnji antimikrobne rezistencije, koja bi mogla biti odgovorna za preko 10 milijuna smrtnih slučajeva godišnje do 2050. godine ako se ne poduzmu hitne mjere.


I ove godine odaslane su poruke da antimikrobne lijekove treba uzimati samo na preporuku liječnika i uz njegovu kontrolu, nikada samoinicijativno te da higijena ruku i pristojno ponašanje kod kihanja i kašljanja mogu spriječiti nastanak infekcija, a time i smanjiti potrošnju antibiotika. Dodatno, od ove godine, World Antibiotic Awareness Week je promijenio svoj naziv u World Antimicrobial Awareness Week, želeći naglasiti da se treba racionalno postupati ne samo s antibioticima, lijekovima protiv bakterija već i s drugim antimikrobnim lijekovima koji djeluju na viruse i parazite.

“Iz perspektive Hrvatske i Europe, naglasak na racionalnu uporabu lijekova protiv parazita nije toliko značajan s obzirom da je u tom području glavni problem terapija malarije koja je široko rasprostranjena u nekim dijelovima svijeta, ali ne i u Hrvatskoj. Ipak, s obzirom na sve češća putovanja, sigurno je da smo i mi zaintresirani za globalno rješavanje problema malarije. Druga posebnost ovogodišnje kampanje je poruka da postoji bojazan da će zbog pojave nove bolesti COVID-19 doći do porasta potrošnje antibiotika, iako za to nema opravdanja jer COVID-19 uzrokuje virus, a antibiotici ne djeluju na viruse. Istina, postoje naznake da, netipično za antibiotik, azitromicin ima povoljno djelovanje i na viruse te promjenu upalnog odgovora u tijeku virusne infekcije. Te naznake su sigurno vrijedne istraživanja, no današnja medicina se mora temeljiti na uvjerljivim dokazima, a ne na naznakama i dosadašnji rezultati kliničkih ispitivanja ne govore u prilog širokoj primjeni azitromicina u liječenju COVID-19”, naglasila je Tambić Andrašević.


Štetne i dugoročne posljedice

Nepravilno uzimanje antibiotika u Hrvatskoj i u svijetu je velik problem koji je vjerojatno potenciran činjenicom da su antibiotici relativno nisko toksični, jeftini, kratkoročno se primjenjuju i brzo donose dobre rezultate. Sve to dovodi do stava da nije problem ako se antibiotik i suvišno konzumira. Pri tome se zaboravlja da posljedice suvišne primjene antibiotika često nisu vidljive odmah, pa možda niti ne na pojedincu koji antibiotik konzumira već su posljedice dugoročne i štetne za cijelu zajednicu.

Potrošnja antibiotika je najbolje dokumentirana u Europi, pa znamo da među EU državama postoji razlika od tri puta veće uporabe antibiotika po glavi stanovnika u južnim zemljama u odnosu na Nizozemsku i skandinavske zemlje. Hrvatska se nalazi oko europskog prosjeka u potrošnji antibiotika. Načelno u USA je potrošnja antibiotika veća negoli u Europi, a u mnogim zemljama izvan EU i USA antibiotici se mogu kupiti u slobodnoj prodaji bez recepta, što dodatno vodi u njihovu nekontroliranu uporabu. Paradoksalno, siromašnije zemlje imaju puno veću potrošnju antibiotika od razvijenijih zemalja.

Na udaru su i dobre bakterije

Kada pojedinac konzumira antibiotik njemu su izložene sve bakterije koje nastanjuju ljudsko tijelo. Ako je zbilja prisutna neka bakterija koja izaziva infekciju, onda će antibiotik pomoći našem obrambenom sustavu u njenoj eliminaciji – zato se moramo pridržavati uputa liječnika i antibiotik uzimati u točno propisano vrijeme i u propisanom trajanju kako bismo na mjestu infekcije održavali potrebnu koncentraciju antibiotika.

“Na bakterije koje ne izazivaju infekciju, a nastanjuju naše tijelo, antibiotik neće imati isti istrebljujući učinak jer protiv njih naše tijelo ne vodi rat pa je to kao slanje oružja na mjesto gdje nema vojske. Anibiotici će ipak uništavati djelomično i dobre bakterije našeg tijela, nedovoljno da ih istrijebe, ali dovoljno da se među njima stvore mutante koje su otporne na antibiotik koji se daje. Što primjena antibiotika dulje traje, pa još ako se primjenjuje u niskim dozama, veća je mogućnost da se takve rezistentne mutante razrastu i postanu dominantne. Po prestanku uzimanja antibiotika može se povratiti ravnoteža i prirodni tipovi bakterija mogu opet prevladati, ali kod dugotrajnih i ponavljajućih kura antibiotika može doći do značajne promjene u sastavu bakterijske zajednice čovjeka. Bakterijska zajednica koja nastanjuje čovjeka je, inače, obilna i u svakom čovjeku broji više bakterija negoli je ikada živjelo ljudi na planetu Zemlji. Sve te bakterije (ljudska mikrobiota) su za ljudsko tijelo izuzetno korisne i smatramo ih dobrima dok obitavaju u za njih predviđenim nišama ljudskog tijela. Kad zalutaju tamo gdje im nije mjesto mogu izazvati infekciju i tada je bolje da su prirodno osjetljive na antibiotike, nego da su otporne na antibiotike. Kako do infekcija zapravo rijetko dolazi, bakterije otporne na antibiotike ostaju najčešće skrivene i neprimjećeno se prenose među ljudima. Zato konzumiranje antibiotika ima utjecaja ne samo na pojedinca koji ga konzumira već i na cijelu širu zajednicu u kojoj on živi”, pojasnila je naša sugovornica.

Važno je slušati savjete liječnika

Antibiotik se treba uzimati samo na preporuku liječnika.

“Najčešće bakterijske infekcije u ljudi su infekcije mokraćnog sustava pa je kod simptomatskih uroinfekcija opravdana primjena antibiotika. Općenito najčešće infekcije u čovjeka su infekcije dišnih puteva, no oko 90% njih su uzrokovane virusima na koje antibiotici ne djeluju. Oko 75% antibiotika se, nažalost, potroši baš za infekcije dišnih puteva, dakle često uzalud. Razlikovanje virusnih od bakterijskih infekcija nije uvijek lako, pogotovo u prvim danima bolesti. Zato, ako kliničko stanje bolesnika nije jako loše, treba dozvoliti liječniku da prati stanje pacijenta i da, ako ne dođe do spontanog oporavka i razvoja tipičnijih simptoma virusne upale, nakon čekanja primijeni antibiotik. Teške bakterijske infekcije poput meningitisa, sepsi, upala pluća su, srećom, rijetke, no kod svakog općeg lošeg osjećanja treba potražiti i poslušati savjet liječnika te ne odbijati antibiotik ako je propisan”, kaže dr. Tambić Andrašević,prenosi Dnevno.hr

Najčešće greške su da se terapija prekida prerano pa se preostale tablete čuvaju u kućnoj apoteci. Ponekad i nakon završene terapije u pakiranju ostane višak tableta. Sve preostale tablete treba vratiti ljekarniku, a ne čuvati za samoinicijativno korištenje u budućnosti. Česta je zabluda da se misli da je antibiotik lijek za svaku povišenu temperaturu ili bilo koji znak infekcije.

Opasne mutante

Svaki pojedini antibiotik ima jasno naznačene moguće štetne pojave i kolika je njihova učestalost. Čest učinak antibiotika je promjena ravnoteže u zajednici bakterija koje tog pojedinca nastanjuju, što i bez prisutnosti neke posebne vrste bakterija može dovesti do štetnih posljedica od kojih je proljev najčešća, ali ne i jedina. Ipak, u odnosu na mnoge druge lijekove, antibiotici se uglavnom dobro podnose, no ostaje vrlo bitan problem koji pojedincu nije vidljiv, a to je mogućnost nastanka mutanti otpornih na antibiotike.

“S obzirom da ljudi u užoj i široj zajednici svakodnevno izmjenjuju svoje bakterije, nije moguće predvidjeti kada i kod koga će te mutante izazvati infekciju. Zato je neobično bitno da se svi građani educiraju i informiraju o tim posljedicama koje nisu vidljive, a mogu kompromitirati liječenje, pa i spašavanje života nama znanih i neznanih ljudi. Povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima, glasnogovornica Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je izjavila da, dok je COVID-19 tipična bolest, svima jako vidljiva, rezistencija na antibiotike je teško prepoznatljiva pa time i opasnija po čovječanstvo”, zaključila je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević.

  
 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!