Šta se događa u slučaju NERIJEŠENOG rezultata na elektorskim glasovima za predsjednika SAD?

Predsjednik Sjedinjenih Država ne bira se osvajanjem većine glasova na nacionalnom nivou. Umjesto toga, prema Ustavu SAD-a, ko osvoji većinu elektora u elektorskom koledžu postaje sljedeći predsjednik.

Obično svi elektorski glasovi iz svake države idu kandidatu koji pobijedi na glasanju u svakoj od 50 država.

Elektori bi se trebali sastati 14. decembra kako bi dali svoje glasove koji se temelje na rezultatima glasanja u državi koju predstavljaju.

Otprilike tri nedjelje kasnije, 6. januara, predviđeno je da oba doma novoizabranog američkog Kongresa prebroje elektorske glasove i imenuju pobjednika.

Ako se spor ne riješi ili ako američki kongresmeni utvrde da nijedan kandidat nije osigurao većinu od trenutnih 538 elektora na elektorskom koledžu – neriješeno 269-269 - sljedećeg predsjednika Sjedinjenih Država odredit će takozvani "kontigentni izbori”.

Na kontigentnim izborima, sljedećeg predsjednika bi izabrao Predstavnički dom SAD-a. Senat bi izabrao potpredsjednika.

No, na kontigentnim izborima u Predstavničkom domu, za koje se očekuje da će biti pod kontrolom većine Demokratske partije, ne bi učestvovalo svih 435 poslanika.

Umjesto toga, delegacija svake države bi imalo pravo na samo jedan glas na temelju toga koja stranka kontroliše većinu poslaničkih mjesta iz tih država. S obzirom na to da bi demokrate trebali izgubiti mjesta u Predstavničkom domu na temelju rezultata izbora 3. novembra, republikanci bi vjerovatno kontrolisali glasove potrebne da bi Tramp bio proglašen pobjednikom u slučaju da je neriješeno na elektorskom koledžu.

Odluka o kontigentnom glasanju također bi mogla biti odgođena pravnim žalbama.

Prema američkom federalnom zakonu, ako Kongres ne proglasi pobjednika do 20. januara, predsjedavajući Predstavničkog doma postat će vršilac dužnosti predsjednika.

(slobodnaevropa.org)