NA HADŽ SE NEKADA PUTOVALO I PO GODINU DANA: Ovo su rijetke slike iz Mekke

Pripadnici islamske vjeroispovijesti u zemljama širom Balkana, kao i u mnogim državama svijeta, danas obilježavaju Kurban-bajram ili Hadžijski bajram, koji je jedan od dva najveća muslimanska praznika.

Kurban-bajram, koji dolazi dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama, traje četiri dana. 

Prvog dana Kurban bajrama hadžije idu prema Mini gdje će bacati kamenčiće.

Prvi dan Kurban-bajrama je dan Velikog hadža. Nazvan je tako zbog mnogobrojnih radnji hadža koje se taj dan obavljaju.

Prisjetili smo se kako se nekada putovalo u Mekku.

NA HADŽ SE PUTOVALO I PO GODINU DANA

Prema pisanju Preporoda iz 1986. godine, sa naših prostora prvi odlazak na hadž je zabilježen 1557. godine, a hadžija je bio izvjesni h. Mehmed iz Šejh Ferrahove mahale u Sarajevu.

Dobro poznat je i putopis sa hadža iz 1615. godine hadži Jusufa Livnjaka.

Hadži Jusuf Livnjak je na hadž krenuo 20.06.1515. god. a vratio se 01.07.1516. Putovanje je trajalo godinu i deset dana.

U svom putopisu naveo je kako je radeći kao mujezin u Džudža Džaferovoj džamiji u Duvnu, uz plaću od 12 akči i uštedu koju je stekao baveći se trgovinom, sakupio je 18.000,00 akči i tako se uputio na hadž. 

Za vrijeme putovanja hadži Jusuf je prenoćio u 119 različitih konaka, a putovao je konjem, kamilom i lađom. Na konju je putovao do Istanbula, odakle je lađom, konjem ili kamilom preko Rodosa stigao do Aleksandrije, a potom do Medine i Meke. Ovu rutu hadžije su koristile sve vrijeme turske uprave u BiH. Pred sam kraj turske uprave u Bosni autorov predak hadži Mehmed Koldžo je obavio hadž koristeći rutu Sarajevo - Skoplje - Solun - Aleksandrija - Kairo - Džeda - Meka. 

Za vrijeme austrougarske uprave u BiH, prve dvije godine nakon aneksije nije se išlo na hadž, a hodočasnici su ponovo krenuli ka Mekki 1881. godine, kada je otputovalo 25 hadžija. 1884. godine iz naše zemlje je na hadž otišlo 54 hodočasnika. U to vrijeme hadžije su na hadž odlazile preko Metkovića, odakle bi se lađom prebacili do Trsta, a potom dalje brodom, nakon što je 1869. otvoren Suecki kanal, pa su brodovi mogli direktno ići za Saudijsku Arabiju. Za vrijeme austrougarske vladavine hadžije iz BiH bi u putu provele između 100 i 160 dana i za to vrijeme bi prešli oko 7.600 kilometara.

RIJETKE FOTOGRAFIJE IZ MEKKE 
 

Mekka se nalazi u Saudijskoj Arabiji i mjesto je rođenja poslanika Muhameda, zbog čega i važi za najsvetiji hram islama. 

Za muslimane, Mekka je grad prožet svetošću - tu je sveti hram Kaaba, kojem se muslimani okreću kada se mole gdje god da se nalaze u svijetu, a okružuje ga najsvetija džamija u svijetu, Al - Masdžid al- Haram. 

Prilikom učestvovanja na hadžu, hodošasnici nose posebnu bijelu odjeću, a popularni "suvenir" koji sa sobom obavezno nose kući je vod iz svetog zem - zem izvora. 

Svake godine milioni vjernika se okupljaju na ovom mjestu i mole oprost za grijehe. 

Prije sedamdesetak godina, mnogo manje hadžija je dolazilo u Meku, a put se tada smatrao često opasnim i rizičnim. 

Mekka je bila daleko od sadašnje vreve, a Kaaba nije bila okružena mermerom rashlađena klima uređajima.

Pogledajte u nastavku seriju rijetkih fotografija hadža 1953. godine koju je objavio National Geographic, a koja otkriva nevjerovatan pogled u neko drugo i drugačije vrijeme.