TEK RIJETKI SU VIDJELI: Evo kako izgleda unutrašnjost KABE (VIDEO)

Centralno svetište islama nalazi se u središtu Velike džamije u Mekki u Saudijskoj Arabiji. Izgrađena je u obliku kocke dugačke oko 12 m, široke 10,5 m, a visoke oko 15 m. 

Prema Kabi se muslimani okreću tokom namaza i sve džamije na svijetu okrenute su u njenom smjeru.

Kaba  je najčešće pokrivena prekrivačem – kisvom – načinjenim od teškog crnog platna s trakama na kojima su izvezeni ajeti iz Kur'ana.

Oko Kabe se nalazi granitni pločnik, koji se naziva matif. Nasuprot kutu u koji je ugrađen crni kamen nalazi se zgrada u kojoj je izvor Zemzem, dok se pred sjeveroistočnim dijelom nalazi kamen za koji se tvrdi da predstavlja otisak stopala Ibrahima, koga muslimani smatraju graditeljem Kabe.

Kaba je ranije bila otvarana dva puta sedmično za sve koji žele ući i klanjati, ali zbog velikog rasta broja hodočasnika, Kaba se sada otvara samo dva puta godišnje - za uglednike i ekskluzivne goste.

Duži niz godina mnogi su se pitali kako izgleda unutrašnjost Kabe. Oslanjanje na priče ljudi koji su bili dovoljno sretni da uđu jednostavno nije bilo dovoljno. Jedan od sretnika koji je ušao unutar Kabe sa sobom je ponio telefon sa kamerom te sada milioni mogu gledati snimak unutrašnjosti

U sredini Kabe nalaze se tri drvena stuba, koji drže njen krov. Prečnik stubova je 44 cm, a udaljenost između njih je 235 cm. Naspram vrata je izgrađen mali mihrab. U desnom uglu su stepenice koje vode na krov. Izlaz na krovu je zatvoren vratima pokajanja.Unutrašnjost Kabe sada je obložena mermerom i zelenom tkakninom koja prekriva gornje zidove.

Ovaj plašt se mijenja svake tri godine, a nekada i pet. Prvi plašt je satkan u fabrici za proizvodnju plaštova Kabe 1403. h. U Kabi postoji i jedan sanduk u kojem se drže neke stvari koje se godinama čuvaju unutar Kabe.

Na zidovima su levhe gdje svaka obilježava obnovu ili ponovnu izgradnju Allahove kuće od strane tadašnjeg vladara. Pogledajte u prilogu video snimak jedinog mjesta na Zemlji gdje možete klanjati u bilo kojem pravcu, piše "Islambosna".

KABA JE NEKOLIKO PUTA OBNAVLJANA

Kaba, koju danas poznajemo, nije ona ista Kaba koju su izgradili poslanici Ibrahim, a.s., i Ismail, a.s. S vremena na vrijeme bilo joj je potrebna obnova nakon prirodnih i drugih katastrofa. Naravno, svima je poznato da se najveća obnova dogodila za vrijeme Poslanika, s.a.v.s., prije objave poslanstva. Ovom prilikom izbjegnuto je krvoproliće brzim i mudrim promišljanjem Poslanika,s.a.v.s., koje pleme da postavi crni kamen. Od tada u prosjeku svakih nekoliko stoljeća događala se velika obnova.

Prvu značajniju intervenciju na prostoru oko Kabe, a time i temelje buduće džamije, načinio je halifa Omer, r.a. Naime, za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., oko Kabe nije bio izgrađen nikakav zid, nego su je okruživale kuće. Ulice koje su se protezale između tih kuća su završavale u prostoru oko Kabe pa su predstavljale ulaz u EI-Mesdžidul-Haram. Kada je ovaj prostor postao pretijesan za sve veći broj muslimana koji su tu obavljali namaz, Omer, r.a., je odlučio otkupiti kuće koje su bile uz samu Kabu i na taj način proširiti mjesto za klanjanje i tavaf. Oko novonastalog područja izgradio je zid koji je postao zid džamije. Dao je da se sagradi više širokih vrata i da se prostor oko Kabe naspe sitnim pijeskom. Ovim je postavljen osnov za sva nadograđivanja koja će uslijediti.

Posljednje renoviranje bilo je 1996. godine i bilo je izuzetno temeljito, znatan dio kamenja je zamijenjen, ojačan je temelj i zamijenjen je krov. Ovo je vjerovatno posljednja obnova za još nekoliko stoljeća jer moderna tehnika znači da je zgrada sigurnija i stabilnija nego ikada ranije.

Prvobitna Kaba imala je vrata za ulaz i druga za izlaz. Znatan dio vremena imala je i prozor na jednoj od strana. Sadašnja Kaba ima samo jedna vrata i nema prozora.

Godine 1977. kralj Halid ibn Abdulaziz je, nakon što je klanjao namaz unutar Kabe, naredio da se obnove njena vrata. Prijašnja vrata su bila postavljena 1943. u vrijeme vladavine kralja Abdulaziza Ali Sauda. Vrata Kabe su, zapravo, sastavljena od dvoje vrata, jedna su vanjska, a druga unutrašnja. Vrata su umjetnički urađena, od zlata su i u njihovu izgradnju utrošeno je 280 kg zlata. Unutarnja vrata se nazivaju vrata pokajanja i ona vode na krov Kabe. Visina vrata je 310 cm, a širina 190 cm. Vrata tevbe su duga 230 cm, a široka 70 cm.

Mi smo navikli da vidimo Kabu pokrivenu crnom kisvom sa zlatnim nitima i ne možemo je zamisliti u bilo kojoj drugoj boji. Međutim, ova tradicija je počela u vrijeme Abasida, čija boje je bila crna, a prije njih Kaba je bila pokrivena u više boja, uključujući zelenu, crvenu pa čak i bijelu boju.

Prema nekim predanjima Kaba je prvi put prekrivena u vrijeme Ismaila, a.s. Sa sigurnošću se zna da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio da Kaba bude prekrivena jemenskim platnom. To se dogodilo nakon oslobađanja Mekke. Taj Poslanikov, s.a.v.s., postupak slijedili su i trojica halifa nakon njega, Ebu Bekr, Omer i Osman. Kada je u pitanju četvriti halifa Alija ibn Ebi Talib, on nije prekrio Kabu jer je bio zauzet ratovanjem.

U proteklim stoljećima su se halife, kraljevi i vladari brinuli o prekrivanju Kabe. Čak su prekrivače stavljali jedne preko drugih i to je trajalo do vremena vladavine abasijskog halife Mehdija koji je naredio da Kaba bude prekrivena samo jednim plaštom.

Godine 1938. kralj Abdulaziz Ali Saud je osnovao specijaliziranu fabriku za tkanje kisve.

Godine 1972. otvorena je nova fabrika za tkanje kisve. U fabrici su postojale mašine i uređaji za tkanje i vezenje ali je, ipak, odlučeno da se nastavi ručno tkanje plašta. Prekrivač Kabe je visok 14 metara i u gornjoj trećini se nalaze kur’anski ajeti izvezeni zlatnim nitima.

Kada je u pitanju prekrivač kabenskih vrata onda treba spomenuti da je i on izrađen od istog materijala kao i prekrivač Kabe, od crne svile. Jedan prekrivač Kabe, sa svim ukrasima i ajetima izvezenim zlatnim koncem košta oko 17.000.000 rijala.

Novi prekrivač na Kabu se stavlja 9. zul-hidžeta, na Dan Arefata, uoči Kurban bajrama. Tom prilikom Kaba se pere i privremeno ogrće bijelim prekrivačem. Skinuti prekrivač se skida, siječe i dijeli.

Ključevi su u rukama jedne porodice

U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., svaki od aspekta koji je bio povezan sa obredima hadždža bio je u rukama različitih podgrupa Kurejšija. Svako od njih na kraju bi izgubio svoje starateljstvo nad određenim obredom, osim jedne. Nakon osvajanja Mekke, Poslaniku, s.a.v.s., su predati ključevi Kabe i umjesto da ih zadrži za sebe on ih je vratio Osman ibn Talhi iz porodice Beni Šaiba. Oni su tradicionalni čuvari ključeva Kabe već stoljećima, a Poslanik, s.a.v.s., povjerio im je tu ulogu ovim riječima: „Uzmi ih, o Beni Talha, vječno do Sudnjeg dana, i neće se uzeti od vas, osim od strane nepravednog, okrutnog tiranina“

Bez obzira da li se radilo o halifi, sultanu ili kralju-najmoćnijim ljudima u svijetu svi oni su se morali pokoriti riječima Poslanika, s.a.v.s., i tražiti dozvolu od ove male mekkanske porodice prije nego što bi mogli ući u Kabu.

(Novi.ba/Islambosna)