20 godina od "Oluje": Srbija i Hrvatska moraju imati bolju susjedsku politiku

Na tribini održanoj povodom 20 godina od operacije "Oluja“, govornici su se složili da su odnosi Srbije i Hrvatske u poslednjih dvadeset godina većinom loši, da se ponekada poboljšaju, ali zarad unutrašnjih politika ponovo se pogoršaju, javlja Anadolu Agency (AA).

Profesor Dejan Jović, komentarisao je nedavnu izjavu Vesne Pusić, za koju je rekao da "ne pripada tuđmanističkoj struji u politici“, a u kojoj je ona navela da je prilikom operacije "Oluja“ Hrvatska teritorijalno integrisana i da se petog avgusta slavi mir u Hrvatskoj.

"Problem je što niti je Hrvatska tada teritorijalno integrirana 5. avgusta 1995., niti je to proslava mira, jer je malo neobično slaviti jednu takvu operaciju sa stanovišta proslave mira. Imamo jednu situaciju sa zemljom koja je sebe konstituirala u jednom nacionalnom mitu, nakon 20 godina, na temelju ideje da je pobednik i žrtva istovremeno“, naveo je Jović. 

Navodeći da ako se pogledaju mediji u Hrvatskoj nema dana kada se ne govori o ratu, Jović je rekao da se "boji da ima zapravo jako mnogo ljudi koji ne žele da se taj rat ostavi iza nas i koji od toga imaju statusnih interesa, a takođe i interesa da Hrvatsku trajno pretvore u jednu vrstu konzervativne zemlje“.

"Taj rat je stalno živ. Ja mislim da to pre svega Hrvatsku stavlja u nepovoljnu situaciju, kočenjem liberalno demokratskog razvoja i u tom smislu čak bih se usudio reći da je ponekad sa stanovišta liberalne demokracije korisnije izgubiti rat, nego ga dobiti“, rekao je Jović.

Osnivačica i voditeljica Udruge Documenta – centar za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič navela je da se u Srbiji i Hrvatskoj jako loše okončavaju ratovi, da se nisu pokazale posebno dobre u dokumentiranju svega što se dogodilo te da društva nisu navikla na višeslojne interpretacije, što je jedan od problema u suočavanju sa prošlošću.

"S jedne strane nam je strano vjerovati faktografiji kada se ona istraži, naša društva uveliko i dalje vjeruju više usmenoj predaji, a manje činjenicama koje su utvrdili istraživači, što je problem sa kojim se trebamo nositi, a u definiranju kakve smo to ratove vodili, uvjek idemo takozvanim jednostavnim interpretacijama“, rekla je Teršelič i dodala da je sa stanovišta Hrvatske to bio rat agresije ili odbrambeni rat i građanski rat te da je imao i jednu i drugu dimenziju.

Istakla je da vidi političku odgovornost "svih koji će ovih dana obeležiti tužnu dvadesetogodišnjicu i radosnu za mnoge građane Hrvatske“ te da je zapravo njima žrtva i čovek na nekom desetom mestu.

"Ono što se događa je niz simboličkih manifestacija, a da zapravo nisu napravili što je trebalo kako bi se utvrdile činjenice, pravosuđe nije napravilo ono što je trebalo kako bi se učinkovito procesuirali ratni zločini, a muzeji i kulturne institucije nisu odradile svoj posao u smislu objektivnog prezentiranja, jer kada bi dobili objeležavanje kakvo bi terbalo biti, ono bi trebalo reflektirati i element agresije i element zločina u različitim mjestima, na različite načine“, navela je Teršelič.

Profesor i jedan od osnivača Srpskog demokratskog foruma Petar Lađević je naveo da se u Hrvatskoj slavi pobeda u ratu koji je po njegovom uverenju "bio klasičan građanski rat u kojem je pobeda jedne strane rezultirala najgorim mogućim etničkim čišćenjem sa nizom posljedica po, u većini slučajeva, potpuno nevine žrtve“.

"To je pobjeda u kojoj i nisu ginuli baš vojnici. S druge strane, u Srbiji je od 1995. godine pa na ovamo ta takozvana hrvatska pobeda doživljavana kao neki vid tragedije i izazivanje onog tipa osećanja kod žrtava da se nikako ne može krenuti ka nečem što bi stvarno rešavalo srpsko-hrvatske odnose“, rekao je Lađević.

Što se tiče Srbije, upitao je, "da li ona stalno treba samo da kuka i govori o problemu izgona svojih sunarodnika iz Hrvatske ili Srbija kao država mora poduzeti neku aktivniju mjeru kako u pomoći u zaštiti Srba u Hrvatskoj, tako isto na uspostavi aktivnih odnosa sa Hrvatskom“.

Lađević je dodao da obe države moraju imati bolju susedsku politiku bez koje će svi biti osuđeni na lošu prošlost.