EVO KAKO DA UZGOJITE LUBENICE KOD KUĆE: Nikad ih više nećete kupovat, UKUSNIJE SU OD KUPOVNIH!

Lubenica je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Cucurbitaceae. Razvija snažni korijenov sistem koji se najvećim dijelom razvija u zoni do 40 cm tla, a glavni korijen dopire u dužinu od 2-3 m. Stablo je razgranato, snažno, na njemu se nalaze puzave vriježe, a ovisno o sorti mogu narasti 3-4 m. Cvjetovi su razmješteni pojedinačno i izrazito su žute boje. Otvaraju se u jutarnjim satima i cvjetaju samo jedan dan, a neoplođeni ženski cvjetovi ostanu otvoreni i slijedeće dane. Lubenica je stranooplodna biljka i proizvodi se najčešće iz rasada, ali može i direktno iz sjemena. Uzgaja se na otvorenom polju, u plastenicima i kombinirano. Rana proizvodnja uspješna je u plastenicima bez ili s povremenim grijanjem.

Agroekološki uvjeti 

Temperatura

Minimalna temperatura za klijanje sjemena je oko 15 °C, a optimalna oko 30 °C. Ako temperature tijekom uzgoja padnu ispod 10 °C, biljka  počinje žutjeti i vrlo teško se oporavlja čak i ako su kasnije temperature povoljne. Lubenice su biljke intezivnog svijetla. Oblačno vrijeme, naročito u vrijeme rasta plodova, nepovoljno utječe na njihov porast.

Voda

Opskrba vodom treba biti dovoljna naročito u fazama razvoja vriježa, u cvatnji i zametanju plodova. Za rast i razvoj lubenice potrebno je 300-400 m3 vode/ha, što ovisi o vremenu (suša ili ne). Vlaga je izuzetno važna u vremenu rasta plodova, ali 15-20 dana pred zriobu navodnjavanje se prekida.

Foto:Ilustracija

Tlo

Tlo za uzgoj lubenica mora biti rahlo, dobre strukture, duboko poorano u jesen, na ocjeditom terenu. Idealna su aluvijalna naplavna tla i glinasto pjeskovita tla. Hladno, zbijeno, vlažno tlo nije dobro za ovu proizvodnju. Korjen lubenice je dug, ponekad i više od 2 m, no u sloju 40-50 cm od površine je najveća masa. Za rast i plodonošenje kiselost tla treba biti pH 5,0 – 5,5.

Agrotehničke mjere

Plodored

Za lubenice, kao i karastavce dobar predusjev može biti paprika, rajčica, krumpir, leguminoze i trave. Poželjno je mijenjati plodored svake 4 godine, no toga se nemora striktno pridržavati.

Obrada tla
 

Tlo za uzgoj treba imati najmanje 2,5 % humusa, tako da zaoravanje 30-50 t/ha stajskog gnojiva u osnovnoj gnojidbi treba biti neizostavna agrotehnička mjera. Neposredno prije sjetve ili sadnje,

potrebno je gornji sloj zemlje usitniti u manje grudice pomoću vrtne freze. Rahli sloj sačinjen od sitnih grudica zadržava vlagu u tlu, daje posađenim biljkama oslonac te pogoduje dobrom razvoju korijenja i zdrav rast biljke. Kako bi poboljšali rast biljke, spriječili rast korova te omogućili da u vrijeme sjetve i ubiranja plodova zemlja dobije dovoljno vlage, tlo je potrebno redovito rahliti.

Gnojidba

Osnovnom obradom unaša se stajski gnoj i kompost 30-40 t/ha te ako je moguće, unošenje zrelog stajskog gnoja u toku sadnje u kućice. Treba voditi računa da stajski gnoj koji se unaša u toku sadnje ili sjetve bude humificiran, tj. dobro zreo jer se u suprotnom mladi korjen ili klica mogu izgoriti i cijeli trud je uzaludan. Ako se stajski gnoj unaša u kućice potrebno je oko 2 kg po kućici, stavlja se na dno, a iznad stajskog gnoja nanosi se tanki sloj zemlje.

U osnovnoj obradi unaša se 400-500 kg mineralnog gnojiva NPK u omjeru 1:2:1. Fosfor je vrlo značajan za dobar prinos. Prihrana lubenice (ako nema preporuke i analize tla) vrši se 10 dana od presađivanja do 50 % težine prva dva ploda. Važno je pratiti razvoj biljke te u vrijeme stvaranja vriježa (grana, loze), treba prihraniti sa KAN-om 150-170 kg/ha u dva ponavljanja.

Prihrana se izvodi prije navodnjavanja, treba paziti da gnojivo ne padne na list, kako ne bi došlo do paleži. Ovo nije važno ako je sistem zaljevanja kap po kap, pa se gnojivo zajedno sa vodom unosi u zonu korjena. Ujedno to je i najbolja metoda.

Praksa je pokazala da 3-4 prihranjivanja u razmacima od osam dana kristalinskim oblicima gnojiva pojačanim s mikroelementima (magnezijem, bakrom i željezom), daju odlične rezultate u kvaliteti i prinosu lubenica. Kristalinska gnojiva mogu se i folijarno primjeniti u koncentraciji od 0,1-0,2 %, ali moraju imati uputu za tu vrstu primjene. Folijarnu prihranu treba vršiti kasno poslije podne, rano u jutro ili za vrijeme oblačnih dana.

Sjetva i sadnja

Poznato je nekoliko načina uzgoja lubenica, a najčešći su:

Uzgoj u niskim tunelima - Na pripremljenu zemlju (stajski gnoj, gnojivo, dezinsekcija i dr.) se postavlja (ukapa) crna folija koja mora dobro prijanjati uz tlo. Na razmak 70-80 cm u redu naprave se otvori u koje se sije sjeme ili sade sadnice lubenice. Posijane ili posađene lubenice pokriju se plastičnom folijom u vidu niskog tunela visine 50-70 cm. Red od reda udaljen je 80-100 cm. Viša temperatura tla pod crnom folijom, dovoljno vlage, pojačana mikrobiološka aktivnost u tlu, daju dobre uvjete za rast i razvoj biljke. Ako su dani topli, tunele treba na bokovima otvarati i vršiti provjetravanje nasada da se spriječi rana pojava bolesti. Polovicom svibnja kada je biljka zaštićena od mrazeva, folija se skida. Ovaj uzgoj omogućava 10-15 dana ranije plodonošenje i biljke su otpornije na štetočine i bolesti.

Iz presadnica - Sjetva sjemena za uzgoj presadnica lubenica koje trebaju biti spremne za sadnju za kraj travnja vrši se 10. - 15.03. u zaštićenom prostoru (plastenik, staklenik, topla lijeha). Sjeme se sije u tresetne kocke ili kontejnere promjera 8-10 cm ili Jiffi kocke. Do nicanja temperatura treba biti 22-25 ºC, a poslije nicanja temperatura se snizuje nekoliko dana na 15-16 ºC kako bi se uzgojilo čvrsto i kratko stablo. U fazi 2-3 lista temperatura se ponovo podiže na 20-23 ºC, ali tijekom noći treba ostati na 15-16 ºC. U fazi 6-8 listova i kada korijen omota tj. ispuni prostor u loncu, biljka je spremna za presađivanje. Nekoliko dana prije presađivanja temperature se postupno snižavaju, ventilacija i krovni prozori ostaju otvoreni i preko noći, a biljke se obilno zaliju dan prije presađivanja. Sadnice se ručno ili sadilicama sade u pripremljene rupe, treba paziti da se ne posade dublje nego što su bile u lončiću. Poslije sadnje biljke treba obilno zaliti s 25-30 l vode/m2.

Sadnja bujnih sorata treba biti na razmak 100 cm u redu, a 150 cm između reda, dok kod sorata sa manje lista sadnja može biti 100 x 100. Na većim površinama na svakih 80-100 m ostave se putevi širine 3 m za prolaz mehanizacije.

Danas je uglavnom cijeli ciklus mehaniziran, tako da se u jednom prohodu postavlja sistem za navodnjavanje na tlo, zatim crna folija s rupama za presadnice, odmah se vrši sadnja, a na presadnice se navlači zaštitni perforirani pokrov (agril i sl.).

Foto:ilustracija

Njega nasada

Međuredno kultiviranje nije potrebno ako je sadnja na foliji, ali ako je u tlu tada je ova mjera moguća sve dok se redovi ne zatvore s lozom i lišćem.

Od početka plodonošenja zalijeva se svaki tjedan. Bolje je jedno obilno zalijevanje nego svaki dan po malo ako je navodnjavanje putem rotirajućih prskača, iz razloga što svakodnevno vlaženje lista ima za poslijedicu pojavu bolesti. Ako je navodnjavanje metodom kap po kap, treba ga obavljati svakodnevno jer se na taj način ne ugrožava nadzemni dio biljke.

Berba i prinosi

Lubenica je zrela 80-95 dana od dana sadnje. Danas je na tržištu prisutno puno sorata različitih dužina vegetacije, a porast i zrioba izravno je vezana za broj sunčanih dana. Bere se ujutro, odsjecanjem drške nožem ili mehanički. Prinos je ovisan o sorti, a kreće se od 20-60 t/ha.

Izvori:

prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
Burza voća i povrća