SVE ŠTO NISTE ZNALI O SNOVIMA Zašto ne sanjamo nepoznate ljude

Svi znamo da nam je san nužan za fizičku i za mentalnu obnovu, a australska firma The Goodnight Co. objavila je nedavno i neke od, po njima najzanimljivijih činjenica vezanih uz spavanje, prenosi 24sata.hr.  

Dokazano je da budno stanje od 17 do 19 sati u kontinuitetu na tijelo utječe otprilike kao i razina alkohola u krvi od 0,05 posto. Ta je spoznaja potkrijepljena u više istraživanja, na čelu s australskim istraživanjem u kojem su ispitanici na nekim testovima nakon 17 do 19 sati bez spavanja imali iste ili čak gore rezultate od onih koji su u krvi imali 0,05 posto alkohola. 

Osim toga, u nekim su testovima reagirali čak 50 posto sporije, dok im je tačnost bila znatno gora nego kod onih pod utjecajem alkohola.   

Svi svaku noć sanjamo, i to četiri do sedam puta.  

- Ako se snova ne možete sjetiti, niste jedini. Većina ljudi zaboravi čak 90 posto svojih snova - kažu iz Goodnight Co, a najčešći razlog zbog kojih se snovi zaboravljaju su obično lijekovi, jer suzbijaju poremećaj REM faze spavanja.

Dodali su i kako je moguće da se kasnije tokomj dana prisjetimo nekih elemenata sna, jer nam se u danu dogodi nešto što aktivira isto područje mozga koje je preko noći stvorilo san.

- Vjerovatnije je da ćete se sjetiti snova ako vam je stanje REM faze spavanja isprekidano, npr. budilicom koja ga prekida - kažu.  

Prema Međunarodnoj klasifikaciji poremećaja spavanja, radnici u smjenama izloženi su povećanom riziku od hroničnih kardiovaskularnih i gastrointestinalnih bolesti.  

To je zato što se oni, koji ne rade tokom dana, češće bore s tzv. 'poremećajem spavanja u smjeni' jer im se poremeti ritam. Noć je namijenjena za san. 

Mozak ne može sam 'stvoriti' ljude, pa u snu koristi lica koja poznaje - a čak i ako ih ne možete prepoznati, već ste ih vidjeli.  

- Prosječan se čovjek u danu sretne sa desecima, čak i stotinama ljudi, dok hoda do škole, posla i nazad, ili ih pak vidi na vijestima i filmovima - objasnili su sa Stanford Neurosciences Instituta. 

Oni kaže da će nam svjesno većina tih ljudi ostati stranci, ali će ih mozak zapamtiti, pa će se pojaviti u snovima.

Zato je nemoguće sa sigurnošću reći da nikada prije niste vidjeli osobu koju ste sanjali. 

Slijepci češće sanjaju dodir, ukus i miris nego ljude, što vjerojatno odgovara njihovom iskustvu dok su budni jer se više oslanjaju na ta osjetila. 

Objavljene su i nove smjernice ko i koliko treba spavati:  

Novorođenčad (0 do 3 mjeseca): 14 do 17 sati

Dojenčad (4 do 11 mjeseci): 12 do 15 sati

Djeca (1 do 2 godine): 11 do 14 sati

Predškolci (3 do 5 godina): 10 do 13 sati

Djeca školske dobi (6 do 13 godina): 9 do 11 sati

Tinejdžeri (14 do 17 godina): 8 do 10 sati 
Mlađe odrasle osobe (18 do 25 godina): 7 do 9 sati

Odrasli (26 do 64 godine): 7 do 9 sati

Starije odrasle osobe (65+ godina): 7 do 8 sati

Tokom budnosti na naše misli utječe vanjsko okruženje, odnosno ljudi i stvari koje vidimo, čujemo i s kojima smo u interakciji - te unutarnje okruženje, odnosno naša razmišljanja i sjećanja. Dok spavamo pak, mozak prima jako malo podražaja iz vanjskog okruženja, što ostavlja sjećanja kao izvor za većinu, ako ne i za sve naše snove.  

Kako saznati koliko sna trebamo?

1. Odredite koliko spavate svaku noć.

2. Svaku večer idite spavati 15 minuta ranije, dok ne dođete do toga da spavate barem sedam sati.

3. Kad dosegnete sedam sati, promislite o tome kako se osjećate. Ako ste tokom dana umorni ili se ujutro ne možete probuditi, produžite spavanje za 15 minuta.

4. Nastavite tako dok ne osjetite da spavate tačno koliko vam treba. To će vjerovatno biti između 7 i 9 sati, ali slušajte svoje tijelo i njegove potrebe.

Kako spavanje prilagoditi radu u smjenama?

Ljudima koji rade u različitim smjenama se vjerojatno najteže prilagoditi 'redovnoj rutini spavanja'. Ipak, mogu pripaziti da izbjegavaju rad u uzastopnim smjenama duže od 12 sati u kontinuitetu. Nakon noćnih se smjena preporučuje najmanje 48 sati odmora, kako bi se tijelo stiglo oporaviti.