Osman ef. Kurdić za Novi.ba: Danas se više slijede estradne zvijezde i sportisti nego neko ko je prenio istinu

Novi.ba u sklopu svog ramazanskog programa objavit će i veoma zanimljive razgovore s muslimanskim učenjacima. Danas vam predstavljamo Osmana ef. Kurdića, imama u džematu Preočica (Medžlis Islamske zajednice Vitez).

Kako Vi provodite ramazan, tj. možete li nam opisati jedan svoj dan u ovom mubarek mjesecu?

Ramazan je odabrani mubarek mjesec u kojem Uzvišeni Allah daje brojne fadilete, počasti i blagodati svojim robovima. Mjesec u kojem spušta svoju milost i oprašta grijehe. U tom mjesecu je Uzvišeni Allah podario ljudima veliku blagodat i milost. U njemu je počela objava Kur'ana „koji je putokaz ljudima i jasan dokaz razlikovanja dobra od zla.“

Povodeći se  Kur'anskim ajetima i porukama, kao i hadisima Allahovog Poslanika a. s., pokušavam da svoje vrijeme organiziram i isplaniram u mubarek mjesecu ramazanu onako kako je to njabolje. Pored svih obaveza koje imam kao efendija u džematu ja pokušavam da iskoristim mubarek ramazan onako kako jedan vjernik treba iskoristititi jedinstvenu  priliku koju mu je njegov Gospodar Allah dž. š. dao u jednom posebnom mjesecu. 

Moj dan započinje odlaskom u džamiju i učenjem mukabele, kao i svakodnevnim obavezama za vrijeme ramazana, ali pored ovim stalnih obaveza ja provodim vrijeme ramazana u u čenju Kur' ana znajući da je to poseban ibadet kojim postižemo posebne stepene kod Allaha i to je jedinstven način kako da nas Allah zavoli i stavi u okrilje svoje zaštite, ali pored učenja Kur'ana provodim svoje vrijeme čitajući korisnu literaturu.

Možete li nam opisati atmosferu tokom ramazana dok ste bili dijete?

Veoma je teško se sjetiti svog djetinjstva i ramazana u njemu, ali uvijek ostaju tragovi i neka sjećanja kroz maglu. Sjećam se da sam kao dijete postio i sa svojim vršnjacima  se igrao i tako iščekivao vrijeme iftara. 

Djeci bi ponekad bilo teško postiti ali kada smo zajedno i kada bi se igrali mi bi zaboravili da i postitmo i ta glad bi nestajala zaboravljajući u igri, jer djeca posebno doživljavaju mjesec ramazan.

3.Koje su koristi posta i zašto postimo?

Post je vrhunski ibadet kojim se približavamo Uzvišenom Gospodaru i na taj način iskazujemo jedan poseban respekt prema Onome koji nam daje sve ono što mi koristimo na ovom svijetu. Uzvišeni u Kur'anu kaže: „O vi koji vjerujete, propisuje vam se post kao što je bio propisan prije vas da biste bili bogobojazni.“ 

Dakle, post nije propisan da bi bio nama teret na ovom svijetu nego cilj propisivanja posta je postizanje bogobojaznosti. Post je jedna posebna škola bogobojaznosti u kojoj učimo kako da savladamo sve poteškoće koje imamo na dunjaluka i kako da budemo strpljivi na iskušenjima. Ta škola nas uči kako da u ramazanu kada postimo  sačuvamo svoj jezik od ogovaranja, prenošenja tuđih riječi, lažnog govora, potvore, svađe, svoj pogled od gledanja zabranjenog, da se suosjećamo s onima kojima  je potrebna pomoć.

Neke od koristi posta:
1. Izvor nagrade
Postač svojim sustezanjem od hrane i pića očekuje nagradu od Alaha jer Poslanik a.s. u hadisi kudsijji kaže da je Allah rekao Post je moj i Ja za njega posebno nagrađujem.
2. Suzbijanje šejtana
Postom se umanjuje šejtansko prisustvo u samom čovjeku jer šejtan kola čovjekom kao što krv kola našim venama, a to kretanje mu se postom umanjuje.
3. Strpljenje
Post nas uči strpljenju koja je jedan od temelja svake čvrste i velike ličnosti. Strpljenje se u islamu dijeli na tri vrste: strpljivost na pokornosti, strpljivost na ostavljanju grijeha i strpljivost na životnim problemima i izazovima. Samo strpljivi mogu ostvariti svoje životne ambicije i želje a post je nabolji način da oživimo i usadimo ovu osobinu.
4. Poistovjećivanje sa siromasima
Post nas uči i podsjeća na stanje siromašnih slojeva u društvu i time nas približava njima. Tim približavanjem i solidarnošću postiže se društvena stabilnost i harmonija. Na taj način post prevazilazi individualne koristi već se njime postiže društveni napredak. Čovječanstvo proizvodi i do dvadeset posto više hrane nego što je ljudima na Zemlji dovoljno ali ipak i pored toga mnogi gladuju i umiru od gladi.
5. Svijest o Allahovom nadzoru
Značajan plod i korist posta jeste to što postač razvija osjećaj da ga Allah posmatra. Upravo ta svijest i razvijeni osjećaj Allahovog nadzora spriječava nas da konzumiramo postom zabranjene stvari u trenucima kada nema ljudskog nadzora.

Zašto islam zabranjuje vrijeđanje i proklinjanje?

Jedan od produkata našeg jezika je i proklinjanje i vrijeđanje, koje je islamom izričito zabranjeno. Poslanik, s. a. w. s., je vjernika jasno definirao, u hadisu Abdullaha b. Mes'uda, r. a: "Vjernik ne vrijeđa, ne proklinje, nije bestidan i besraman!"

Vjerovjesnik, s. a. w. s., je zabranio, u predanju Semure b. Džunduba, r. a., da jedni druge proklinjemo, rekavši: "Nemojte se međusobno proklinjati Allahovim prokletstvom, niti Njegovom srdžbom, niti Džehennemom!"

Allahov Poslanik, s. a. w. s., je zaprijetio onima koji proklinju da neće imati mogućnosti zagovorništva niti svjedočenja na Danu sudnjem. U predanju Ebu-d-Derda'a, r.a, jasno se naglašava: "Oni koji puno proklinju neće biti na Sudnjem danu svjedoci niti zagovarači!"

Pogotovo prijatelj ne smije imati osobinu proklinjanja, kao što Vjerovjesnik, s. a. w. s., upozorava u predanju Ebu Hurejre, r. a.: "Prijatelj ne treba biti onaj koji proklinje!"

Proklinjanje nekoga ko nam je prijatelj i koga volimo u svakom slučaju će nam donijeti štetu. Ako onaj koga proklinjemo to zasluži i ta kletva ga stigne, kasnije ćemo žaliti za tim. Ako, pak, ne bude zaslužio tu kletvu, ona će se vratiti nama i, opet, ćemo žaliti. To se posebno odnosi na naše proklinjanje djece. Roditelj, nažalost, to u ljutnji izrekne, a kasnije, kada se ta kletva i proklinjanje ostvari, žali i kaje se do kraja života. Otuda se čuvanje jezika od takve vrste aktivnosti doima istinskim, mudrim i pohvalnim.

Pogotovo kada se zna da je proklinjanje vjernika Allahov Poslanik, s. a. w. s. uporedio s njegovim ubistvom, što na najeklatantniji način ilustrira tu ružnu osobinu, koja je produkt naših jezika. Sabit b. Dahhak prenosi da je Vjerovjesnik, s. a. w. s., upozorio: "Proklinjanje vjernika je kao njegovo ubistvo!"

Sam Vjerovjesnik, s. a. w. s., je izbjegavao proklinjanje, pa čak i idolopoklonika, kao što prenosi Ebu Hurejre, r.a, da su jednom prilikom neki predlagali Poslaniku, s. a. w. s: "Prokuni idolopoklonike!", na što je on dostojanstveno odgovorio: "Ja nisam poslan da proklinjem, nego sam poslan kao milost." 

Koliko je opasno proklinjati neku osobu, pogotovo ako ona to nije zaslužila, najbolje potvđuju Vjerovjesnikove, s. a. w. s., izjave u kojima se izričito kazuje da će neopravdana kletva stići onoga ko proklinje a ne onoga kojeg neko proklinje. To je još jedan argument koji ide u prilog potrebi ozbiljnijeg i odgovornijeg pristupa ovom problemu. Tako u predanju Ibn 'Abbasa, r. a., Poslanik islama, s. a. w. s., jasno ističe: "Ko prokune nekoga, a on to ne zaslužuje, to se prokletstvo vrati na onoga ko ga je izrekao!"

Fascinantan je opis samog procesa kojim proklinjanje dolazi do onoga ko ga je izrekao i njegove, uistinu, zanimljive putanje. Allahov Poslanik, s. a. w. s., je tu putanju kletve detaljno opisao u predanju Ebu-d-Derda'a, r. a.: Kada čovjek nešto prokune, to se prokletstvo uzdigne ka nebu, pa se pred njim zatvore nebeske kapije, a zatim se vrati prema zemlji, pa se pred njim zatvore i zemaljske kapije, a onda krene desno i lijevo i kada ne nađe nikakvog izlaza, krene prema onome ko je proklet i spusti se na njega, ako je on to zaslužio, a ako nije, vrati se na onoga ko ga je izrekao!"

Koristi od zikrenja?

Islamski učenjaci su naveli preko stotinu korsiti zikra, a ovom prilikom želim navesti samo neke od njih:
-Jača srce i tijelo
-Zikr povećava nafaku
-Zikr otklanja brigu i tugu sa srca
-Zikr je lijek za bolest srca
-Zikr briše i otklanja grijehe
-Zikr udaljava šejtana
-Zikr je brana između čovjeka i džehennemske vatre

Možete li nam pojasniti pojam sadake u islamu?

Uzvišeni Allah dž. š., kaže: "Nećete ostvariti dobročinstvo sve dok ne budete davali od onoga što vam je najdraže!" (Ali Imran, 92.)

Dakle, ključna riječ je sadaka. Dolazi od glagola sadaka što znači potvrditi. Pod pojmom sadaka podrazumjeva se plemenito djelo učinjeno u ime Allaha dž. š. Sadaka je dakle potvrda našeg islama, imana i posebno ihsana. Sadaka je pored toga jedna, kako individualna, tako i društveno, džema'atska odgojna norma. 

Prava sadaka je ona koja se učini za Allahovu ljubav i ne poprati pogovorom ili traženjem protuusluge. Nije i ne mora biti samo materijalne prirode, može to biti lijepa riječ, savjet, utjeha, podsticaj na činjenja dobra, saučešće u bolu, zajednička podjela radosti i sl.

Šta znači ljubav prema Poslaniku, sallalahu alejhi we sellem i kakav je naš odnos prema njemu?

U hadisima se navodi: "Kod koga budu tri osobine, osjetit će slast imana: - Da mu Allah i Njegov poslanik budu draži od svega mimo njih, da zavoli čovjeka samo u ime Allaha, i da prezire da se vrati u nevjerstvo kao što prezire da bude bačen u Vatru." (Buhari)

Buharija i Muslim prenose od Enesa r. a. da je Poslanik, a. s. rekao: "Neće niko od vas vjerovati sve dok mu ne budem draži od njegovog roditelja, djeteta i svih ljudi." 

Zatim  hadis, koji prenosi El-Buhari od Abdullaha ibn Hišama koji kaže: "Bili smo s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi we sellem, a on je držao za ruku Omera ibn El-Hattaba. Omer r. a. mu je rekao: "Allahov Poslaniče, ti si mi draži od svega osim od samog mene." Vjerovjesnik a. s. rekao je: "Ne, tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, sve dok ti ne budem draži i od samoga tebe." Omer je rekao: "Sada,tako mi Allaha, ti si mi draži i od samoga mene." Poslanik a. s. je rekao: "Tako je, Omere."

Ljubav prema Allahovom Poslaniku a. s., predstavlja jedan od temelja naše lijepe, časne vjere islama i stoga onaj koji želi da postigne istinsku sreću i uspjeh na ovom svijetu dunjaluku ali i spas na budećem svijetu ahiretu potrebno je da pronađe mjesta u svom srcu za najdražeg i najbojeg čovjeka svih vremena Muhammeda a. s. To ne znači samo da kaže ja volim Poslanika a.s., nego da pored svojih riječi svojim djelima pokazuje da u njegovom životu ima mjesta za onoga koji je svojim životom ,primjerom i odnosom prema drugim ljudima pokazao kakav uistinu jedan pojedinac treba izgledati na ovom svijetu.

Ljubav prema njemu znači slijeđenje njega i njegovog sunneta, odnosno svega onoga što je Poslanik a. s., radio i što je kao oporuku ostavio svojim sljedbenicima koji ga trebaju slijediti do Sudnjeg dana. Ako analiziramo naš odnos prema Poslaniku a. s., i odnos ashaba prema njemu vidjet ćemo da se on uveliko razlikuje. Razlog tome je što se danas slijedi više neki muzičar, estradna zvijezda, sportista nego onaj koji nam je prenio istinu i onaj koji zavređuje posebnu pažnju.