BOLSONARO I NJEGOVI ZBOG ZARADE PALE PLUĆA NAŠE PLANETE: Kapitalistička pohlepa ponovno se potvrđuje kao najveća prijetnja egzistenciji ovog svijeta

Ponedjeljak, 19. kolovoz, usred dana u brazilskom metropolisu Sao Paulo pada noć. Zašto? Zato jer kojih 3,000 kilometara od grada gori Amazonska prašuma, gore tzv. "pluća planete", a dim od požara stvorio je ogroman oblak koji se vidi iz svemira, oblak koji je prekrio i Sao Paulo "ugasivši" mu dan u oko 3 sata popodne. Samo od proteklog četvrtka do danas na prostoru najveće svjetske prašume gori čak oko 9,500 požara.

Rekordan broj požara traje već tri tjedna. Od onda je detektirano gotovo 73,000 požara što je porast od čak 83% u odnosu na prethodnu godinu. Zašto je ovo vrlo ozbiljna situacija? Za početak zbog činjenice da Amazonska prašuma daje čak 20% kisika na našem planetu.

Ali riječ je o prostoru koji je vrlo vlažan, otkud onda toliki požari? Nisu prirodnog podrijetla zasigurno - većinu požara su potpalili ljudi, kako bi "očistili" prostor za stvaranje novih poljoprivrednih zemljišta. Nije tajna da se to već godinama radi i da takva praksa izaziva žestoke kritike kod brojnih stručnjaka i organizacija za zaštitu ekologije.

No, otkud toliko ogromno povećanje požara u odnosu na prethodnu godinu? Pogledajmo što se u Brazilu najradikalnije promijenilo ove godine u odnosu na prethodnu - vlast. Nakon niza godina ljevičarskih vlasti od 1.1.2019. na vlasti je desničarski predsjednik Jair Bolsonaro kojeg neki nazivaju "tropskim Trumpom". Činjenica jest da su "tropski" i "stvarni" Trump u dobrim odnosima i da su obojica oštrom retorikom došli na vlast, no Bolsonaro je ipak žešći desničar, bivše vojno lice, otvoreno slavi period vladavine desničarske vojne hunte u Brazilu... neki će reći da je i fašist, što je možda malo pretjerano, no jest autoritaran, a njegova retorika kojom su domogao vlast svakako zvuči pomalo fašistički.

Kako sve to ima veze s požarima koji haraju Amazonskom prašumom? Velike. Naime, jedna od skupina koja je najsnažnije podržala kandidaturu Bolsonara je upravo brazilska kapitalistička klasa, a naročito bogati zemljoposjednici koji - kojeg li iznenađenja - žele još posjeda. Na putu do još većih obradivih zemljišta stoji im pak upravo Amazonska prašuma. Godinama su se borili za "pravo" krčenja šume, ali i preseljenje autohtonog stanovništva koje još uvijek naseljava prostor velike brazilske prašume. Dolaskom Bolsonara napokon su došli na svoje.

Ne, nije Bolsonaro nekakvim javnim dekretom dao zemljoposjednicima slobodne ruke i šibice da potpale šumu, ali napravio je ono što je istima bilo sasvim dovoljno - okrenuo je glavu. Ovima je postalo jasno da mogu raditi što hoće bez sankcija i bacili su se na "posao". Rezultatu upravo svjedočimo, a posljedice - pogotovo ako se ovi požari brzo ne ugase - mogle bi biti katastrofalne.

Tek jučer, nakon tri tjedna od izbijanja masovnih požara, i nakon što se pritisak svjetske javnosti počeo gomilati, Jair Bolsonaro je napokon priznao kako je "moguće" da farmeri zapravo ilegalno pale kišnu šumu, ali je u isto vrijeme osudio vanjski pritisak zaprijetivši stranim silama da se "ne upliću".

No, govorimo o "plućima planete" koja su igrom političkih prilika danas smještena (oko 60%) u Brazilu, ali to ne znači da možemo mi, kao građani jednog te istog svijeta, dozvoliti nekom brazilskom pohlepniku da se ista zapali i tako ugrozi ostatak svijeta. Nadalje, Amazonska prašuma smatra se glavnim "bastionom" protiv klimatskih promjena.

Bolsonaro je pak ljut na strane zemlje, nakon što su francuski predsjednik i generalni tajnik UN-a izrazili veliku zabrinutost zbog situacije u Amazoniji - na svom Facebooku poručio je: "Te zemlje ne šalju novac ovdje zato jer djeluju iz dobrotvornih pobuda, novac šalju jer se žele uplitati u naš suverenitet!". No, samo jutro nakon, jučer, priznao je kako Brazil sam nema resurse kojima bi se požar stavio pod kontrolu - "Amazonija je veća od Europe, kako ćete se boriti protiv potpaljenih požara na ovom prostoru? Mi nemamo takvih resursa".

Dakako, Bolsonaro laže, možda ne što se tiče resursa za gašenje, jer požar je sada zaista izvan kontrole brazilskih snaga, ali laže kada kaže da se ne može boriti protiv istih. Itekako može - uvođenjem oštrih kazni protiv poljoprivrednika koji na ovaj način žele povećati svoje posjede. Ali neće, protiv svoje izborne baze neće ići - to pak znaju i oni pa će nastaviti s istom katastrofalnom taktikom.

Nadalje, upravo je Bolsonaro ove godine u više navrata poručio kako Brazil mora Amazoniju "otvoriti za poslovne interese", uključujući dozvolu rudarenja, poljoprivrede i sječe šume te eksploataciju drugih prirodnih resursa.

Ta njegova pohlepa potpalila je šumu putem posrednika, a on je u srijedu pak poručio da organizacije za zaštitu okoliša namjerno pale šume (ne zovu ga "tropski Trump" bez razloga - očito je da zna lagati podjednako snažno, a tu ideju o velikim lažima koje bolje prolaze od malih osmislio je jedan naročito opasan lik!). Jučer je pak odustao od ove propagande pa je tako po prvi puta rekao kako požar ipak možda potpaljuju farmeri.

"Možda"? Suludo - pa ti isti farmeri su zakupili veliki oglas u dnevnim novinama pozivajući druge farmere na "solidarnost" proglasivši "dan vatre", odnosno zajedničke akcije paljenja šume!

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je požar u Amazoniji nazvao "međunarodnom krizom" te je najavio kako će se o istom razgovarati na predstojećem G7 summitu koji će se ovog vikenda održati u Francuskoj. No, pitanje je što se time može postići jer se zna tko će biti dominantna figura na tom summitu - Donald Trump, dakako. Je li Trumpa briga za "pluća planete"? Nipošto, on zasigurno dijeli Bolsonarov stav da prirodu treba pokoriti, eksploatirati i pretvoriti u profit, pa čak i da bude 20% manje kisika u svijetu jer oni će se već nekako snaći!

Generalni tajnik UN-a Antonio Guterres poručuje: "Ne možemo dozvoliti još veću štetu jednom od najvećih izvora kisika i biodiverziteta". Da, ne možemo, ali što UN planira učiniti po tom pitanju? Napisati prosvjedno pismo Bolsonaru?

Požari se u međuvremenu šire i na Boliviju i Kolumbiju, dvije zemlje koje su se aktivirale u gašenju. Samo u Boliviji već je izgorjelo šume veličine američke savezne države Delaware. Tamošnje vlasti aktivirale su svoj Boeing 747 "supertanker" u gašenju požara.

Kakve su posljedice požara? Veliki gubitak šume, biodiverziteta, ali i ispuštanje veće količine CO2 u atmosferu. Nadalje, požar ovakve veličine u atmosferu ispušta toksične plinove kao što su ugljični monoksid i drugi. Što se tiče klimatskih promjena požar bi mogao dovesti do povećanja regionalne temperature.

40% svjetskih tropskih šuma nalazi se na prostoru Amazonije. Tamo je i oko 20% globalne pitke vode. 10% svjetskih životinjskih vrsta, 40,000 različitih biljaka, prirodni je habitat za 430 vrsta sisavaca i milijune vrsta insekata.

Paljenje Amazonije, pluća planete, je najbolji prikaz kapitalističke pohlepe koja će bez većih problema krenuti i u globalnu samoubilačku misiju ako postoji šansa za ostvarenjem velikog profita.

Velika većina Brazilaca protivi se eksploataciji i uništavanju Amazonije, ali Bolsonaro brine primarno (a možda i jedino) samo za poslovne interese. Kako ga se može zaustaviti? Jedino pritiskom - kako su neki već i predložili, ostatak svijeta trebao bi bojkotirati poljoprivredne proizvode iz Brazila jer jedino tako će se gramzljivi veleposjednici prestrašiti i može ih se natjerati da zaustave ovu katastrofu. Dakako, nije za očekivati da će se takva velika akcija uskoro organizirati, vjerojatnije je da će sve ostati na riječima upozorenja. U tom slučaju jedina druga opcija je da se planeta spasi sama - odnosno da padnu kiše koje će ugasiti požar u njenim plućima. Zadnje informacije govore kako su zabilježene neke kišne oluje, ali za sada je to nažalost malo, naime ovo je sušni period, a velike i obilne kiše u Amazonskoj prašumi stižu tek u kasnu jesen, a do onda može već biti kasno za sprečavanje velikih posljedica.