LAŽNI AMERIČKI VOJNIK ZAVEO JE I PREVARIO MOJU 72-GODIŠNJU MAJKU Dopisivali su se tjednima, slala mu je fotografije u donjem rublju...

Dvije gospođe u sedamdesetima otkrivaju za Nedjeljni kako su nasjele na pokušaj cyber prijevara, koje su na kraju spriječila njihova djeca

Već treću noć zaredom sjedim za laptopom i dopisujem se s potpunim strancem, s kriminalcem ili kriminalnom skupinom vjerojatno na drugoj strani planeta. Moj suprug sjedi na trosjedu i gleda vijesti, dijete spava, a ja pišem poruke lažnom američkom vojniku, 55-godišnjem časniku koji je, prema vlastitim tvrdnjama, prije tjedan dana umirovljen. Udovac je i samohrani otac 11-godišnje djevojčice koju u SAD-u čuva dadilja.

Tako svoju priču započinje Marija P. (pravi identitet poznat redakciji) iz jednog mjesta na jugu Hrvatske.

- Znam da ovo zvuči ludo i da se čini kako nisam pri sebi - opravdava se i dodaje da se s tim se čovjekom, koji zapravo ne postoji, dopisuje s razlogom.

Prije nekoliko mjeseci primijetila je da se s njezinom majkom nešto događa. Ona je udovica već desetak godina, živi sama, dobrog je zdravlja i, ističe kćerka, dobro izgleda za svoje 72 godine. Dosta je povučena, ima krug prijateljica s kojima se ujutro nađe na kavi, a navečer obično kartaju. Uvijek je imala neku svoju rutinu, a onda je prije nekoliko tjedana iznenadila sve u svojoj obitelji.

Kupila je nekoliko novih haljina, cipele na petu, novo čipkasto donje rublje. Išla je kod kozmetičarke na tretman lica, manikuru i pedikuru. Sve je to pravdala riječima da je dobila neku novu želju za životom, da želi neke promjene u životu.

Tablet dobila za rođendan

- Pomislila sam da ima pravo na to, da se napokon probudila i postala jako sretna. Uživala sam vidjeti je nasmijanu, punu života - kaže Marija. Zatim ju je jedno popodne pozvala k sebi, bila je lijepo našminkana, dotjerana i sretna, te joj rekla da će uskoro na dvotjedno putovanje, a možda se i dulje zadrži.

- Pričala mi je kako će proputovati cijelu Hrvatsku. Pitala sam je s kim ide, a ona je rekla da se jako zaljubila. Priznala je kako je nakon smrti mog oca bila uvjerena da više nikoga neće upoznati, otac je bio njezina prva i jedina ljubav. Ali, dogodilo se čudo, nastavila je, i upoznala je osobu koja je razumije, muškarca koji je nevjerojatno nježan i osjećajan, koji točno zna što ona voli i kao da joj čita misli - opisuje majčino oduševljenje.

Kćer ju je pitala tko je taj muškarac, gdje ga je upoznala, kako se zove... “On je američki vojnik! Upoznala sam ga preko Fejsa!” odgovorila je veselo, a Mariji je pao mrak na oči.

Sve ono što je puno puta čula, svi oni profili koje je ona sama odmah brisala, u zamku tih kriminalaca uplela se njezina majka.

- Prije nekoliko mjeseci za rođendan smo joj kupili tablet. Bila je sretna što će moći surfati internetom, gledati propuštene epizode omiljene serije, čitati dnevni tisak i sve novosti u zemlji i svijetu. Mami smo odmah napravili i mail kako bi se mogla povezati s dalekom rodbinom i pisati im. Nakon nekoliko tjedana majka je sama otvorila Facebook profil. Povezala se s prijateljima, rodbinom... I već sljedeći dan stigao je zahtjev od nepoznatog američkog vojnika - nastavlja priču naša sugovornica.

Njezina se majka, ispostavilo se, dopisivala se s tim čovjekom tjednima, noći je provodila za tabletom i bila je uvjerena da je on stvaran, da je u misiji u Libiji i da je prije tjedan dana radi nje tražio da ide u mirovinu. Rekao joj je da će doći kod nje u Hrvatsku, da će tjednima putovati, da mu ona može pokazati našu divnu zemlju...

Prije njegova dolaska morala mu je samo pomoći, naravno novčano, kako bi paket s njegovim osobnim stvarima, koje je poslao preko vojske, stigao na njezinu adresu, za što mu je bilo potrebno 3500 eura. Tako će ga njegove stvari, pisao joj je, već čekati kad stigne u Hrvatsku.

Transakcija na račun u Dubaiju

- Majka je to jutro, baš jutro prije nego sam došla kod nje i čula cijelu priču, bila u banci i uplatila na jedan račun u Dubaiju svu svoju ušteđevinu - točno 3500 eura. Rekla sam joj da je sve to laž, da iza toga stoje kriminalci, ali ona mi na početku nije vjerovala. Uvjeravala me da zna da ima svega na svijetu, ali da za njezina vojnika nije moguće da je kriminalac. Uvjeravala me da je on stvarno vojnik, da joj je poslao puno svojih slika, sliku svoje kćeri, kuće u Dallasu, slike njega u misiji, slike dokumenata da je umirovljen, značke...

Ja sam joj onda pokazala kako je sve to moguće i jednostavno skinuti s interneta. Pročitala sam joj članak u Jutarnjem listu na tu temu i tek onda joj je poslalo jasno da je žrtva velike prevare - priča s mještavinom tuge i bijesa Marija.

Njezina je majka na to počela plakati, jecati, kriviti sebe.

- Zagrlila sam je i rekla joj da idemo odmah do banke stopirati novac te na policiju da ga prijavimo. Satima smo bile na policiji i davale izjavu. Saznala sam tamo da mu je majka poslala sliku osobne, sve moguće osobne podatke, obiteljske fotografije, sliku u donjem rublju... - opisuje svoj šok naša sugovornica.

Policija je rekla da će odmah obavijestiti Interpol i zamolila ih je da majka, ako može, još nekoliko dana održava komunikaciju s njim kako bi ga lakše locirali. Ona je to odmah odbila i rasplakala se.

- Ja sam pristala, željela sam da ga nađu, željela sam da završi iza rešetka kako više ne bi mogao povrijediti i opljačkati niti jednu ženu.I tako dolazimo do toga zašto ja noći provodim dopisujući se s čovjekom, ili više njih, za koje znam da su kriminalci.

Grozan je to osjećaj kada sjedneš, gledaš u ekran i moraš se dopisivati s kriminalcem koji je tako jako povrijedio tvoju majku, osobu koju toliko voliš i za koju si spreman sve učiniti. Kriminalac koji se poigrao njezinim osjećajima, koji je manipulirao njom samo kako bi izvukao njezin novac - priča Marija, koja se u narednim danima bacila na istraživanje “romance scammera”, doznala da su najčešće iz Nigerije ili Obale Bjelokosti, ali danas se taj vid prevara proširio po cijelom svijetu, a najviše u Aziji i Rusiji.

- U medije smo izašli s ovom pričom jer je to jedini način borbe s tom vrstom kriminala. Cyber prevare ciljaju na žene, ali i na muškarce, iskorištavajući stariju dob, bolest ili usamljenost ljudi. Oni vam doslovno ulaze u kuće i igraju se osjećajima ljudi, drsko manipulirajući njima. I zato smo progovorili, kako bi žrtava ovakvih kriminalaca bilo što manje - završava priču Marija.

Njihov je slučaj, srećom, dobro završio jer su uspjeli na vrijeme stopirati uplatu i nakon nekoliko dana vraćen im je novac na račun, no u većini slučajeva novac se nikad ne vrati jer prevarene osobe nikome ne ispričaju za uplatu te još danima ili tjednima ne saznaju da je sve bila varka.

Nešto drugačiju priču ispričala nam je 70-godišnja gospođa iz Zagreba čiji su podaci poznati redakciji, a kojoj je također sin pomogao shvatiti da se našla na meti cyber kriminalaca.

- Prije nešto više od mjesec dana na četiri stranice za oglašavanje, dvije hrvatske i dvije slovenske stavila sam oglas da prodajem brod Elan 31 s. To je bio brod mog preminulog supruga. Oglasila sam ga nešto više od očekivane sume, za 30.000 eura, onako da imam prostora za cjenkanje - kaže nam gospođa.

Članovi obitelj pomogli su joj da postavi oglase na internet, iako joj nije nepoznanica te povremeno čita neke web stranice. Kada je početkom ljeta dala oglas nije, kaže, očekivala, da će joj se netko javiti prije jeseni jer sad nije sezona prodaje brodova, a niti da će ga lako prodati. Ipak, kad je nakon deset dana primila mail od potencijalnog kupca to ju je razveselilo i ponadala se.

- U mailu je pisalo da je on Hrvat koji duže živi u Americi, da je sad službeno u Houstonu, ali da povremeno dolazi kući i da želi kupiti upravo takav brod. Predstavio se hrvatskim imenom M. Ž. i tražio je da mu pošaljem više detalja o brodu. Mail mu je bio na lošem hrvatskom jeziku. Na to mu šaljem opsežan odgovor, a on mi u drugom mailu odgovara da je ozbiljan kupac te prilaže sken hrvatske osobne iskaznice. Primijetila sam na njoj da ima tek 30 godina, ali sam pomislila da to samo po sebi ne znači da ne može biti uspješan. Zapravo me je upravo to što je poslao presliku osobne karte najviše uvjerilo da se radi o ozbiljnoj ponudi - rekla je gospođa.

Nudio plaćanje bitcoinima

Malo joj je doduše, dodaje ona, bilo sumnjivo i što mu je cijena potpuno odgovarala, no i to je moglo biti moguće. Napisao joj je da će joj se uskoro javiti njegov agent koji će s njom napraviti ugovor i tražio me još neke detalje o brodu. Potom me je pitao kada ću očistiti brod za predaju, i u jednom je trenutku počeo slati mejlove na engleskom.

- Nakon tri-četiri prepiske rekla sam sinu što se događa. On se čudio što je to kupnja na neviđeno. S M.Ž. sam prešla na dopisivanje Whats Appom. I stiže mi poruka da bi on platio putem Pay Pala. Odgovaram da ne želim tako nego preko bankovnog deviznog žiro-računa. Odgovorio je da je to u redu i poslala sam mu sve podatke. Kako imam e-Zabu čekala sam uplatu, kad on piše da je poslao uplatu u bitcoinu, a da za transfer u novac njegov agent treba od mene uplatu od 1900 eura i šalje link s mjestom uplate - kaže gospođa koja mu na to odgovara da dogovor nije bio takav.

Nakon toga, kad je shvatio da ona vjerojatno odustaje, kreće slanje SMS-ova u prijetećem tonu. Potom i telefonski pozivi na Whats App.

- Srećom je moj sin bio kod mene i on se javio. S druge strane je bio muški glas koji se prvo zbunio kad ga je čuo, a potom na engleskom, kako se učinilo mome sinu s afričkim naglaskom, govorio kako mu se novac mora uplatiti, da će nas prijaviti Interpolu... Vikao je i bio agresivan. No sin mu je rekao da će on otići na policiju, i nakon još nekoliko poziva je prestao zvati - priča gospođa, koja kaže da bi možda novac i uplatila da sin nije bio kod nje i da je suma bila manja.

Njezin je sin sve doista i prijavio policiji u Zadru. Najviše zbog toga što je u svemu korištena nečija osobna karta.

Ovakav kriminal je u porastu

- Policija je potvrdila da se radi o postojećoj osobi. No sin od njih nije doznao je li toj osobi ukraden identitet ili je doista taj čovjek bio dio prevarantske predstave. Ne znam ni da li su ga potražili i obavijestili jer s obzirom na to da nisam izgubila novac rekli su u policiji da nitko nije oštećen. No činilo nam se važnim prijaviti im jer meni je baš ta osobna bila razlog što sam u sve donekle povjerovala - kaže ona.

Razlog njenom istupu u medijima je, kaže nam, da druge starije osobe upozori na takve prevarante.

U svemu su zanimljivi i detalji s prepiske. Primjerice mail adrese imale su ime poput paypalservice, a zapravo su to bile obične adrese. Sve, na prvi dojam, naročito onima koji se ne koriste redovno internetom, može izgledati službeno. Starijim osobama, a očigledno je da takve najviše “pecaju” ovakvi prevaranti, sva ta nepoznata imena kojima se koriste, kao što je bitcoin, mogu zavrtjeti mozak.

Prijevara na koju je nasjela žena u Istri, kažu u MUP-u, nije rijetkost. Žrtve su obično neoprezni građani koji nisu dovoljno informirani o pojavnim oblicima počinjenja kaznenih djela putem interneta. Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke.

Slučaj žene u Istri u statistici MUP-a još je jedna računalna prijevara, a kaznena djela kibernetičkog kriminaliteta prema statistici MUP-a u stalnom su porastu. Tako je računalnih prijevara u 2018. godini zabilježeno 1310, što je u odnosu na godinu ranije povećanje od čak 17,6 posto kada ih je zabilježeno 1114.

Razriješeno ih je u 2018. 1162 u odnosu na 915 iz 2017., što pokazuje da je u prošloj godini policija u rasvjetljavanju računalnih prijevara bila uspješnija za 27 posto. Na računalne prijevare otpada i najveći dio od 1564 kaznena djela kibernetičkog kriminaliteta u prošloj godini.

Tijekom prethodne godine zabilježeno je više slučajeva objavljivanja lažnih nagradnih igara putem lažnih Facebook stranica u kojima se od građana zahtijevalo da dostave fotografije svoga lica i fotografiju osobne iskaznice kako bi mogli sudjelovati u nagradnim igrama. U konkretnom slučaju radi se o većem broju građana koji su sudjelovali u ovakvim nagradnim igrama u vezi čega je MUP RH u više navrata upozoravao građane na pojačani oprez u bilo kakvom disponiranju s osobnim podacima, osobito putem interneta.

Oprez u komunikaciji s nepoznatima

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018., društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.

Postoje i drugi oblici kao što su: “lanci sreće”, računalne prijevare, prijevare kod kojih se ne stječe imovinska korist već se samo radi šteta drugome i slično.

Policija savjetuje građane da s velikim oprezom stupaju u komunikaciju s njima nepoznatim osobama, posebice u slučajevima kada nepoznate osobe zahtijevaju uplatu financijskih sredstava.

Najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava, a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.

Kristina Posavec, stručnjakinja za suzbijanje cyber kriminala: 'Za rješavanje ovakvih slučajeva ključna je međunarodna suradnja'

Kristina Posavec u policiji je kao diplomirani kriminalist 18 godina radila na suzbijanju raznih oblika kriminala, a posljednje godine karijere bile su joj vezane uz cyber kriminal. I sada je kibernetička sigurnost dio njezina opisa posla, ali kao zamjenice državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na čijem je čelu Bernard Gršić.

Sa slučajevima kakav je doživjela i žena u Istri susretala se nekoliko puta i posljednjih godina to je jedan od čestih načina računalnih prijevara. Posebno su joj u sjećanju ostala dva slučaja.

- U jednom je slučaju krajem 2016. godine gospođa uplatila 3000 američkih dolara lažnom američkom vojniku iz Afganistana. U drugom slučaju žena je čak podigla kredit od nekoliko tisuća eura i uplatila mu novac. Sve su one bile žrtve iskusnih varalica. Takve stvari rijetko rade amateri. Dobro proučavaju profile potencijalnih žrtava, igraju na sentiment. U pravilu počnu tražiti manji iznos novca, pa kad to prođe, ti se iznosi povećavaju - kaže naša sugovornica.

Iz vlastitog iskustva zna kako neke žene, kad shvate da su prevarene, ne žele to prijaviti policiji i kriju to čak i od članova obitelji. Ipak, ima i onih koje se same obrate policiji ili to učini netko iz njihove obitelji.

- Svaki put kad smo dobili takvu prijavu, istraživali smo i tu je bitno naglasiti da je za uspješno otkrivanje takvih prijevara nužna međunarodna policijska suradnja. Doduše, postoje tu i neke zapreke jer neke zemlje imaju imovinske cenzuse da bi otkrivale neko kazneno djelo jer ne žele trošiti više na rad policije nego što je šteta pričinjena takvim kaznenim djelom - kaže Posavec.

- Žrtve takvih prijevara znaju biti i toliko uvjerene da je osoba s kojom su komunicirali doista stvarna da, iako možda podsvjesno i sumnjaju, to si ne žele priznati. Bilo je i slučajeva da su policiju doživljavali kao nekoga tko je srušio njihov san o romantičnoj vezi - kaže naša sugovornica.

Kaže nam da su osobe treće životne dobi zbog neupućenosti u opasnosti na internetu žrtve novih suvremenih ženidbenih varalica koje, za razliku od nekadašnjih u rubrikama “Usamljena srca”, sada žrtve nalaze na društvenim mrežama.

Osvješćivanje o opasnostima koje vrebaju na internetu, odnosno podizanje razine svijesti o sigurnosti, među ostalim je i dio posla koji sada radi u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.

- Ovaj ured daje smjernice vezane uz kibernetičku sigurnost. Srećom, situacija u Hrvatskoj se bitno popravlja i postignut je značajan napredak u digitalnoj pismenosti, u čemu, naravno, najviše prednjače mlade generacije. Važno je znati da treba biti vrlo oprezan pri ostavljanju i dijeljenju osobnih podataka na internetu. Jer, kriminalci imaju jasan cilj i vještine. Zato je nužan oprez i edukacija, a opreza nikad dovoljno - zaključuje naša sugovornica.  D. Miljuš

Novi.ba/Jutarnji.hr