Hfz. Redžo Sivić za Novi.ba: "Volimo jedni druge i dijelimo radost, Bajram nas tome uči"

Razgovarao: Nedim Botić

Hafiz Redžo Sivić, sin Hamzalije i Senahide, rođen je 1997. godine u Gradačcu. Prve korake u hifzu Kur'ana započeo je u mektebu Reuf-begove džamije pred muallimom hafizom Kemal-ef. Mehićem. Završio je Behram-begovu medresu u Tuzli gdje je pohađao sekciju hifza i bio muezzin u džamiji Medrese. Učestvovao je na takmičenjima u hifzu Kur'ana u Sarajevu i Tuzli. Angažovan je kao imam džamije Azizije u Orašju, te je ujedno i student Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

U bajramskom razgovoru sa hfz. Redžom Sivićem pričali smo o životu Bošnjaka u Orašju, aktivnostima MIZ Orašje, o suživotu sa drugima te o porukama Kurban-bajrama. 

Hafiz ste Kur'ana, rođeni u Gradačcu, a odnedavno radite u Orašju. Kako ste se odlučili na prihvatanje ipak zahtjevnog imamskog angažmana u drugom gradu? 
- Kao što ste rekli, rođen sam u Gradačcu a prije nekih šest mjeseci stupio sam na dužnost imama u Azizija džamiji u Orašju. Ovo je moje prvo radno iskustvo i nakon ovog vremena koje je prošlo mogu sa zadovoljstvom kazati da nisam pogriješio što sam došao ovdje i započeo svoju imamsku karijeru. Brzo sam se uklopio i asimilirao u svakom pogledu hvala Allahu, dž.š. Narod Orašja me lijepo i sa oduševljenjem primio i prihvatio uz činjenicu da žive generacije ne pamte da su za imama u ovome gradu imali hafiza. To je meni dodatna motivacija i vjetar u leđa da u radu i aktivnostima za afirmaciju života u džematu dam svoj potpuni doprinos punim kapacitetom.

Kako biste prezentovali vjerski i kulturni život Bošnjaka u Orašju? 
- Muslimani na ovome području su uglavnom doseljenici iz dijelova Srbije koji su protjerani u tim turbulentnim vremenima. Dolaskom muslimana stvorila se potreba za izgradnju džamije u Orašju koja je izgrađena 1862. godine za vrijeme Sultan Abdul-Aziza po kome je i dobila ime. Bošnjaci odnosno muslimani u Orašju žive autohtoni islam i tradiciju našega naroda koja je prisutna stoljećima u našoj lijepoj Bosni. S obzirom da živimo i radimo na samoj granici odnosno kapiji naše domovine, gdje cirkulišu i svakodnevno prolaze i navraćaju različiti profili ljudi i zajednica, uvijek se sa ponosom isticala i ističe se naša vjerska i kulturna dimenzija na koju se svakako ponosimo. Prate se svi vjerski i kulturni sadržaji koje naša vjera i tradicija baštini dugi niz godina, te ih uvijek na adekvatan način prezentujemo među našim narodom ali i narodima koji žive među nama kako bi se razbile sve predrasude i kako bi suživot i međusobna tolerancija došla do izražaja.

Možete li nam reći nešto više o aktivnostima Medžlisa Orašje u proteklom i narednom periodu? 
- Medžlis islamske zajednice Orašje u proteklom periodu imao je dosta aktivnosti na svome području. Radili smo i dalje radimo na poboljšanju i olakšanju uslova vjerskog života, unapređenju i uvođenju tehničkih i elektronskih pomagala radi lakšeg uvida u rad institucije Medžlisa i svih stvari koje se unutar istog sprovode. Moram spomenuti mjesec Ramazan koji smo tako reći nedavno ispratili a koji je svakodnevno pratilo mnogo aktivnosti. Pored redovnih ramazanskih aktivnosti teravih-namaza, učile su se dvije mukabele: sabahska i ikindijska, u posljednjoj trećini ramazana klanjana je nafila namaz svaku noć poslije pola noći, itikaf zadnjih 10 dana ramazana, organizirani su brojni iftari kako za džematlije, goste, omladinu, a posebno bi ovdje istaknuo iftar za mektebsku djecu koji se pokazao vrlo dobro, odgojno i motivirajuće kako za djecu tako i za nas starije. U narednom periodu planiramo dodatno poboljšati rad i uslove u našem mektebu uvođenjem dodatnih tehničkih pomagala kako bi našoj djeci olakšali ali i u isto vrijeme mekteb učinili zanimljivim i primamljivim u svakom pogledu. Česte tribine, promocije knjiga nisu nepoznata i rijetka aktivnost na našem Medžlisu, ali ćemo i taj segment u narednom periodu svakako učiniti još aktivnijim uz Božiju pomoć. Posjedujemo i našu službenu facebook stranicu Medžlisa islamske zajednice Orašje gdje svako može dobiti jasan uvid i informacije o našem radu koje svakako nisu zanemarljive. Svjedočimo da u posljednje vrijeme puno radimo i radit ćemo na poboljšanju života među džematlijama a posebno nam je bitno da radimo sa našom omladinom i djecom koja su budućnost svakoga mjesta, svakoga džemata pa i nas ovdje.

Kako biste ocijenili saradnju s drugim vjerskim zajednicama u Orašju? 
- Suživot i saradnja sa drugim vjerskim zajednicama u Orašju je uvijek bila na zavidnom nivou i drago mi je da je tako i danas. Posebno se to praktično odrazilo u periodu posljednje agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. U razgovoru sa Salim ef. Kanlićem koji je dugogodišnji Oraški imam i koga je između ostalog i posljednji rat zadesio ovdje, mogao sam primijetiti da je ta saradnja i suživot definitivno unikatan primjer na nivou naše cijele domovine. U toku rata jednoga petka, džamija je pogođena i dobro je bila oštećena krovna konstrukcija. Ono što je posebno važno spomenuti je to da je veliki broj Hrvata priskočio u pomoć da se šteta sanira i da se krov popravi u rekordnom roku od jednog dana. To je samo jedna od situacija koja je pokazala još u tom periodu visok stepen međusobne tolerancije i suživota koji je prisutan među narodima i svakako vjerskim zajednicama u Orašju. Saradnja je dakle jako dobra, često se susrećemo i razmjenjujemo iskustva, organizujemo zajedničke projekte ali iako je saradnja dobra, nastojimo svakako da bude i bolja radi svih nas koji ovdje živimo.

Kako će biti dočekan Kurban-bajram u Orašju? 
Kurban-bajram ili hadžijski bajram odnosno Bajram žrtve kako ga još zovemo, u Orašju bit će dočekan na uobičajan način kao i svake godine. Poslije klanjanja sabah namaza u bajramsko jutro bit će upriličen tradicionalni vazu nasihat koji će trajati do samog klanjanja bajram namaza. Poslije klanjanja bajram namaza i upućenih dova i čestitki među muslimanima koji su se to jutro okupili u džamiji, svi zajedno po običaju koji je ovdje prisutan godinama, obilazimo mezarje odnosno naše umrle i sjećamo ih se dovom i fatihom u ovome mubarek danu. Poslije toga svako ide svojoj porodici i sa njima podijeli radost ovog dana i dana koji dolaze. U ovim danima, a najčešće prvog dana Kurban-bajrama muslimani kolju kurbane kao obavezu koju nam naša lijepa vjera nalaže.

Čemu nas uče bajramski dani? 
-Bajramski dani su dani u kojima bi svaki musliman trebao da preispita samoga sebe. Trebao bi da preispita prvenstveno svoje stanje, stanje svoje porodice, odnos prema Uzvišenome Allahu, dž.š., odnos prema svojoj porodici (roditeljima, supružnicima, djeci...). Bajramski dani su prilika da popravimo svoje stanje i stanje svoje porodice, komšiluka i zajednice općenito. Prisjećajući se svih događaja koji nam ukazuju na vrijednost ovih dana, svaki musliman bi trebao da uzme pouku iz dva najvažnija čina koja se dešavaju u tim danima a to su: hadž i kurban. Svako onaj ko je u mogućnosti dužan je hadž obaviti kako nas uči Časni Kur'an. To je jedna od glavnih asocijacija koja se veže za kurban bajram i koja treba da bude težnja svakome muslimanu koji je u mogućnosti da obavi tu petu islamsku dužnost. Obavljanjem hadža musliman završava i stavlja krov na svoju zgradu koja se zove islam. Druga važna stvar i asocijacija na ove dane je u samom nazivu ovoga blagdana a to je kurban. Kurban nas prvenstveno podsjeća na spremnost Ibrahima a.s. da žrtvuje svoga sina Ismaila a.s. radi Allahovoga zadovoljstva. Naravno Allah, dž.š., je htio da uvidi spremnost njih dvojice na taj čin i u zamjenu Uzvišeni Allah šalje ovna kao kurban. Činom žrtvovanja ovna dokinut je paganski običaj žrtvovanja prvorođenog sina, koji je do tada bio prisutan.

Bajram je porodični praznik, a danas nažalost vidimo kako je sve više ljudi udaljeno jedni od drugih. Imate li neki savjet kako da popravimo međusobne odnose? 
-Bajrami su izvanredna prilika da popravimo odnose jedni prema drugima. Nažalost istina je da je u ovome današnjem vremenu punom turbulencija primijetna udaljenost ljudi jednih od drugih pa čak i bližih članova porodice. Moramo ojačati međusobne odnose i pronaći više vremena jedni za druge. Sve nam je postalo važnije od naših porodica (roditelja, djece, komšija, prijatelja...) i tek kada izubimo nekoga od njih probudimo se i za neko vrijeme opet se vratimo na isto. Češće obiđimo svoje najmilije i ljude koji nas vole, saslušajmo ih, razmijenimo mišljenja, pomozimo jedni drugima onoliko koliko možemo. Nemojmo dozvoliti da prođe i jedan dan a da ne obiđemo ili bar nazovemo one koji predstavljaju važnu kariku u našim životima.

Vaša bajramska poruka za naše čitaoce?
-Ovo su blagoslovljeni i najodabraniji dani u godini kako nas uči naša lijepa vjera. U ovim danima sjećamo se naših hadžija koji u ovim trenucima borave na časnim mjestima Mekke i Medine. Učimo dovu Uzvišenome da im primi hadž koji će obaviti i da se zdravi, živi i čisti od grijeha vrate svojim porodicama. Mi koji ove godine nismo na hadžu čvrsto molimo Allaha, dž.š., na nam u narednim godinama to omogući a kurbane koje ćemo žrtvovati da nam primi i u sevap upiše. Sjetimo se u ovim danima stravične boli i zločina koji se godinama dešavaju diljem islamskoga svijeta. Dignimo svoj glas protiv takvih postupaka, osudimo to najvećom osudom i kažimo cijelome svijetu da to nije islam i da niko i nigdje radeći takva zlodjela ne može tako zloupotrijebiti našu vjeru islam. Šaljimo svoju djecu u mektebe i na taj način najbolje investirajmo u njihovu budućnost. To treba da bude naša glavna preokupacija, svih roditelja i islamske zajednice. Na taj način sačuvat ćemo mlade generacije od lošeg društva, droge, alkohola, kriminala i drugih poroka i stvari koje nanose štetu društvu u cjelini. To možemo postići samo šaljući ih u džamiju da se uče svojoj vjeri, kulturi i našim običajima. Bajram je ljepši kad se dijeli, pa provedimo ga zajedno u društvu naših porodica, rodbine, komšija i prijatelja. Slavimo Bajram u međusobnom pomirenju, oprostu, razumijevanju i povjerenju. Nastojmo da iz godine u godinu budemo barem za jedan procenat bolji ljudi, bolji vjernici nego što smo bili prethodnih godina. BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!