Globalni odgovor na ratne zločine: Da se nikad nikom ne ponovi Srebrenica!

Ove godine se obilježava 20. godišnjica jedinog priznatog genocida na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. Između 11. i 13. jula 1995. godine pogubljeno je oko 8.000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okolnih mjesta istočnog dijela Bosne i Hercegovine, a njihovi posmrtni ostaci su skriveni u nizu masovnih grobnica. Kasnije su počinioci mašinama ekshumirali veliki broj posmrtnih ostataka iz tih grobnica i premjestili ih na više skrivernih, sekundarnih lokacija kako bi prikrili dokaze o počinjenom zločinu.

U subotu ćemo u Srebrenici prisustvovati obilježavanju godišnjice i ukopu više od 100 žrtava, čija su tijela identifikovana na temelju naučnih metoda tokom proteklih 12 mjeseci i čije će porodice nakon toliko godina biti u prilici dostojanstveno ukopati svoje bližnje. Ovom događaju će prisustvovati svjetski lideri, bosanskohercegovački i regionalni zvaničnici i desetine hiljada ožalošćenih srodnika ili građana koji žele pokazati da suosjećaju s njima.

Ova komemoracija ima ogromnu globalnu važnost. Jer, u pitanju je zločin koji se može dogoditi bilo gdje - zločin koji se ovog časa događa u različitim dijelovima svijeta. Globalna zajednica ne uspijeva spriječiti masakre, ali je počela razvijati ozbiljnu strategiju kako odgovoriti na njih. Ta strategija će postati efikasnija ako naiđe na razumijevanje i podršku relevantnih vlada.

Na samitu G-7, koji je u junu 1996. godine održan u Francuskoj, predsjednik Clinton je predložio osnivanje Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u svrhu rješavanja problema više od 40.000 osoba čiji je nestanak prijavljen nakon sukoba na tlu bivše Jugoslavije. Daleko najveći broj nestalih - više od 30.000 - prijavljen je u Bosni i Hercegovini, uključujući i 8.000 nestalih iz Srebrenice.

ICMP je od tada prerastao u međunarodnu organizaciju, čije se buduće sjedište nalazi u Hagu, a koja sarađuje s vladama i pravosudnim organima širom svijeta s ciljem pronalaženja i identifikacije nestalih osoba kroz razvoj institucija utemeljenih na vladavini zakona, primjeni najsavremenijih tehnika identifikacije zasnovane na analizi DNK i osnaživanje porodica nestalih osoba kako bi ostvarili pristup svojim pravima na temelju zakona. U zemljama zapadnog Balkana ICMP predvodi proces koji je omogućio pronalaženje i identifikaciju više od 70 procenata nestalih osoba, što je besprimjerno postignuće. U slučaju Srebrenice, omjer identifikacija je i viši - 6.930 osoba, što je oko 90 procenata prijavljenog broja nestalih.

ICMP-ovi forenzički podaci imaju ključnu ulogu u suđenjima za ratne zločine i genocid pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i Sudom BiH. Pored toga, ICMP je otkrivanjem činjenica o sudbini nestalih i vraćanjem njihovih identiteta pomogao u svaranju provjerljive historijske priče o tome šta se dogodilo, gdje, kada i kome. Na taj način se suprotstavlja onima koji žele prikriti neugodnu istinu tako što je proglašavaju izmišljenom.

ICMP-ov rad je preživjelima iz Srebrenice i drugih krajeva Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana - prvenstveno ženama i djeci - omogućio pristup istini i pravdi.

Običaj je da se prilikom obilježavanja ovakvih događaja odlučno naglasi kako se takve strahote ne smiju ponoviti - nikada. Te riječi, međutim, ne znače ništa - a uvredljive su i za žive i mrtve - ako ih ne prate stvarni koraci koji mogu spriječiti ponavljanje strašnih događaja. Razvoj i primjena učinkovitih radnji koje će dovesti do pronalaženja nestalih predstavljaju ključne elemente u okviru kredibilne strategije koja će osigurati neponavljanje zločina.

Ako pogledamo današnje stanje u svijetu, nema sumnje u to da nam je takva strategija prijeko potrebna.

Thomas Miller je bio ambasador SAD u Bosni i Hercegovini od 1999. do 2001. godine. Od maja 2011. godine obavlja funkciju predsjedavajućeg Međunarodne komisije za nestale osobe.

Kathryne Bomberger je generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe od 2004. godine.