ALIJA KOŽLJAK ZA NOVI.BA: Dostaviti Godišnji nacionalni program NATO-u bez ikakvog uslovljavanja, to nam je zakonska obaveza

Bosna i Hercegovina još uvijek nije predala NATO-u Godišnji nacionalni program (ANP), što je uslov za pokretanje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u, a zbog opstrukcija iz Republike Srpske (RS) ostaje neizvjesno kada će se to desiti. Blokirano je i formiranje Vijeća ministara koje "radi" u tehničkom mandatu, a sve zbog nemogućnosti postizanja dogovora bh. političara oko pitanja NATO-a. 

O navedenom, ali i tome šta sve BiH dobija članstvom u NATO-u te pitanju da li je moguć evropski put naše zemlje bez Sjevernoatlantskog saveza, razgovarali smo s bivšim vojnim predstavnikom BiH u NATO-u, Alijom Kožljakom.  

Na samom početku razgovora Kožljak je jasno podvukao da je zadatak aktuelnog Vijeća ministara, da uz saglasnost Predsjedništva, dostavi prvi Godišnji nacionalni program jer nas je na to obavezao zakon. 

Foto: Zenit.ba

- Ne može biti govora ni o kakvom ucjenjivanju i uslovljavanju, to je zakonska obaveza BiH - istakao je.  

Podsjetio je na činjenicu da je Predsjedništvo BiH tokom proteklih nekoliko godina donijelo nekoliko zaključaka i dostavilo ih NATO-u, a kojima se striktno opredijelilo za aktiviranje MAP-a. 

- Sve to se desilo prije sadašnjeg saziva Predsjedništva BiH i te odluke i zaključci su usaglašeni od sva tri člana Predsjedništva, Vijeća ministara, Ministarstva odbrane i Ministarstva vanjskih poslova, što znači da se nije radilo o pojedinim političkim opcijama - SDA, HDZ ili SNSD-u. Budući da su ta opredijeljenja BiH prenesena NATO-u, bilo bi neozbiljno da sada neko iz BiH kaže "mi smo se predomislili" - naglasio je.

Stoga, još jednom ističe Kožljak, BiH treba što prije ispuniti svoju zakonsku obavezu jer joj je to NATO ponudio. Naša država je, kaže, od 2010. godine čekala taj signal od NATO-a da aktivira MAP, jer je ovaj vojni savez dosada postavljalo uslove u smislu knjiženja perspektivne nepokretne vojne imovine, a jedno vrijeme i usvajanjem Pregleda odbrane. 

- BiH je završila i taj Pregled, sva tri člana Predsjedništva su ga jednoglaso usvojila, podržalo ga je Vijeće ministara i taj dokument je dostavljen NATO-u, prvenstveno kako bi pokazali našu spremnost i opredijeljenost za MAP. I sada, odjednom, neko govori da je to uslov za formiranje Vijeća ministara. To ne treba vezati jedno za drugo već BiH treba što prije ispuniti svoju obavezu prema NATO-u, dostaviti Godišnji nacionalni program kako bi NATO aktivirao MAP, a da paralelno s tim bude formirano i Vijeće ministara - kazao je bh. stručnjak za vojno-politička pitanja. 

Foto: US Mission to NATO

Kada je riječ o članstvu BiH u Evropskoj uniji, napominje, teoretski BiH može u EU i bez NATO-a. Međutim, njegovo iskustvo iz Brisela, budući da je bio i predstavnik BiH pri EU, govori da sve se odluke prema zemaljama aspirantima i za EU i za NATO, usaglašavanju između ovog vojnog saveza i evropske zajednice.

- EU i NATO jako usko sarađuju, i to ne samo bilateralno. Imaju tematske sastanke, naprimjer za zapadni Balkan, a nekada i za specifičnu državu, a eksperti iz NATO-a i EU komuniciraju na dnevnoj bazi i razmjenjuju informacije. Stoga su, u slučaju BiH, evropski i put u NATO itekako povezani - tvrdi Kožljak. 

Također, ukazao je i na iskustva zemalja iz regiona po kojima se vidi da postoji nepisano pravilo koje su usaglasili NATO i EU, a to je da je ulazak u NATO put koji vodi ka Evropskoj uniji. 

- Naime, kada jedna zemlja postane članica NATO-a, sigurnosni i aspekt stabilnosti budu riješeni pa se onda mogu usvajati vrijednosti koje pruža EU, bez dodatnog opterećenja sigurnosnim faktorima - dodao je. 

Pojašnjavajući koje su to prednosti članstva NATO-u, konkretno u slučaju za  BiH, istakao je da se radi o višestrukom značaju. 

- Ako bi BiH postala članica NATO-a, svaku eventualnu sigurnosnu prijetnju mogla bi da zaboravi jer će biti pod okriljem Alijanse. Poznato je da nijedna država otkako je postala članica ovog vojnog saveza nije ratovala s drugom članicom. Državi kao što je BiH to mnogo znači jer smo izašli iz ratnog sukoba, tako da nam je sigurnosni aspekt bitan. Članstvom u NATO-u fokus sa sigurnosnog u velikoj mjeri mogli bi prebaciti na ekonomski apsekt, ljudska prava i dobrobit građana - kazao je Kožljak. 

S druge strane, dodaje, tu je i pozitivni signal koji generalno treba građanima BiH, ali i političkim liderima, a to je da je naša država kvalifikovana da bude ravnopravna sa zapadnoevropskim, ali i istočnoevropskim državama.

- I države iz jugoistočne Evrope su nas prestigle. Makedonija ove godine postaje članica NATO-a, a vrlo brzo i članica EU, Crna Gora već je članica NATO-a, a rješava i svoj evropski put. Ostali su BiH, Srbija i Kosovo, mada čak i Kosovo strahovitom brzinom grabi ka euroatlantskom putu, što znači da BiH i Srbija ostaju kao neka crna rupa - upozorio je bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u.  

Naposlijetku, smatra on, krajnje je vrijeme da i BiH osjeti ekonomske benefite i potencijale članstva u NATO-u, a kasnije i EU, ugledajući se pritom na Sloveniju, koja je mala država kao i BiH i koristi sve njihove fondove i beneficije. 

- Kada BiH postane članica NATO-a, otvaraju joj se vrata za direktne investicije kroz NATO projekte, čije su vrijednosti milionske i to samo na mjesečnoj bazi, a kasnije se stvaraju i mogućnosti za usmjeravanje investicija EU ka BiH - istakao je. 

Govoreći o Godišnji nacionalnom programu, napomenuo je da je taj dokument već spreman i da ga samo treba dostaviti.

- Međutim, kako je i ministrica odbrane BiH Marina Pendeš ranije kazala, u ovakvoj situaciji kakva je trenutna u BiH, to bi bilo besmisleno. Članice NATO-a nas upravo na ovaj način testiraju kao državu, da li možemo zajedno donositi važne odluke. Prilikom dostavljanja prvog ovakvog Programa, nije bitna suština dokumenta već to da ga BiH dostavi kao država - naglasio je.  

Po njegovom mišljenju, ako se ova blokada u pogledu NATO-a i formiranja Vijeća ministara nastavi u nedogled, bh. javnost i međunarodna zajednica trebala bi one koji to blokiraju dobro preispitati i odlučiti da li su oni uopće dobri sagovornici. 

Foto: NATO

Bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, koji je trenutno boravi u nezvaničnoj posjeti Briselu, kazao je da će u razgovoru sa NATO zvaničnicima preispitati njihov stav u vezi sa Srbijom. Naime, kako je rekao, NATO intenzivno sarađuje sa ovom susjednom državom i pruža joj privilegovane programe vjerovatno da bi je "privolili" da ne blokira NATO put BiH. 

- Međutim, našoj zemlji blokade u posljednje vrijeme dolaze upravo iz Srbije koja koristi Milorada Dodika kao posrednika kako bi Republiku Srpsku iskoristili za blokadu euroatlantskih integracija BiH . To nije fer od Srbije jer se radi o direktnom podrivanju zakonskog okvira BiH - ustvrdio je Kožljak. 

S druge strane, kaže, njegovi jako dobri saradnici iz RS-a i Republike Srbije su ubijeđeni da je za BiH, ovakva kakva je, NATO bio benefit za sve njene narode, odnosno da nije ništa veća korist za jedan narod u odnosu na drugi.  

Osvrnuvši se na nedavne izjave člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, ocijenio ih je pomalo provokativnim, a radi se o tome da je Komšić kazao da se na stranici NATO-a može vidjeti da je "BiH već u MAP-u".

Foto: Direktno.hr

- BiH ima uslovnu ponudu za aktiviranje MAP-a, a on će biti aktiviran onog trenutka kada dostavimo Godišnji nacionalni program, tako da ne znam šta je Komšić čitao - kazao je naš sagovornik. 

Sve dotada, kako je rekao na kraju razgovora za Novi.ba, BiH mora dostavljati individualni partnerski akcioni plan (IPAP), a to je navedeno i na stranici NATO-a. Takav plan, dodao je, dostavlja i Srbija, i on se odnosi na partnere koji nemaju aspirantske ambicije.