NOVI.BA NA PRES-KONFERENCIJI CCI: U FBiH evidentirano čak 1.426 divljih deponija, a samo jedno lice kažnjeno

Prema podacima koje su Centri Civilnih Inicijativa (CCI) predstavili danas u Sarajevu u okviru kampanje "Mapiranje nelegalnih deponija - doprinos remedijaciji tla", od početka oktobra prošle godine do danas evidentirano je 1.426 lokaliteta divljih deponija širom Federacije Bosne i Hercegovine, na kojima je oko 5,5 miliona m3 otpada. 

CCI je ove podatke dobio od 56 lokalnih samouprava te zahvaljujući prijavama građana putem besplatnog telefonskog broja "zeleni alarm" (080 05 05 06).  Sa stanovišta vrste otpada, najveći broj divljih deponija sadrži miješani otpad (skoro 60 posto) i kućni otpad (oko 35 posto).

Koordinator kampanje Dževad Glinac upozorio je da oko 90 posto divljih deponija i dalje aktivno, što znači da se i dalje nelegalno odlaže otpad na te lokacije.

- Osim njih, postoji i određeni broj deponija koje su neaktivne i nalaze se u prirodi, ali se na njih više ne odlaže otpad (4 posto), dok je vrlo mali broj deponija saniran, tek 6 posto - istakao je. 

Kako je rekao, stanje do kraja maja ove godine nije se značajno promijenilo. 

- Prema podacima 35 lokalnih samouprava, do kraja maja sanirano je 163 divlje deponije od kojih je polovina, njih 83, ponovo postala aktivna - naveo je. 

Glinac je napomenuo da su odredili i tri prioriteta rješavanja problema divljih deponija, gdje u prvi, najprioritetniji, spadaju deponije koje zagađuju vode, drugi prioritet su deponije u naseljenim mjestima, a treći deponije u nenaseljenim područjima. 

U prvi prioritet, čijem bi rješavanju odmah trebalo pristupiti zbog ugrožavanja zdravlja ljudi, spada čak 20 posto deponija. U drugi spada 51 posto, što je također mnogo, a u treći 10 posto, dok postoji broj deponija koje nisu raspoređene u kategorije zbog nedovoljnog broja podataka. 

Također, ukazao je na činjenicu da je od ukupnog broja posmatranih lokalnih samouprava samo njih 14 planiralo budžetska sredstva za ovu godinu za uklanjanje i sanaciju divljih deponija. 

Foto: Pogled.ba

Projekt menadžer Zoran Adžaip kazao je nešto više o politikama kažnjavanja, kao i broju pokrenutih i okončanih postupaka te sankcionisanih lica.

- Sankcije za nelegalno odlaganje otpada u okoliš mogu se podijeliti u dvije kategorije, i to prekršaje i krivična djela. Krivičnim zakonom FBiH za ugrožavanje okoliša otpadom propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a za ugrožavanje iz nehata također novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine - pojasnio je. 

Međutim, naglasio je da je za protekle tri godine, na osnovu podataka iz deset kantonalnih tužilaštava, pokrenuto samo 22 postupka zbog ugrožavanja okoliša otpadom. 

- Od toga je u samo jednom slučaju izrečena sankcija, a samo jedno pravno lice je kažnjeno novčanom kaznom - kazao je Adžaip, ocjenjujući ove podatke poražavajućim.

Analizirajući razloge ovako malog broja pokrenutih postupaka, došli su do saznanja da se radi o nedovoljnom broju prijava, kako je rečeno iz kantonalnih tužilaštava. 

S druge strane, glavni razlozi neprijavljivanja od strane građana su njihova neinformisanost, jer ne znaju da je odlaganje otpada u okoliš krivično djelo, odnosno prekršaj, zatim strah od mogućeg konflikta sa prekršiteljem, jer, kako je rekao Adžaip, prekršaje obično prave lokalni "moćnici", te konačno, nepovjerenje u inspekcijske i pravosudne organe. 

Adžaip smatra da je zakonski okvir iz oblasti okoliša dobar, kao i propisane sankcije, ali da je sve to uzalud ako se oni koji prave divlje deponije i kontinuirano ih koriste - ne prijavljuju. 

Na današnjoj pres-konferenciji istaknut je i pozitivan primjer djelovanja Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo i KJP "Rad", koji su u periodu od 26. aprila do danas u akciji čišćenja očistili čak 100 divljih deponija, sa kojih je uklonjeno 200 tona otpada.