VOJNO-POLITIČKI ANALITIČAR ĐURO KOZAR: RS nije u Srbiji već u BiH i ne bi trebala slijediti susjednu državu

Predsedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik nastoji spriječiti na sve moguće načine usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana BiH za NATO, ističući da će Republika Srpska (RS) uraditi ono što radi Srbija, a to je, smatra vojno-politički analitičar Đuro Kozar, pogrešno. 

- RS nije u Srbiji već u BiH i ne bi trebalo da slijedi susjednu državu, ma kako da se radi o istom narodu, s dvije obale Drine. Dodik u tom pogledu pravi grešku prema svojoj državi BiH, čiji je predsjedavajući Predsjedništva iz reda srpskog naroda. To znači da on nije član Predsjedništva države uime RS-a, već uime srpskog naroda - istakao je Kozar u razgovoru za Novi.ba. 

Predsjedavajući Dodik, kaže, također spominje bombardovanja Srbije 1999. godine te bombardovanje položaja Vojske RS-a 1995., ali vojno-politički analitičar naglašava da je sve to prošlost i da bi se Dodik trebao više okrenuti sadašnjosti i budućnosti. 

A, po njegovom mišljenju, nema nikakve dvojbe da je sadašnjost i budućnost BiH u NATO-u. 

- NATO je savez koji garantira potpunu političku i vojnu stabilnost države, u BiH više ne bi bilo nikakvih strahova od separatizma ili unutrašnjih konflikata. NATO je tu da, zajedno s državom, obezbijedi i brži ekonomski razvoj, strane investicije, brže zapošljavanje...To su benefiti koji su potrebni BiH, a koje ona sada nema, i nije dobro da sve okolne države budu članice tog saveza, a Srbija i BiH ne - smatra Kozar. 

Njegove prognoze su da će se i Srbija vrlo brzo morati približiti NATO-u, i to ne samo kroz partnerstvo za mir, koje ima i BiH, jer je, kako je rekao, ovaj dio Evrope kada je NATO u pitanju, prilično ujedinjen. Tako će nakon Hrvatske, Slovenije i Crne Gore uskoro biti primljena i Sjeverna Makedonija. 

- Na ovom dijelu Balkana ne bi trebalo da bude nekih otoka koji ne pripadaju nigdje i koji mogu biti predmet potkosurivanja, pogotovo ako imamo na umu sve veći uticaj Rusa u Repulici Srpskoj i Srbiji. Oni ovdje traže neki svoj interes i imaju određene ambicije da se infiltriraju u ovaj dio Balkana i time budu brana NATO-u za njegovo proširenje - tvrdi analitičar. 

Podsjetio je da je BiH ranije usvojila strateške dokumente - Zakon o odbrani i Zakon o pristupanju NATO-u, koji je obavezuju kao državu da postepenopristupa  tom vojnom savezu. To je, podvukao je, obaveza međunarodnog karaktera. Napomenuo je i da je pristupanje NATO-u podrazumijevalo popisivanje vojne imovine na području BiH.

- Sada je ponuđena aktvacija MAP-a, a da bi BiH postala članica NATO-a, potrebno je da nekoliko godina prezentira svoje godišnje nacionalne programe kako bi u Briselu ocijenili način na koji se provode, ne samo vojne već sve reforme, koje bi dovele BiH bliže NATO-u - pojasnio je. 

Posebno je istakao da prvi Godišnji nacionalni plan, koji bi trebao biti usvojen za prošlu godinu, ne znači da BiH ulazi u NATO te da je to "samo jedna od stepenica". 

- BiH je samo u čekaonici NATO-a. Hrvatska je čekala devet godina da bi bila primljena u NATO, jer se čekalo da "pospremi" mnoge stvari unutar države. NATO ne želi primiti zemlju s problemima, što znači da primanjem BiH ne želi da uveze i njene probleme. Ovaj vojni savez želi da se država sredi u političkom, vojnom i ekonomskom smislu - kazao je Kozar. 

Također je podsjetio na činjenicu da je Narodna skupština RS-a prije dvije godine usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti koja podrazumijeva da ovaj bh. enitet ne ulazi u članstvo bilo kakve vojne organizacije.

- Međutim, ta Rezolucija nije obavezna jer entitet ne može donositi takvu odluku, to može odlučiti samo država. Ta Rezolucija je više bila potrebna SNSD-u, na čelu s Dodikom, RS nije imao nikakvu mogućnost da se izjašnjava o bilo kakvom vojnom savezu - naglasio je. 

Zaključio je da je ovakva odluka NSRS-a jednostrana i da može štetiti BiH kao državi, jer NATO ne pregovara s enitetima već isključivo s državom.