NOVI.BA NA OKRUGLOM STOLU "PREMA EU": Uz negativni priraštaj i odlazak stanovništva, u BiH za 85 godina neće biti nijedan stanovnik

Bosna i Hercegovina je jako daleko od evropskih standarda, politika i situacije kada je u pitanju socijalno uključivanje, na pretposljednjem smo mjestu u poređenju sa zemljama regije, istaknuto je tokom okruglog stola "Prema Evropskoj uniji - Ključni problemi socijalnog uključivanja u BiH", održanom danas u Sarajevu. 

Okrugli sto je održan u okviru projekta koji podržavaju Evropska komisija i UNICEF, a implementiraju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI). Riječ je o pripremama za izradu strategije socijalnog uključivanja, što je jedna od obaveza prilikom pristupanja EU. 

Jedan od učesnika, direktor IBHI i ekonomski analitičar Žarko Papić, kazao je da su dvije spomenute organizacije započele neku vrstu priprema te da istraživanje koje danas prezentiraju identificira ključne probleme socijalnog uključivanja u BiH. 

- BiH je jako daleko od evropskih standarda, politika i situacije kada je u pitanju socijalno uključivanje - upozorio je neke od rezultata istraživanja. 

Papić je ukazao na neke od problema na koje je hitno potrebno obratiti pažnju, a to su demografska katastrofa, siromaštvo i diskriminacija. 

- I u drugim zemljama postoji diskriminacija, ali specifično u BiH je to da je diskriminacija sistemski, zakonom i ustavima uvedena, što je apsurd nad apsurdima - naglasio  je. 

Fokus javnosti i političara trenutno je, kaže, na velikom broju ljudi koji odlaze iz BiH, a u periodu od pet godina, od 2013. do danas, našu zemlju je napustilo 173.000 stanovnika. 

- Međutim, svi zaboravljamo da već odavno postoji mnogo ozbiljniji problem, a to je negativni prirodni priraštaj - umrlo je 35.000 ljudi više nego što je rođeno u spomenutom petogodišnjem periodu. Odlazak je uzrokovan, uz siromaštvo i nesigurnost, i "bijelom kugom". Ne postoji ozbiljna porodična i dječja zaštita u BiH koja bi djeci obezbjeđivala početak ljudskih resursa, što je najvažnija stvar na svijetu koja bi ih na neki način zaštitila i otvorila mogućnost normalnog razvoja - kazao je Papić. 

Posebno je naglasio činjenicu da se, ako se zajedno uzmu negativni prirodni priraštaj i odlazak stanovništva, dođe do brojke od 208.000, što je 5,8 posto manje stanovnika u odnosu na popis stanovništva iz 2013. godine. To znači da, ako se napravi projekcija po petogodišnjim periodima - za 85 godina u BiH neće biti nijedan stanovnik. 

- O tome niko ne vodi ozbiljno računa. S pravom su se svi uhvatili teze da treba povećati plate da bi se ljudi zadržali u BiH. To je tačno, ali mnogo je važnije obezbijediti adekvatnu dječju zaštitu i tada bi se smanjio i odlazak čitavih porodica. Ako odlazi porodica, ona se sigurno nikada neće vratiti - upozorava ekonomski analitičar. 

On ističe i da se statististički podaci o siromaštvu u BiH lažiraju tako da je stvarni broj siromašnih ljudi nepoznat, sve dok, kako je rekao, Svjetska banka ili neka UN agencija objavi podatke o stvarnom stanju. 

Učesnica i uvodničarka današnjeg okruglog stola bila je i vanjska saradnica na projektu Maida Fetahagić, koja je kazala da, prema procjenama u Evropi još uvijek postoji 23 miliona ljudi kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost. 

S druge strane, istraživanje provedeno u BiH pokazalo je da je više od 50 posto stanovnika po nekom osnovu socijalno isključeno, bilo da se radi o standardu života, zdravlju ili pristupu uslugama.

Fetahagić je ukazala na pokazatelje socijalne isključenosti koji pokazuju da se BiH, u poređenju s ostalim zemljama u regiji, nalazi na pretposljednjem mjestu. 

- Lošija od BiH je samo Sjeverna Makedonija, a Slovenija, Hrvatska, Srbija i Crna Gora su ispred nas - dodala je.