NOVI.BA NA PANEL DISKUSIJI O RAVNOPRAVNOM RODITELJSTVU: Djetetu je neophodna bliska emotivna veza s oba roditelja
Dijete ima pravo na oba roditelja jer mu je neophodna bliska emotivna veza i s majkom i ocem, istaknuto je danas uoči panel diskusije "Politika ravnopravnog roditeljstva: Najvažniji koraci za postizanje rodne ravnopravnosti u BiH", održane u Sarajevu.
Ombudsmanka za djecu u Švedskoj Elisabeth Dahlin kazala je da je ono što je važno za dijete i što je u njegovom najboljem interesu, istovremeno bitno i za društvo.
Napomenula je da se ove godine obilježava 30 godina od usvajanja Konvencije o pravima djeteta, koju uvijek treba imati na umu.
- Dijete ima pravo na oba roditelja, kao i na porodice oba roditelja te pravo da se čuje njegov glas. Svaka odluka koja treba biti donesena, mora biti u najboljem interesu djeteta. U Švedskoj nisu uvijek donošene takve odluke zbog čega je naš Parlament donio odluku da Konvencija o pravima djeteta od sljedeće godine postane zakon - kazala je ombudsmenka.
Kada je riječ o zakonima koji štite prava djece, Dahlin smatra da su oni dobro napravljeni, ali da se ne primjenjuju uvijek na pravi način. Stoga je, ističe, bitno da se donose podzakonski akti kako bi se zakon pravilno provodio.
Ombudsmenka je također naglasila da se ravnopravno roditeljstvo ne dešava samo od sebe.
- Za to su potrebne hrabre političke odluke i pravni okvir, ali i promjena generalnog stava u društvu. Da bi se to postiglo, oba roditelja moraju imati iste mogućnosti i to pravo na rad, treba postojati dobra briga za dijete, kao i obuka o roditeljstvu i pomoć porodicama kojima je potrebna - navela je.
Učesnik panel diskusije bio je i ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg koji je kazao da je pitanje rodne ravnopravnosti jedno od najvažnijih pitanjima kojima je ova evropska zemlja posvećena.
- Da bi se izgradilo održivo rodno ravnopravno društvo potrebno je u ta nastojanja uključiti i muškarce i žene, jer i muškarci igraju bitnu ulogu u izgradnji rodne ravnopravnosti - mišljenje je ambasadora.
Kako je rekao, današnjoj panel diskusiji dodali su još jednu dimenziju, a to je perspektiva djeteta. I ambasador Hagelberg je ukazao na značaj bliske emotivne veza djeteta sa oba roditelja, majkom i ocem, istaknuvši da je, kada je riječ o ravnopravnom roditeljstvu, u fokus potrebno staviti potrebe djeteta.
Osim toga, dodao je da je izuzetno bitno i postojanje političke volje te odlučnost političara da rade na pitanju ravnopravnog roditeljstva.
Na kraju je izrazio nadu da će današnja panel diskusija bar malo pomoći političarima u BiH da se uključe u izgradnju rodno ravnopravnijeg društva.
Novinarima se obratila i ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine Jasminka Džumhur koja je kazala da je u kreiranju zakonskog okvira za uživanje jednakog roditeljskog prava u BiH napravljen značajan iskorak.
- Postigli smo to da su roditelji jednaki u pogledu porodiljskog dopusta. Prije 2016. godine samo su majke imale isključivo pravo na porodiljsko bolovanje, sada to važi samo za prvih 40 dana, nakon čega se roditelji mogu dogovarati - napomenula je.
Kada je riječ o problemima u sistemu, Džumhur je ukazala na slučajeve konfliktnih razvoda, kada djeca često postaju objekt manipulacije roditelja.
- Tada se otvara pitanje dugotrajnosti razvodnog postupka koji stvara dovoljno prostora kada dijete pod manipulacijom roditelja postaje objekt. Onda često imao izjave djeteta koje ne želi da živi s roditeljom kojem je pripalo odlukom suda - istakla je.
Napomenula je da je Komitet za prava djeteta Ujedinjenih nacija (UN) skrenuo pažnju vlastima u BiH na slabu kariku, a to su centri za socijalni rad.
- Međutim, to nije isključiva odgvornost centara za socijalni rad već onih koji stvaraju uslove za njihovo djelovanje, jer ako oni nemaju dovoljno kvalifikovanih radnika i timova koji trebaju djelovati preventivno, na kraju imamo posljedice. Podijeljeno roditeljstvo zahtijeva da oba roditelja imaju jednake mogućnosti - podvukla je ombdusmenka za ljudska prava.
Posebno je naglasila činjenicu da se u BiH često uopće ne uvažava mišljenje djeteta, pogotovo djece starije od deset godina.
- Ombudsmeni u BiH imali su slučajeve kada je sudija odlučio da isključi sve aktere iz sudskog postupka i nasamo razgovara s djetetom. Nakon toga dijete je prvi put vidjelo da ima podršku nekoga ko ne manipulira njime već uvažava njegovo mišljenje i želje - navela je.
Zaključila je da su zakoni u BiH većinom usaglašeni s međunarodnim standardima, postoje i uspostavljene institucije, ali da nedostaju procedure i podzakonski akti.
- Nemamo dovoljno razvijena istraživanja i ovo je poziv akademskoj zajednicu da vidimo kolika je zaista želja roditelja, i jednog i drugog spola, da prihvate staranje o djetetu. Često je majka ona koja dobije staranje o djetetu, a pitanje je da li je ona uopće na to spremna - kazala je Džumhur.