NOVI.BA na prezentaciji Vanjskotrgovinske razmjene BiH: OBESHRABRUJUĆI PODACI - izvoz smanjen, uvoz povećan, nedostatak rade snage...

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa zemljama svijeta tokom prva tri mjeseca 2019. godine, predstavljeni na današnjoj pres-konferenciji Vanjskotrgovinske komore BiH, pokazuju da je došlo do smanjenja izvoza i povećanja uvoza u odnosu na isti period prošle godine te povećanja vanjskotrgovinskog deficita za čak 13 posto.

BiH je u prvom kvartalu ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 2.854.712.000 KM, što je za 0,47 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine. 

Uvoz u BiH u prvom kvartalu iznosio je 4.699.988.000 KM, što je više za 4,47 posto u odnosu na isti period prethodne godine. 

- Ovi podaci ne ohrabruju već su, naprotiv, alarm da se preduzmu neke mjere - ocijenio je generalni sekretar VTKBiH Nihad Bajramović.

Ovakve promjene rezutirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 60,7 posto što je manje za 4,73 posto udnosu na prvi kvartal prošle godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene povećan je za 2,54 posto i njegova vrijednost iznosi 7.554.700.000 KM. 

- Ovakve stope rasta uvoza i izvoza nisu dovoljne za ekonomski razvoj BiH. Da bi potaknuli ekonomski razvoj, kojim bi bilo otklonjeno zaostajanje u odnosu na zemlje Evropske unije, neophodne je povećati investicije koje su uslovljene provedbom reformi u BiH i vladavinom prava i dobrim upravljanjem u skladu sa standardima EU - naglasio je Bajramović. 

Primijećeno je, kaže, da firme u BiH već izvjesno vrijeme gube trku s firmama iz EU koja je glavni vanjskotrgovinski partner BiH, posebno u procesu digitalizacije, odnosno ubrzavanja poslovanja bh. firmi. 

- Tu je neophodno da vlasti donesu niz provedbenih akata da bi se digitalizacija ubrzala i bh. firme postale brže i efikasnije u poslovanju s evropskim firmama - smatra generalni sekretar VTKBiH. 

Napomenuo je da su usvajanjem Zakona o akcizama odblokirana značajna sredstva evropskih finansijskih institucija, prije svega Evropske banke z aobnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke, koja mogu biti usmjerena u značajne investicije. Međutim, dodao je, to će ovisiti o političkoj stabilnosti i brzini formiranja nove vlasti, što je u direktnoj povezanosti s kreditnim rejtingom BiH. 

- Loš kreditni rejting otežava uslove finansiranja. Neophodno je da se vlast u BiH u narednom periodu prihvati posla i provede reforme na najbolji način - poručio je. 

Između ostalog, potrebno je povećati rast industrijske proizvodnje, veći stepen finalizacije proizvoda kako bi BiH, kao izvozno orijentisana zemlja, smanjila vanjskotrgovinski deficit koji je porastao za 13 posto u odnosu na prošlu godinu. 

Još jedan od problema s kojim je BiH suočena je odliv kvalificirane radne snage koji je sve intenzivniji.

- Nažalost, bh. poslodavci su primorani da rade s manje kvalificiranom radnom snagom. Stoga vlast treba poduzeti mjere da bi rasteretila privredu, što podrazumijeva povećanje plata uposlenicima kako bi zadržali kvalitetne radnike u BiH - zaključio je Bajramović. 

Detaljnije o podacima govorila je Belma Hasić i Amela Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH. 

- Zabilježen je pad uvoza iz Njemačke od oko 1,5 posto, dok su ostali značajniji trgovinski partneri uglavnom nastavili s rastom uvoza proizvoda u BiH. Od regionalnih partnera, pad uvoza je ostvaren iz Crne Gore, više od 24 posto i Kosova, više od 40 posto, dok je Albanija povećala uvoz u BiH za gotovo 100 posto u odnosu na prošlu godinu - navela je Hasić. 

Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je EU s kojom naša zemlja učestvuje sa 75,4 posto izvoza i 67,6 posto uvoza. 

Hrvatska je prvi partner BiH po obimu razmjene iz EU, a najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. 

U takozvanim "ostalim tržištima" ili "trećim zemljama", najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Turska. 

- Zbog sporijeg ekonomskog rasta ključnih trgovinskih partnera BiH, očekuje se da rast izvoza roba neće biti na nivou prethodnih godina te će doći do blagog usporavanja ekonomskog rasta BiH i u ovoj godini - istaknula je Hasić. 

Između ostalog, napomenula je da došlo do smanjenja izvoza u SAD i Kinu, dok je izvoz u Rusiju blago povećan, za 2 posto, u odnosu na prošlu godinu. Čak je i u drvnom sektoru, koji je vodeći u BiH, došlo do pada izvoza. 

Kada je riječ o izvozu na Kosovo, tokom prethodne godine smanjen je za 13 posto, a projekcije za ovu godinu su negativne jer se nakon uvođenja taksi bh. privrednicima ne isplati izvoziti na Kosovo. 

Zbog svega navedenog, neophodan je niz reformi i novi koraci vlasti kada je u pitanju bolji ambijent poslovanja, zaključeno je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu.