Travnički muftija dr Ahmed ef. Adilović za Novi.ba: “Trebamo biti ponosni na našu vjeru, narod i domovinu"

Novi.ba u sklopu svog ramazanskog programa objavljuje veoma zanimljive razgovore s muslimanskim učenjacima. Danas vam predstavljamo Muftiju travničkog, doktora Ahmed ef. Adilovića.

Ahmed Adilović, rođen u Kljacima - općinaTravnik, 24. aprila 1964. godine. Nakon osnovne škole, upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju završava 1983. godine. Zatim, 1984.-1988. godine studira na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je diplomirao 1990. godine iz oblasti Tefsira. Dvije godine bio je student generacije, a povodom 30 godina rada Fakulteta islamskih nauka dobio je priznanje za izvanredan uspjeh u toku studija. Magistrirao 17. aprila 2002. godine na FIN-u iz oblasti Tefsira, o tumačenju sure En-Nisa' na osnovu rukopisa Mehmeda Handžića.

19. aprila 2010. godine na istom fakultetu odbranio doktorsku disertaciju, također iz oblasti Tefsira. Tema je rasprava o tumačenju 190 manje poznatih (gharib) kur'anskih riječi, između Abdullaha ibn Abbasa i Nafi'a ibnul-Azraqa. Radni angažman i aktivnosti: prvi imam Sulejmanija-džamije u Travniku (1988-1992), glavni imam Odbora IZ-e Travnik (januar-oktobar 1994), direktor Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku u dva mandata (1994-2003), predavač Tefsira u istoj medresi (od 1994. do danas), predavač Ahlaka u Medresi (2006-2011), pomoćnik direktora Medrese za nastavu od januara 2012. do danas, koordinator Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu za dislociranu nastavu u Travniku (od januara 2010. godine), glavni i odgovorni urednik časopisa Novi horizonti (2002-2007), učestvovao na brojnim seminarima i kursevima.

Do sada je objavio tri originalna djela, samostalno sa arapskog jezika preveo nekoliko djela, te učestvovao u prevođenju više djela sa arapskog jezika. Također, veći broj originalnih i prevedenih članaka objavio je u novinama i časopisima: Preporod, Muallim, Novi horizonti i Glasnik.

Poštovani Muftija, hvala Vam što ste prihvatili naš poziv na intervju za Novi.ba. Možete li nam, za početak, reći nešto o samom značaju mjeseca ramazana za sve muslimane i koja je vrijednost ramazanskog posta? 

Ve alejkumusselam, hvala Vam na pozivu.

Ramazan je najodabraniji mjesec u hidžretskom kalendaru. To je mjesec preporoda vjerničkih duša, mjesec posta, mjesec Kur’ana, teravih i noćnog namaza, mjesec intenzivnijeg ibadeta i obraćanja Stvoritelju, mjesec približavanja Njegovoj milosti i ostvarenja sreće na oba svijeta.

Koliko je ramazan značajan vidi se iz toga što, prema hadisima Poslanika, s. a. v. s., u Ramazanu Allah, dž.š., nagrađuje 70 puta više nego izvan Ramazana. A na osnovu ajeta i drugih hadisa poznato je da Allah izvan Ramazana nagrađuje najmanje 10 puta za jedno dobro djelo. To znači da uz Ramazan za jedno izgovoreno LA ILAHE ILLALLAH imamo nagradu kao da smo ga 700 puta izgovorili, da za jedan obavljen namaz imamo nagradu 700 namaza, isto tako za proučenu suru, cijeli Kur’an i td. Dakle, to je izvanredan poticaj da uz Ramazan uradimo što više dobrih i korisnih djela.

Post je posebno cijenjen kod Allaha, dž.š., što vidimo iz hadisa u kojima se navodi da On za post posebno i neograničeno nagrađuje. Dakle, onaj ko iskreno posti, radi Allaha, dobit će ogromnu nagradu, koja može biti veća i od gore spomenute 700 puta višestruke nagrade. Brojne su koristi posta: vjerske, zdravstvene, psihičke, društvene, socijalne, te ovosvjetske i ahiretske nagrade. 

Kako Vi provodite Ramazan, tj. možete li nam opisati jedan svoj dan u ovom mubarek mjesecu? 

Ramazan je za sve uposlenike IZ, pa i za mene kao muftiju, mjesec posebnog intenziteta obaveza. U radnim danima imam redovne obaveze u Muftijstvu, kao što su sastanci, primanje stranaka i delegacija, koordinacija rada na području svih medžlisa, te dopisi i kontakti prema Rijasetu IZ i njegovim upravama i td. Navečer prisustvujem zajedničkim iftarima koje organizuju razne institucije, a onda obiđem neki od džemata na području Muftijstva, klanjam Teravih namaz i obratim se džematlijama. Te posjete su svakodnevne, uključujući i dane vikenda.

Možete li nam reći kako i na koji način se vjernici pripremaju za Ramazan i kakvi su običaji u Vašoj sredini? 

Pošto je Ramazan mjesec duhovnog preporoda, najvažnije pripreme su duhovnog karaktera. Za ramazan se vjernici pripremaju tevbom, tj. pokajanjem za učinjene grijehe, te klonjenjem onoga što nam je naš Stvoritelj zabranio. Ima i fizičkih priprema, poput čišćenja stana, kuće i okućnice. Kao ramazanske običaje ovom prilikom izdvojio bih zajedničke iftare, učenje mukabela, te iz poštivanja prema postačima izbjegavanje jela i pića pred drugima od strane onih koji ne poste.

Čega se vjernici moraju pridržavati u mjesecu Ramazanu i kojim noćima trebaju posvetiti posebnu pažnju?

Ukratko, vjernici trebaju izbjegavati sve ono što je naš Stvoritelj zabranio, raditi sve ono što je On naredio, te nastojati zadobiti Njegovu milost. Pri tome je važno da znamo da sve što je Allah, dž. š., zabranio nije to učinio zbog Sebe, nego zato što je ono štetno za nas i što On brine o nama i želi nam dobro. Isto tako, ništa od onoga što nam je On naredio Njemu nije potrebno, nego nam je to propisao za naše dobro, i ovosvjetsko i ahiretsko. Treba naglasiti da post ne znači samo ne jesti i ne piti, nego također kloniti se svih harama. Poslanik, s. a. v. s., govori o tome da ima onih koji od svoga posta imaju samo glad i žeđ, tj. ima onih kojima post neće biti primljen. To su oni koji u toku posta lažu, ogovaraju, psuju i čine druge zabranjene stvari. Dakle, trebamo se potruditi da postimo kompletno, i dušom i tijelom. To je pravi post, u njemu možemo uživati i njime možemo zaraditi ogromnu nagradu.

U našim džamijama se uglavnom obilježavaju 17. noć, kao noć sjećanja na Bitku na Bedru i 27. noć, kao Lejletul-kadr, u kojoj je objavljen Kur’an. Noći Lejletul-kadr trebamo posvetiti maksimalnu pažnju, čineći u njoj što više ibadeta, jer je ona, kao što stoji u suri El-Kadr, “bolja od hiljadu mjeseci”, tj. od preko 83 godine, što predstavlja jedan životni vijek. U njoj trebamo što više klanjati, učiti Kur’an, upućivati dove Uzvišenom Allahu, tražiti oprost, činiti zikr i td. Međutim, treba napomenuti da nije sigurno da je Lejletul-kadr 27. noći mjeseca ramazana, jer u vjerodostojnim hadisima stoji da je ona u zadnjoj trećini ramazana, a u nekim da je ona jedna od neparnih noći zadnje trećine mjeseca ramazana. Zato je potrebno sve te noći – naročito neparne – provoditi u spomenutim ibadetima, nadajući se Allahovoj milosti, oprostu i velikoj nagradi.

Budući da je mjesec ramazan, između ostalog, mjesec Kur’ana, šta nam možete reći o vrijednosti učenja Kur'ana u mjesecu ramazanu i koliko se trebamo družiti s Kur'anom?

Razloz zašto je ramazan odabran u odnosu na druge mjesece je upravo to što je Kur’an baš u njemu objavljen. Zbog toga izuzetno značajnog događaja Allah je odredio da Lejletul-kadr bude najodabranija noć a Ramazan najodabraniji mjesec. Pored toga, znamo da se Poslanik, s. a. v. s., uz Ramazan posebno trudio u učenju Kur’ana, na što se trebaju ugledati svi vjernici. Muhammed, s. a. v. s., kaže da ko jedan harf prouči iz Kur’ana imat će desetorostruku nagradu. To je nagrada izvan Ramazana, a u ovom mjesecu ona je daleko veća. Zatim, Poslanik je vjernicima preporučivao da dnevno uče najmanje po džuz (20 stranica) Kur’ana, a u Ramazanu još više. 

Imajući to u vidu, mnogi ashabi i pobožni ljudi su kompletan Kur’an, tj. hatmu, redovno učili za sedam dana, pa i prije. To je nama poruka da ne trošimo ovo posebno vrijeme u Ramazanu bespotrebno, nego da što više učimo Kur’an, da ga čitamo u prijevodu (jer je on poruka našeg Stvoritelja) i da živimo u skladu sa njegovim principima.

Neki savjeti omladini, kako i na koji način da se nose s današnjim izazovima?

Danas je izuzetno puno izazova, naročito za mlade, pa bi se moglo dosta savjeta uputiti kako se suočiti s tim izazovima. U najkraćem, trebamo se pridržavati principa naše vjere, jer su u njoj odogovori na sve naše dileme i putokaz za prevazilaženje svih životnih problema. Muhammed, s. a. v. s., u jednom hadisu kaže da ljudima nakon sebe ostavlja dvije stvari, kojih ako se budu pridržavali, nikada neće zalutati: Kur’an i Hadis. I to je zaista tako, jer će nas slijeđenje Kur’ana i Hadisa sačuvati od današnjh pošasti i zala, pomoći nam da napredujemo u svakom pogledu na ovom svijetu, te ostvarimo vječnu sreću i uživanje na drugom svijetu.

Posebno našoj omladini preporučujem da ne slijede modu i kojekakve trendove, jer ih to može odvesti na krivi put i zabludu, nego da budu moralni, čestiti i pošteni, da budu korisni članovi društva i da šire optimizam i dobro a suzbijaju pesimizam i zlo.

Poštovani muftija, Na kraju bismo Vam željeli zahvaliti na izdvojenom vremenu i upitati da li imate neku poruku za naše čitaoce?

Trebamo biti ponosni na našu vjeru, narod i domovinu. Islam je uputstvo za ispravan život na svim prostorima i u svim vremenima, nikada neće biti prevaziđen, on je uvijek aktuelan i savremen. Ni u jednoj situaciji ne trebamo se stidjeti pripadnosti našoj lijepoj vjeri, nego naprotiv, trebamo se njome ponositi i usklađivati život sa njenim načelima. Naš narod je kroz historiju poznat kao radni i čestit, te dobronamjeran prema svakome ko ne radi protiv njega; takvi trebamo ostati i u budućnosti. Naša domovina je izuzetno lijepa zemlja, ali ima dosta onih koji žele da ona nestane. Zato je trebamo ljubomorno paziti i čuvati, pa će i ona nas čuvati i štititi. Da nam Uzvišeni Allah uvijek bude na pomoći!!