Vjernici širom svijeta danas obilježavaju VELIKI ČETVRTAK: Evo koji običaji prate ovaj bitan praznik

Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike nedjelje, jer je tada ustanovljena sveta tajna pričešća.

Isus je tada blagoslovio hljeb i podijelio ga učenicima uz riječi: "Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova", a potom je uzeo čašu vina i rekao im: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha".

Zato se na liturgijama vijernici pričešćuju hljebom ili naforom - tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda. Na Veliki četvrtak nema veselja, ali ima okupljanja vjernika. Kod nekih pravoslavnih naroda i u nekim krajevima tog se dana, a ne na Veliki petak, boje uskršnja jaja, dok se u Rusiji na Veliki četvrtak mijesi uskršnji slatki kolač.

Ovaj praznik je jedan od dana određenih za pričešće vijernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili na vodi najmanje pet posljednjih dana, a vjeruje se da će danas čak i najvećim grešnicima, ukoliko se pričeste, grijesi biti oprošteni.  Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem već se udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Poslije liturgije je dozvoljeno jesti na ulju i popiti nešto vina.

Veliki četvrtak u raznim mjestima obilježava se nizom običaja. Iako važi za veliki praznik, Veliki četvrtak je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.

Na Veliki četvrtak običaji su da žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama, i puštaju ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.