Na području FBiH dosada registrirano 262 slučajeva oboljelih od morbila, u RS-u samo tri

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), u Kantonu Sarajevo dosada je registrirano 236 oboljelih od morbila, u Srednjobosanskom kantonu 13, Unsko-Sanskom 7 i Zeničko-Dobojskom 6, što čini broj od ukupno 262 oboljela. U Kantonu Sarajevo zabilježen je i jedan smrtni slučaj, a radi se o sedmomjesečnoj bebi koja je preminula jer nije bila vakcinisana. Kako su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH kazali za Novi.ba, u ostalim kantonima još uvijek nema zabilježenih slučajeva oboljelih.

Prema izvještajima sa terena, najveći broj oboljelih registriran je u dobnoj skupini od 1 do 4 godine.

Po standardima Svjetske zdravstvene organizacije, potrebno je da procenat vakcinisanih (obuhvat imunizacijom) bude iznad 95 kako bi se stvorio kolektivni imunitet te da bi jedni druge štitili od razvijanja bolesti.

- Prema Programu imunizacije u FBiH predviđene su dvije doze MRP vakcine, u dobi od navršenih 12 mjeseci i u šestoj godini, a sva propuštena vakcinisanja se mogu nadoknaditi. Vakcina dosada ima dovoljno - kazali su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Naveli su da je u 2016. godini obuhvat imunizacijom za prvu dozu vakcine protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP vakcina) iznosio 63,5 posto, u 2017. godini 62,8 posto, dok je taj procenat prošle godine bio nešto viši i iznosio je 82,1 posto.

- Niže vrijednosti obuhvata imunizacijom od ciljnih 95 posto zabilježene su u svim kantonima u Federaciji BiH, što ostavlja mogućnost širenja virusa među osobama koje nisu zaštićene - upozorili su iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo.

Posebno su naglasili da je sigurna i učinkovita MRP vakcina u upotrebi u BiH skoro 40 godina te su pozvali roditelje na saradnju, razumijevanje i prihvatanje činjenice "da je vakcinacija prioritet u postizanju i održavanju visokih obuhvata imunizacijom i sprječavanju potencijalnih epidemija".

Zavod za javno zdravstvo FBiH je, odmah po saznanju o povećanom broju oboljelih, uputio dopis svim kantonalnim zavodima za javno zdravstvo da intenziviraju mjere za sprječavanje širenja bolesti, što znači jačanje sistema nadzora koje uključuje temeljito istraživanje slučajeva, njihovo laboratorijsko potvrđivanje i povećan stepen vakcinisanih.

Za broj oboljelih u Republici Srpskoj pitali smo epidemiologonju iz Instituta za javno zdravstvo RS-a Ljubicu Jandrić, koja nam je kazala da su dosada u ovom bh. entitetu registrirali tri slučaja oboljelih od morbila te da ne očekuju veliku epidemiju.

- Od početka godine dostavljeno nam je šest uzoraka za koje se sumnjalo da se radi o morbilima, a potvrđena su samo tri. Sva tri slučaja oboljelih od morbila su na području Istočnog Sarajeva, ali nisu međusobno povezana, tako da epidemija nije registrirana - pojasnila je Jandrić.

Napomenula je da obuhvat imunizacijom za prvu dozu MRP vakcine u RS-u iznosi 84 posto, a za drugu 92 posto. U poređenju s prethodnim periodom, kako je rekla, procenat vakcinisanih je nešto veći, a očekivanja su da će u narednom periodu i dalje rasti.

- Jedina prava i efektivna mjera kojom se može spriječiti epidemija je vakcinacija, sve ostalo je neefikasno. Radi se o respiratornoj bolesti koja se vrlo lako prenosi i svi oni koji su osjetljivi, ako dođu u kontakt sa izvorom zaraze, sigurno će oboljeti - upozorila je Jandrić. 

Prema podacima koje je navela epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Aida Pitić, od 22. januara, kada je registriran prvi slučaj oboljelog od morbila, pa do 27. marta, ukupan broj oboljelih u Kantonu Sarajevo iznosi 236.

- Naravno, taj broj će tokom današnjeg dana biti i veći, jer nam svaki dan dolaze prijave novo oboljelih - naglasila je.

Predviđanja Zavoda za javno zdravstvo KS za naredni period su, kaže Pitić, da će povećanje broja oboljelih još trajati, mada nije mogla precizirati dokada, jer sve zavisi od toga koliko dugo su se osobe koje su bile nosioci virusa nalazile na mjestima gdje su virus mogle prenijeti na druge.

Govoreći o obuhvatu imunizacije u sarajevskom kantonu, konstatovala je da nije dovoljan te da je prvu dozu MRP vakcine primilo manje od 60 posto djece, dok je drugu dozu primilo oko 50 posto, što je mnogo niže od vrijednosti od 95 posto i više, koliko je potrebno za postizanje kolektivnog imuniteta.

Napomenula je da vakcinacija odraslih trenutno nije moguća jer se vakcine nabavljaju za predviđene dobne skupine, odnosno za djecu od 12 mjeseci do 14 godina.

- Dosada smo trebali imati populaciju od 14 i više godina koja je vakcinisana. To što je propuštena vakcinacija u periodu kada je zakonom predviđena i planirana dovelo je do toga da sada imamo odrasle ljude koji nisu vakcinisani, a trebali su biti. Naša najveća briga u ovom trenutku je to što nam oboljevaju djeca koja zbog svoje dobi nisu stigla biti vakcinisana, a to su djeca uzrasta do 12 mjeseci. Imamo 15 posto djece tog uzrasta koja su oboljela zato što njihova starija braća i sestre nisu vakcinisani - istakla je Pitić.

Morbili (ospice, krzamak) su akutna zarazna virusna bolest koja se širi kašljanjem, kihanjem, bliskim kontaktom te izravnim dodirom sa zaraznim izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge nezaštićene osobe četiri dana prije izbijanja osipa do četiri dana nakon pojave osipa. Virus ostaje aktivan i zarazan u zraku ili na zaraženim površinama do dva sata. Izvor zaraze je bolestan čovjek. Kliconoštvo ne postoji.

Početni simptomi se javljaju 9-14 dana nakon infekcije i uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, konjuktivitis, i sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip (morbiliformni), počevši od lica i vrata postepeno šireći se po ostatku tijela. Period oporavka traje 2-3 sedmice.

Uobičajene komplikacije morbila su proliv i infekcija uha. U teže komplikacije spada upala mozga, pluća i smrt, i ove komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina.

Morbili su smrtonosna bolest, i prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dvije oboljele osobe od 1.000 će umrijeti. Specifično liječenje morbila ne postoji te je stoga vakcinacija najvažnija i najsnažnija mjera prevencije ove bolesti.