Sve više evropskih zemalja vraća obavezno služenje vojnog roka ili tu opciju ozbiljno razmatra, u BiH se to ne može očekivati

Nakon što su brojne evropske zemlje uvele obavezu služenje vojnog roka, a neke ga, nakon što je bio ukinut ponovo vratile, u zemljama u regionu, konkretno, u Srbiji i Hrvatskoj, sve više se govori o mogućnosti vraćanja obaveznog služenja vojnog roka. Ova opcija je razmatrana i u BiH, međutim, iako je Ministarstvo odbrane podržava, u ovoj instituciji kažu da je nerealno očekivati uvođenje vojnog roka ili dodatne obavezne vojne obuke.  

Naime, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH (OSBiH) generalpukovnik Senad Mašović i zamjenik ministra odbrane u tehničkom mandatu Sead Jusić smatraju da je potrebno razmotriti mogućnost uvođenja služenja vojnog roka u BiH. Međutim, kako su ranije istakli, za to je neophodna promjena oko 30 zakona koji reguliraju tu oblast te adekvatna finansijska podrška.

Ministar odbrane Republike Srbije Aleksandar Vulin najavio je da će ove godine 600 muškaraca dobiti pozive za vojnu obuku, a u BiH, kako su ranije kazali iz Ministarstva odbrane, ni to neće biti realizirano jer su postojeći rezervni sastavi do danas nepopunjeni te postoji ogroman deficit mladih ljudi koji su spremni biti dijelom vojnog režima.

Stručnjaci iz ove oblasti kažu da bi obuke bile potrebne, ali samo one osnovne, kako bi građani mogli adekvatno reagirati u kriznim situacijama, kao što su elementarne nepogode. 

Komandantica NATO štaba u Sarajevu Marti Bissel, koju smo u intervjuu za Novi.ba pitali za mišljenje o ovom pitanju, kazala je da su bilo koje odluke koja se tiču veličine i mandata OSBiH, uključujući i razmatranje uvođenja obaveznog služenja vojnog roka, odluke koje donosi država BiH, uz konsultacije s najvišim zvaničnicima OSBiH, a posebno s načelnikom Zajedničkog štaba OSBiH koji je glavni vojni savjetnik Predsjedništva BiH.

Ona napominje da je ovo pitanje postavljano je i ranije.

- Komisija za reformu odbrane ovo je pitanje razmatrala sveobuhvatno 2005. godine i zaključila da su profesionalne oružane snage i neophodne i dovoljne da zadovolje potrebe BiH da ispuni legitimne sigurnosne potrebe, kao i ambicije države u vezi programa Partnerstvo za mir i NATO-a - navela je Bisselle. 

Međutim, kako raste kompleksnost geopolitičkog operativnog okruženja, istakla komandantica NATO štaba, uvijek je korisno osvrnuti se na trenutne uslove u Oružanim snagama i BiH, kako bi se odredilo da li se svijet današnjice toliko značajno promijenio da je potrebno ponovo razmotriti te odluke.

Stoga, zaključila je Bissel, postoje razlozi za i protiv obaveznog služenja vojnog roka koje lideri BiH trebaju procijeniti, a demokratsko društvo podržati.  

Jedna od zemalja koja je vratila obavezu vojnog roka je Švedska, koja je 2010. godine ukinula obvezno služenje vojnog roka, ali ga je ponovo vratila 2017. Na ovaj korak Švedska se odlučila zbog, kako su tada naveli, pogoršanja sigurnosne situacije u Evropi.

U grupu ovih zemalja spada i Švicarska, u kojoj je vojni rok obavezan za sve muškarce od 18 do 34 godine.

U grupu evropskih zemalja u kojoj se razmatra uvođenje obaveze služenja vojnog roka je Francuska, koja je već najavila korake u tom pravcu. 

Ministarstvo odbrane u Gruziji je, samo osam mjeseci nakon ukidanja, ponovo uvelo obavezni vojni rok, dok je Litvanija ponovo uvela vojni rok 2016., nakon što ga je ukinula 2008.