DIREKTOR CSS-a DENIS HADŽOVIĆ ZA NOVI.BA: Veća prisutnost migranata donijela i sigurnosne probleme za građane BiH
Na teritoriji Bosne i Hercegovine trenutno boravi 3.800 ilegalnih migranata, a od početka godine u našu zemlju ušlo je ih nešto više od 2.700. U prva dva mjeseca ove godine, prema podacima Službe za poslove sa strancima, na području Bihaća i Sarajeva "locirano je i pod nadzor Imigracionog centra Službe u Istočnom Sarajevu stavljeno šest migranata iz Afganistana, od kojih se pet dovodi u vezu sa međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom".
O ovoj temi, odnosno pitanju da li sve veći broj ilegalnih migranta predstavlja opasnost za bezbjednost BiH, za Novi.ba govorio je direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović.
On ukazuje na činjenicu da je migrantska kriza, doduše u nešto značajnijem obimu 2015. i 2016. godine, uzdrmala i poljuljala same temelje sigurnosti i solidarnosti zemalja Evropske unije (EU), koje su znatno uređenije i stabilnije od BiH.
Međutim, kaže Hadžović, migrantska kriza zasigurno predstavlja sigurnosni, ekonomski, politički, ali i zdravstveni i humanitarni izazov za nedovoljno funkcionalnu državu kao što je BiH.
- U protekloj godini svjedoci smo da je BiH iskazala sve slabosti svog sistemu u odgovoru na migrantsku kriza te da je veća prisutnost migranata donijela i sigurnosne probleme za građane, posebno u zapadnom dijelu, gdje je bila i najveća koncentracija na tranzitnoj ruti ka zapadnoj Evropi - istakao je.
Hadžović smatra da će nagovještaj većeg priliva migranata, koji je već evidentan s poboljšanjem vremenskim prilika, značiti dodatno opterećenje za policijske strukture BiH. Samim tim, dodao je, njihov pojačan angažman na granici ili u dijelu veće koncentracije migranata svakako će se odraziti i na njihove redovne poslove na zaštiti javnog reda i sigurnosti i borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.
- Stoga će i građani ostati uskraćeni za odgovarajuću zaštitu koju očekuju u svojim mjestima življenja, a dodatni sigurnosni problem migranti će stvarati u lokalnim zajednicama koje će biti stanište na njihovoj tranzitnoj ruti ka željenim destinacijama - upozorio je direktor Centra za sigurnosne studije.
Po njegovom mišljenju, poraz Islamske države i pokušaji pripadnika terorističkih organizacija da izbjegnu sankcije i infiltriraju se u migrantske grupe predstavlja dodatnu zabrinutost i teret za obavještajno sigurnosne službe.
- Međutim, nadamo se da je i ovim osobama trenutno u prioritetnom interesu da se prebace u neku od evropskih zemalja, a ne da u BiH pokušaju napraviti neke nemile scene - rekao je Hadžović.
Ohrabrujuće je, ističe, i da bh. obavještajne agencije konstantno međusobno sarađuju.
- Tako smo bili u prilici vidjeti da su naše sigurnosne službe nedavno identifikovale i stavile pod kontrolu određeni broj osoba koje se mogu dovesti u vezu sa terorističkim aktivnostima - dodao je.
Stopa kriminala među migrantima u BiH, prema zvaničnim brojkama, u prvom kvartalu prošle godine iznosila je 2,6 krivičnih djela na 1.000 migranata, gotovo trostruko manje nego među Bosancima i Hercegovcima tokom 2016. godine.