Počinje izricanje konačne presude Karadžiću

Pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju danas će biti izrečena konačna presuda Radovanu Karadžiću za najgore ratne zločine počinjene u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Presuda će biti izrečena u 14 sati. Odluka je suda da presuda neće biti emitirana uživo, već s 30 minuta odgode.

13:55 U ovim trenucima počinje izricanje konačne presude Radovanu Karadžiću.

13:48 Kako javljaju novinari iz Haaga, uklanjen je transparent "Radovan Karadžić - Adolf Hitler".

 

13:26 Bida Osmanović, kojoj su ubijeni sin i majka: "Očekujemo samo pravdu, ako je ikad ima i ako će ikada doći". 

13:15 Nepoznati muškarac danas je pred zgradu Suda u Haagu došao s velikom zastavom Srbije, a nakon negodovanja okupljenih, on je mjesto događaja napustio uz poruku da će se vratiti.

Muškarac je nosio i transparant na kojem je pisalo da je Mehanizam politički sud. Potom je nakon verbalnog sukoba s okupljenim građanima, on počeo bježati, s skupina ljudi krenula je prema njemu, javlja N1.

 Uoči izricanja presude i ove slike ispred Suda. #PresudaKaradzicu @N1infoSA

12:40 Uoči početka izricanja presude izbio je incident kada je policija zatražila skidanje transparenta na kojemu je pisalo "Radovan Karadžić-genocid i Adolf Hitler-holokaust".

 

Policajci su se nositeljima transparenta obratili s obrazloženjem kako isticanje Hitlerovog imena nije primjereno te su stoga zatražili uklanjanje transparenta na kojemu je stajao taj natpis.

Natpis su postavili članovi Antidejton skupine iz BiH, a njihov predstavnik Mihad Aličković je kazao kako su oni samo pokušali podsjetiti na razmjere zločina i nisu željeli slati neprimjerene poruke.

"To su povijesne činjenice", kazao je Aličković, kojemu su nakon toga uputili upozorenje kako neće moći ući u sudnicu ukoliko ne ukloni transparent.

On je nakon toga kazao kako će to učiniti, no uklanjanje transparenta potom su spriječile članice udruga koje okupljaju majke Srebrenice.

 

Zvonko Komsic
 

2:35 Bivša hrvatska premijerka i predsjednica Hrvatske demokratske zajednice Jadranka Kosor preko Twittera je poslala poruku majkama Srebrenice.

 Danas u mislima i srcu s majkama Srebrenice. Da se njihova i patnja tisuća onih koji oplakuju najmilije,bar na trenutak ublaži.

12:30 Karadžić bi u 13.30 trebao biti prebačen iz Scheveningena u sudnicu. Sonja Karadžić, kći Radovana Karadžića, neće doći u Haag, kao niti članovi obitelji.

12:20 Radovan Karadžić je uoči čitanja presude Novostima poslao četiri svoja aforizma koja je napisao u pritvoru u Scheveningenu. Oni glase:

"Ko ujutro proguta svoj ponos, možda nešto i večera."
"Nova govorna mana: "SPORAZUM se izgovara kao SPORAZIM!"
"On je budala, ali energična budala!"
"A tko stoji iza propalog čovjeka?"

12:15 Članovi udruga koje čine članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih tijekom rata u Bosni i Hercegovini okupili su se pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu kako bi uoči izricanja presude ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću još jednom podsjetili na razmjere zločina počinjenih po njegovom nalogu.

"Vjerujemo u pravdu, kriv je", "Srebrenica 11.7.1995.", "Da se ne zaboravi - da se ne ponovi", neke su od poruka istaknute na natpisima koje su okupljeni držali pred sjedištem MICT-a uz fotografije ubijenih i nestalih tijekom rata u BiH.

Među njima je bila i Kada Hotić, potpredsjednica udruge "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" koja je tijekom srebreničkog genocida 1995. ostala bez ukupno 56 članova uže i šire obitelji uključujući sina i muža.

Ona nema dvojbi o Karadžićevoj krivnji i očekuje da će mu sud izreći najveću moguću kaznu odnosno doživotnu robiju.

"Pod njegovim zapovjedništvom zbila su se sva zlodjela u BiH", kazala je Hotić Hini istaknuvši kako je doživotna kazna jedina pravedna u ovakvim slučajevima.

Ako se to ne dogodi, bila bi to legalizacija zločina i neljudskosti pa sudovi onda ne trebaju ni postojati, kaže ova Srebreničanka koja drži da genocid nije bio počinjen samo u Srebrenici nego na cijelom teritoriju kojega danas čini Republika Srpska.

Vjeruje da je iznimno pogrešno to što nitko iz Srbije za to nije odgovarao i smatra kako je to stvar politike jer "netko namjerno spašava Srbiju od odgovornosti".

"Kao da je jedan narod bio višak u Europi. Ne treba zaboraviti da su najveće žrtve Bošnjaci. Kao da ih je netko pokušavao izbrisati iz tog dijela Europe", rekla je.

Drugostupanjsko vijeće MICT-a izreći će presudu u kojoj treba odlučiti o zahtjevu tužiteljstva da se Karadžića osudi na doživotni zatvor i zahtjevu obrane da se kazna od 40 godina zatvora znatno smanji odnosno da ga se oslobodi.

"Presude su ipak važne jer svaki zločin mora imati svoju cijenu. Kada se stavi pečat na presudu to će biti upozorenje nekim budućim drznicima koji bi se odlučili činiti takve zločine", poručila je Hotić.

12:00 "Svi znaju i misle da taj sud nije pravičan i da se ne sudi u skladu s pravom. Taj sud nije u funkciji pomirenja pa će se u okviru tog ambijenta i očekivanja stvari događati", komentar je Milorada Dodika uoči presude Radovanu Karadžiću.

Uhićen tek 2008. godine

Psihijatar podrijetlom iz crnogorskog planinskog sela Petnice koji je svoju karijeru izgradio u Sarajevu, politički se aktivirao potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća na valu nastojanja Slobodana Miloševića da bivšu Jugoslaviju sa što većim dijelom njezina teritorija prekroji u veliku Srbiju.

Postao je prvo čelnikom Srpske demokratske stranke (SDS) u BiH, a nakon početka rata u BiH i predsjednikom samoproglašene republike srpskog naroda uspostavljene na teritoriju s kojega je cilj bio protjerati sve Bošnjake i Hrvate.

Karadžić je godinama bio neprikosnoveni politički autoritet među bosanskim Srbima, sve dok se s pozicije predsjednika Republike Srpske nije bio primoran povući 1995. pod pritiskom američke diplomacije, odnosno tadašnjeg posrednika SAD-a u mirovnim pregovorima o BiH Richarda Holbrookea.

Iako tužiteljstvo ICTY-a odmah nakon toga protiv njega podignulo optužnicu, Karadžić je ostao na slobodi sve do 21. srpnja  2008. godine kada je uhićen u Beogradu gdje je godinama živio prerušen u bizarni lik nadriliječnika Dragana Dabića.

Nakon 499 dana, 40 godina

U Scheveningen je prevezen 30. srpnja 2008. godine. Suđenje koje je počelo u listopadu 2009. potrajalo je 499 dana i imalo čak 586 svjedoka. 

Prvostupanjska presuda kojom je prije nepune dvije godine, 24. ožujka 2016., proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Raspravno vijeće zaključilo je da je Karadžić počinio te zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. 

Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Raspravno vijeće ICTY-a u prvostupanjskom je postupku proglasilo Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Tom je presudom oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH.

Nakon izricanja presude ovlasti za Karadžićev slučaj prebačene su na novi mehanizam - MICT, kojem su se i Karadžićeva obrana i tužiteljstvo žalili na presudu. Rasprave su održane tijekom prošle godine.  

Žalbeni postupak obilježile su, dosad bez presedana, izmjene u sastavu sudskog prizivnog vijeća. 

Na Karadžićev zahtjev za izmjenama sudaca zbog navodne pristranosti, odnosno sudjelovanja u donošenju presuda kojima su viši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba osuđeni na dugogodišnje kazne, sudac Theodor Meron koji je obnašao i dužnost predsjednika ICTY-a i MICT-a sam povukao iz vijeća kako bi se izbjeglo odugovlačenje donošenja pravomoćne presude. Zamijenio ga je Portugalac Ivo Rosa.

Vijeće koje se presuditi Karadžiću tako sada čine predsjedavajući Vagn Prüsse Joensen te suci William Hussein Sekule, José Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana te Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Tužiteljstvo traži doživotnu

Najava izricanja sudskog pravorijeka u slučaju Karadžić u BiH i u cijeloj regiji ponovo je potaknula rasprave o karakteru rata od 1992. do 1995. godine, ali i različita očekivanja od te presude, pri čemu su smjene u sudskom vijeću potaknule nagađanja da bi Karadžić čak mogao biti oslobođen.

“U kuloarima MICT-a se govori o tome da Rusija itekako vrši pritisak, ne samo na suce već na cjelokupan UN-ov sustav kako bi se Karadžić i Mladić oslobodili. Cijela ova priča koja je nastala smjenom sudaca iz vijeća kad su u pitanju i Mladić i Karadžić daje nam za pravo da izražavamo sumnju u sve ovo što se zbiva”, kazao je u siječnju za Balkansku istraživačku mrežu Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH.

Nešto ranije ovog mjeseca kazao je pak kako je najmanje što žrtve očekuju potvrda prvostupanjske presude, ali je istaknuo kako bi pravda u cijelosti bila zadovoljena jedino ukoliko prizivno vijeće prihvati žalbu tužiteljstva na prvostupanjsku odluku kojom je odbačena optužba za genocid u drugim općinama osim Srebrenice. 

To bi neminovno vodilo i ka izricanju najteže, doživotne kazne zatvora Karadžiću, što tužiteljstvo u svojoj žalbi i traži.

Na popisu općina za koje tužiteljstvo MICT-a tvrdi da su bile poprište genocida su i Bratunac, Foča, Ključ, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Prizivno vijeće MICT-a također će se trebati ponovo očitovati o optužbama tužiteljstva o koordinaciji između Karadžića i vlasti u Srbiji jer, prema prvostupanjskoj presudi, Milošević nije bio član udruženog zločinačkog pothvata.

Karadžićev odvjetnik Goran Petronijević za srbijanske je medije kazao kako je uvjeren u oslobađajuću presudu "ukoliko će drugostupanjsko vijeće dokaze sagledavati s pravnog, a ne političkog stajališta".

"Ukoliko bude bilo kakvog pravnog i pravičnog odlučivanja, sagledavanja dokaza i činjenica koje su se pred Haaškim tribunalom tijekom postupka mogle vidjeti, mi smo potpuni optimisti da drugostupanjska presuda mora biti mnogo, mnogo bolja od ove, pa i oslobađajuća", kazao Petronijević. 

Naglasio je kako je obrana u žalbi insistirala da drugostupanjsko vijeće posebice obrati pozornost na nedostatnost svih dokaza koji se Karadžiću stavljaju na teret, posebice u odnosu na genocid u Srebrenici.