EKONOMSKI ANALITIČAR IGOR GAVRAN ZA NOVI.BA: Izgradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla neosporno opravdana, način finansiranje je sasvim drugo pitanje

Ekonomski analitičar Igor Gavran komentirao je u intervjuu za Novi.ba izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, carinske barijere koje je na robu iz BiH i Srbije uvela Priština, ali i ostala aktuelna pitanja.

Gavran smatra da je izgradnja novih energetskih kapaciteta nesporno opravdana.

- Za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla postoje tehničke pretpostavke i resursi, s obzirom na to da je planski tu izgrađena i postojeća elektrana u vrijeme ozbiljne države i strateškog planiranja te da postoje odgovarajući resursi, kao što je ugalj, u njenom okruženju - kaže ekonomski analitičar. 

Po njegovom mišljenju, postojeće blokove, budući da uskoro prestaju s radom zbog isteka vijeka trajanja, potrebno je zamijeniti ovakvim novim blokom, a u budućnosti vjerovatno i više njih, ovisno o energetskim potencijalima. Dodao je još da, ukoliko se izgradnja obavi korištenjem savremenih tehnologija i uz maksimalnu zaštitu okoliša, bit će osigurana dodatna korist za okruženje, prije svega za zdravlje građana i prirodu.

Najveći dio, oko 614 miliona eura, ove ogromne investiciju u iznosu od skoro milijardu i 700 miliona KM, trebali bi finansirati bh. građani kreditnim zaduženjem kod kineske Exim banke. Evropska energetska zajednica i zvaničnici Evropske unije (EU) nisu podržali odluku zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, koji su dali saglasnost za ovaj kredit. 
Gavran kaže da je način finansiranje sasvim drugo pitanje te da koliko je predloženi kreditni aranžman povoljan ili ne ovisi o ukupnoj financijskoj konstrukciji i očekivanim efektima, kao i eventualnim alternativnim izvorima finansiranja.

- Ukoliko se projekt izvede uspješno, otplata ne bi smjela biti problem niti generirati novo opterećenje građanima, jer je električna energija atraktivan proizvod čijom prodajom se može servisirati zaduženje i osigurati značajan povrat ulaganja. Da li je ovaj konkretni aranžman najpovoljniji mogući ili ne, nemoguće je procijeniti na osnovu samo ovih nekoliko podataka - mišljenje je ekonomskog stručnjaka.  

On ističe da se o povoljnosti kreditnog aranžmana može suditi na osnovu ekonomskih kriterija i parametara, a ne na osnovu porijekla ovog novca, odnosno države iz koje je kreditor. Pojašnjava da, ako postoji alternativni kredit koji "nudi", naprimjer, neka banka u EU i koji je povoljniji od navedenog, onda kritike Evropske energetske zajednice imaju osnova. 

- Ukoliko toga nema i kritike se zasnivaju na neekonomskim i iracionalnim animozitetima prema Kini, onda se mogu s lakoćom odbaciti kao neutemeljene i destruktivne. Paranoične floskule o "jačanju uticaja Kine na zapadnom Balkanu" nisu u domenu razumne, argumentovane analize. Jedini problem je u tome da BiH nema stvarnih kineskih ulaganja već samo kredite i da je saradnja BiH s vodećim svjetskim ekonomijama poput kineske, nerazvijena i nedovoljna. Potrebno je ojačati saradnju i privući stvarne kineske ulagače, a ne baviti se antikineskom paranojom i svoditi je na najniži nivo kreditiranja - kazao je Gavran. 

Naglasio je da je jedini neekonomski aspekt ovakvih projekata zaštita okoliša, koja se može osigurati insistiranjem na visokim standardima, i u potpunosti je u domenu bh. vlasti.

Gavran se osvrnuo i na posljedice uvođenja carinskih barijera na robu iz BiH i Srbije od strane Prištine i kazao da, iako je ove posljedice nemoguće precizno izraziti, jasno je da su gubici enormni. Osim toga, ističe i da su propuštene prilike za rast izvoza, za novi izvoz koji se realno mogao očekivati te za jačanje ukupne pozicije na tržištu. 

- Svakog dana gubici po ovim osnovama kombinirano se mogu procijeniti u milionima KM, a moguće je da je došlo i do smanjenja broja zaposlenih u kompanijama koje su najviše izvozile, kao i do smanjenja proizvodnje - kazao je, dodajući da su se preorijentacijom na druga tržišta ovi gubici mogli umanjiti, iako ne i anulirati.

Ekonomski analitičar osvrnuo se i na izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je kazao da se država i entitet ne mogu razvijati, a da nemaju svoje banke i finansijske institucije te da je "napravljena glupost u BiH što su prodate domaće banke".

- Izjave političara koji su dio vlasti, u Dodikovom slučaju i apsolutna vlast u jednom entitetu, već godinama, pa i decenijama, kako se nešto "trebalo uraditi drugačije" su bespredmetne. Riječ je o osobama koje imaju moć da mijenjaju zakone i sistem, a ne samo da plasiraju izjave kao da su nemoćni građani, koji eto vide da nešto ne valja, ali ne mogu ništa promijeniti - istakao je Gavran.

Podsjetio je da je Republika Srpska (RS), u kojoj već dugo vremena potpunu vlast ima upravo Dodik, u prethodnim periodu uspostavila Razvojnu banku čiji su rezultati rada, smatra Gavran, katastrofalni i uglavnom je poznata po aferama, a ne poticajnom ulogom u ekonomiji. 

- Također je nekoliko domaćih banaka u RS-u međuvremenu propalo, pa i jedno i drugo pokazuje na koji način se vodio i nadzirao bankarski sektor u dijelu države pod kontrolom upravo onoga ko sada plasira floskule kako je, eto, problem što nema domaćih banaka - dodao je. 

Osim toga, ukazao je na činjenicu da je ukupna privatizacija u BiH obavljena katastrofalno te da bi konkurencija na bankarskom tržištu bila mnogo bolja uz veći broj kvalitetnih i efikasnih domaćih banaka, kao i uspješnih razvojnih banaka koje zaista potiču razvoj privrede. 

- Međutim, entitetske razvojne banke politički su upravljane i ne doprinose, uglavnom, ničemu osim zapošljavanju članova vladajućih partija i njihovih porodica i stvaranju brojnih afera. Pa čak i da se vode na pravi način, kapitalom su beznačajne u odnosu na dominantne banke u vlasništvu stranih bankarskih grupacija. Dakle, riječ je o tipičnoj političkoj floskuli koja nema nikakvu vrijednost. U nekoj normalno vođenoj državi bilo bi drugačije, ali BiH to nažalost nije - smatra Gavran. 

Komentirajući ulazak u recesiju Turske i Italije, nekih od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH, kazao je da se ova činjenica svakako može negativno odraziti na na ekonomsku saradnju ovih zemalja sa BiH. 

- Međutim, njihovo učešće u našem izvozu ili među stranim ulagačima nije dominantno, a samo stanje u ovim ekonomijama nije jednako loše u svim sektorima. Potrebno je uložiti dodatan napor da se na ovim tržištima ostaje konkurentan, ali i tražiti alternativna tržišta u slučaju daljnjeg produbljivanja recesije i negativnih efekata - zaključio je Gavran u intervjuu za Novi.ba.