KOMANDANTICA NATO ŠTABA U SARAJEVU ZA NOVI.BA: Bilo kakva priča o potencijalnom članstvu BiH u NATO-u je preuranjena

Bosanskohercegovački politički lideri još uvijek nisu postigli saglasnost u pogledu NATO integracija, a predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik tvrdi da je za članstvo BiH u NATO-u potrebna saglasnost srpske strane. S tim u vezi kontaktirali smo komandanticu NATO Štaba u Sarajevu brigadnu generalicu Marti Bissell i zamolili za komentar.

Brigadna generalica je u intervjuu za Novi.ba podsjetila na činjenice da je najkraće vrijeme koje je prošlo od kada je neka država u regionu podnijela svoj prvi Godišnji državni program (ANP) do članstva pet godina, a najduže 19. 

- Imajući ovo na umu, bilo kakva priča o potencijalnom članstvu BiH u NATO-u je preuranjena, a oni koji su za ili protiv članstva će se, najvjerovatnije, vremenom mijenjati, kako se u svakoj demokratskoj zemlji lideri mijenjaju - kazala je Bissell. 

NATO je, ističe ona, uvijek u potpunosti podržavao nastojanja BiH da odredi svoju budućnost i nastavit će to raditi i u narednom periodu.  

Također, napomenula je da poziv za podnošenje Godišnjeg državnog programa ne garantuje članstvo u NATO-u i konstatovala "da sada niti BiH niti NATO ne donose nikakvu odluku o članstvu." 

Komandantica NATO štaba u Sarajevu podsjetila je i na činjenicu da se BiH u proteklih 15 godina mnogo puta službeno izjasnila da teži članstvu u NATO-u. To je, navodi Bissell, uradila 2004. godine kada je objavila svoju želju da stupi u NATO, 2005. kada je Predsjedništvo BiH ponovo potvrdilo ovaj cilj i kada je BiH donijela Zakon o odbrani, zatim 2009. kada je BiH aplicirala za NATO Akcijski plan za članstvo (MAP) i ponovo 2010. godine kada je prihvatila poziv da započne s MAP-om. 

- U skladu sa Ustavom BiH, vanjska politika je nadležnost na državnom nivou. NATO vjeruje da je na BiH da odredi svoj vanjskopolitički put i stoga podržavamo vanjskopolitičke odluke koje su donijeli izabrani lideri BiH, i to u skladu sa uspostavljenim procesima i pravnim postupcima - poručila je Bissell. 

Kao rezultat toga, istakla je da NATO Štab Sarajevo još od 2004. godine podržava i da će nastaviti podržavati nastojanja BiH da poboljša svoj odbrambeno-sigurnosni sektor. 

- Također će nastaviti pružati stručnu pomoć kao podršku dogovorenim reformama koje će poboljšati cjelokupnu vlast, čineći je transparentnijom, efikasnijom i sposobnijom odgovoriti na potrebe svojih građana - dodala je.  

Brigadna generalica je ponovila prednosti pridruživanja NATO-u za BiH, koje su, kako je rekla, iste kao i za bilo koju drugu zemlju koja razmatra članstvo.

- To su poboljšana sigurnost, stabilnost, ekonomski razvoj, profesionalnije i ekonomičnije oružane snage te ojačane demokratske institucije. NATO je pozvao BiH da podnese svoj prvi Godišnji državni plan kako bi pomogao vašoj zemlji da provede reforme, a na BiH je da odluči da li će tu priliku iskoristiti ili ne - kazala je, istakavši da  NATO želi vidjeti BiH stabilnom, sigurnom i sposobnom, "kakvom bi je trebao željeti vidjeti bilo koji lider u BiH".   

Bissell se u intervjuu za Novi.ba osvrnula i na aktuelnu priču o vraćanju obaveze služenja vojnog roka, o čemu razmišljaju i zvaničnici Oružanih snaga BiH (OSBiH), ali i zemlje u regonu. 

- Bilo koje odluke koja se tiču veličine i mandata OSBiH, uključujući i razmatranje uvođenja obaveznog služenja vojnog roka, odluke su koje donosi država BiH, kao suverena država, uz konsultacije s najvišim zvaničnicima Oružanih snaga, a posebno s načelnikom Zajedničkog štaba OSBiH, koji je glavni vojni savjetnik Predsjedništvu BiH - mišljenje je komandantice NATO štaba Sarajeva. 

Ona napominje da je ovo pitanje postavljano je i ranije.

- Komisija za reformu odbrane ovo je pitanje razmatrala sveobuhvatno 2005. godine i zaključila da su profesionalne oružane snage i neophodne i dovoljne da zadovolje potrebe BiH da ispuni legitimne sigurnosne potrebe, kao i ambicije države u vezi programa Partnerstvo za mir i NATO-a - navela je Bisselle. 

Dodala je da su, kao rezultat toga, profesionalizacija OSBiH i eliminacija sistema obaveznog služenja vojnog roka i pasivne rezerve, koja je bila dio tog sistema, postali dio sporazuma o reformi odbrane iz 2005. godine i zakona proisteklih iz nje.  

- Međutim, kako raste kompleksnost geopolitičkog operativnog okruženja, uvijek je korisno osvrnuti se na trenutne uslove u oružanim snagama i BiH kako bi se odredilo da li se svijet današnjice toliko značajno promijenio da je potrebno ponovo razmotriti te odluke - smatra komandantica. 

S tim u vezi, zaključila je da postoje razlozi za i protiv obaveznog služenja vojnog roka koje lideri BiH trebaju procijeniti, a demokratsko društvo podržati.