DIREKTOR CENTRA ZA SIGURNOSNE STUDIJE ZA NOVI.BA: Međunarodna zajednica ne bi dopustila sukobe i secesiju BiH

Direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) u Bosni i Hercegovini Denis Hadžović kazao je u intervjuu za Novi.ba da bi na eventualnu secesiju BiH, ili njen ozbiljniji nagovještaj, međunarodna zajednica zasigurno pravovremeno reagirala i ne bi dopustila sukobe jačeg intenziteta ili ponavljanje tragičnih dešavanja iz '90-tih godina. 

To je izjavio u kontekstu nedavne izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će, ukoliko inicijativa Stranke za demokratsku akciju (SDA) za promjenu naziva Republike Srpske dođe u Ustavni sud BiH, provesti referendum i odvojiti RS od BiH. 

- Nadajmo se da niko u BiH ne priželjkuje takav scenario i da će sve takve i slične najave ostati u domenu deklarativnih i hipotetičkih stavova u službi sticanja dnevnopolitičkih poena na trenutno nestabilnoj i složenoj bh. političkoj sceni - rekao je Hadžović 

Ipak, on upozorava da nas promjene u sferi međunarodnih odnosa u svijetu opominju da trebamo biti oprezni u prognozama i, prije svega, tražiti od bh. političkih lidera da se odgovorno i savjesno odnose prema interesima građana koje predstavljaju u vlasti.

Direktor CSS-a osvrnuo se i na sve češće priče o naoružanju i sigurnosti u regionu te činjenicu da Srbija i Hrvatska već nekoliko posljednjih godina uveliko rade na jačanju vojske i kupuju savremenije naoružanje.

- Promjene u sferi međunarodnog poretka te novi geoplitički izazovi za poredak uspostavljen na utvrđenim pravilima nagnao je mnoge nacionalne države da povećaju ulaganja u svoje odbrambene kapacitete - ističe Hadćžović. 

Tako smo, podsjeća, svjedoci da proteklih godina Srbija i Hrvatska vrše modernizaciju svojih oružanih snaga i stvaraju privid neke regionalne trke u naoružanju. 

- Hrvatska to čini i iz razloga ispunjavanja svojih obaveza kao punopravne članice NATO-a, dok Srbija, opredijeljena za vojnu neutralnost, mora jačati sve svoje odbrambene kapacitete kako bi bila u mogućnosti samostalno odgovoriti na sve prijetnje po njenu nacionalnu sigurnost - kaže direktor CSS-a. 

Međutim, on napominje da se, uz ove razloge, mora imati i na umu da je postojeće stanje vojne opreme i sistema naoružanja u svim državama regije, pa tako i u BiH, na poražavajućem nivou te da ne može ispuniti ni minimalne zahtjeve potreba modernih vojski. 

- Zvaničnici BiH su također bili svjesni i prepoznali nedostatke bh. odbrambenog sektora, pa su tako 2017. godine usvojili Plan modernizacije i opremanja Oružanih snaga BiH (OSBiH) za period 2017-2027., koji je trebao postepeno omogućiti OSBiH da dostignu određene standarde i neophodne kapacitete za ispunjavanje svoje misije - podsjetio je, dodajući da je kašnjenje s realizacijom ove politike uslovljeno nemogućnošću stupanja na snagu dokumenta Pregleda odbrane, čiji je integralni dio spomenuti proces modernizacije. 

Hadžović smatra da su odredbe samog Pregleda odbrane, igrom slučaja ili možda nečijom skrivenom namjerom, direktno vezane za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP), pa je, usljed nemogućnosti postizanja političkog koncenzusa o slanju prvog Godišnjeg akcionog programa BiH za MAP, ovaj proces praktično u statusu quo. 

- Stoga je neophodno što prije naći političko rješenje za ovaj "Gvordijev čvor" te omogućiti  odbrambenim strukturama BiH da započnu s procesom modernizacije oružanih snaga i smanje određenu zabrinutost koja je javlja u dijelu javnosti u BiH u pogledu naoružavanja naših susjeda - podvukao je.  

U razgovoru za Novi.ba, direktor Centra za sigurnosne studije komentirao je i činjenicu da se u zemljama u regionu sve češće spominje i ponovno vraćanje obaveznog vojnog roka, a u posljednje vrijeme i predvojničke obuke, koju je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović spomenuo na tribini u Kaknju.

On to objašnjava činjenicom da su nova sigurnosna situacija u Evropi, posebno nakon Ruske aneksije Krima, te smanjen interes za službu u profesionalnim vojnim snagama, opredijelili neke zemlje Evrope, poput Švedske i Litve, da ponovo uvedu obavezu služenja vojnog roka, a vode se i rasprave o ovom pitanju i u drugim državama kao što su Njemačka, Italija ili Hrvatska. 

- Na svakoj zemlji je da donese odluku o ovako ozbiljnom pitanju u odnosu na promjenljivo sigurnosno okruženje, ali za sada ne vidim postojanje ozbiljne političke ili stručne rasprave o ovom pitanju, kao ni analize koje bi nam mogle ponuditi odgovore koji pristup ovoj problematici bi bio najsvrsishodniji u predstojećem periodu - kazao je Hadžović. 

Između ostalog, napomenuo je da BiH nije ispunila ni zakonsku obavezu o uspostavi rezervnih vojnih snaga, veličine 5.000 osoba, nakon skoro 15 godina od usvajanja Zakona o odbrani BiH te, stoga, zaključuje da je iluzorno u ovom trenutku govoriti i o vraćanju obaveznog vojnog roka, posebno bez kvalitetnih analiza i usaglašenog političkog stava.