U KAKVOM VREMENU ŽIVIMO? Više od 128.000 djece na rubu gladi!

Bosna i Hercegovina
U KAKVOM VREMENU ŽIVIMO? Više od 128.000 djece na rubu gladi!
Iako je općepoznato da su prava djece zagarantirana Ustavom države i Konvencijom o pravima djeteta, činjenica je da se ona uveliko krše na području cijele BiH

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, oko 128.000 djece u BiH korisnici su nekog vida socijalne zaštite i pomoći. Od ovog broja najviše njih i to oko 40.000 je u dobi između sedam i 14 godina, dok ih je oko 30.000 ispod sedam godina.  

Oko 100.000 djece ugroženo je porodičnom situacijom, gdje je za njih oko 40.000 utvrđeno da žive u porodicama koja nemaju ni minimum sredstava za život, njihovi roditelji su nezaposleni ili imaju određena primanja nedostatna i za njihove i za dječije potrebe.

Pretpostavlja se da je broj djece kojima je potrebna neka vrsta pomoći daleko i veći, no ona nisu uključena u programe socijalne zaštite. Na ovaj problem u svojim izvještajima ukazala je i Svjetska banka te mnoge međunarodne organizacije za prava djeteta koje djeluju u BiH. 

Iako je općepoznato da su prava djece zagarantirana Ustavom države i Konvencijom o pravima djeteta, činjenica je da se ona uveliko krše na području cijele BiH. Tako su djeca u našoj zemlji diskriminirana i po osnovu primanja dječijeg dodatka. Naročito u FBiH. Isplata dječijeg dodatka regulirana je kantonalnim zakonima ili odlukama, međutim, u nekim kantonima, poput Unsko-sanskog, Zapadno-hercegovačkog i Srednjobosanskog, taj dodatak se ne isplaćuje. Slična situacija donedavno je bila i u Hercegovačko-neretvanskom i Posavskom kantonu, no oni su odnedavno uveli praksu isplate dječijeg dodatka.

S druge strane, i u kantonima gdje se dodatak isplaćuje, on je neujednačen i kreće se od oko 15 KM, koliko iznosi u Zeničko-dobojskom, pa do 42 KM, koliko je u Kantonu Sarajevo. To je maksimalna visina osnovnog dodatka i da bi ga neka porodica dobila, mora proći kroz administrativno „sito i rešeto“ i priložiti desetinu dokumenata, što se na kraju svodi na to da moraju dokazati da žive u dubokom siromaštvu da bi im bio isplaćivan dječiji dodatak.

Postoji i uvećani dječiji dodatak koji je od osnovnog uglavnom veći za dvadesetak maraka i pripada djetetu bez oba i jednog roditelja, porodici koja ima dijete ometeno u fizičkom ili psihičkom razvoju, porodici kojoj su oba ili jedan roditelj invalidi. U principu taj iznos se kreće maksimalno oko 60 KM.

Ne propustite