NOVI.BA NA KONFERENCIJI O ZAŠTITI NOVINARKI/Predsjednik Udruženja BH novinari: Ćutanje nije rješenje
Udruženje BH novinari sprovelo je istraživanje početkom ove godine koje je pokazalo da 53,1 posto medijskih uposlenica u Bosni i Hercegovini svoj položaj percipiraju negativno zbog odsustva iz najozbiljnijih informativnih sadržaja, težeg napredovanja u karijeri u odnosu na muške kolege te zbog steretipizacije i seksualizacije.
Ti su podaci izneseni na konferenciji o temi "Položaj i zaštita novinarki u bosanskohercegovačkim medijima", koju je danas u Sarajevu organiziralo Udruženje BH novinari u okviru IMEP projekta.
Sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić kazala je u uvodnom obraćanju, budući da se današnja konferencija održava na dan kada se obilježava Dan žena, 8. mart, da se danas "ne radi samo o cvijeću" već da ovaj dan nosi sa sobom simboliku borbe za ženska ljudska prava.
- Ovaj događaj je važan jer želimo reći da se želimo boriti za zaštitu prava novinarki i medijskih djelatnica na način da više štitimo njihova prava te da u javnom komunikacijskom prostoru BiH više govorimo o slučajevima kršenja tih prava - istakla je Rudić.
Napomenula je da je današnja konferencija organizirana kao nastavak aktivnosti koje su BH novinari započeli prošle godine, uz podršku Misije OSCE-a u BiH, i to je bila prva konferencija o položaju i zaštiti novinarki u BiH na kojoj su predstavljeni i prvi rezultati o položaju novinarki u bh. medijima.
Ti su podaci pokazali da je udio žena na pozicijama direktorica u medijima u BiH 25,3 posto, a muškaraca 74,7 posto. Udio žena u svim analiziranim pozicijama glavnih i odgovornih urednica u medijima čini samo jednu trećinu, dok udio muškaraca iznosi dvije trećine.
Sekretarka Udruženja BH novinari poručila je da će nastaviti s ovakvim aktivnostima, više produbiti ovu temu te osnažiti mrežu novinarki koja će nastaviti raditi na ovim pitanjima.
Prisutnim se obratila i glasnogovornica Misije OSCE-a u BiH Željka Šulc koja je ukazala na činjenicu da se BiH i dalje suočava s velikim brojem problema kada je u pitanja sloboda medija.
- Ono što nas posebno zabrinjava je rodno zasnovano nasilje, konkretno nasilje nad novinarkama u virtuelnom i realnom svijetu - naglasila je.
Dodala je da u velikom broju slučajeva napadi na novinarke dovode do samocenzure ili do toga da se žene povlače iz javnog sektora te time uglavnom "muške" struke ostavljaju još uvijek dominantno muškim.
S namjerom da se ovaj trend spriječi, kako ne bi dobio karakteristike epidemije, na posljednjoj ministarskoj konferenciji zemalja članica OSCE-a, u decembru 2018. godine, donešena je odluka Ministarskog vijeća OSCE-a o sigurnosti novinara. To je, kako je istakla Šulc, prva takva odluka u posljednjih 15 godina.
- Zemlje članice OSCE-a, a među njima i BiH, d užne su osuditi javno i nedvosmisleno napade na novinarke u vezi sa njihovim radom - podvukla je.
Šulc je na kraju obraćanja poručila da će sa svojim partnerima nastaviti raditi na ostvarenju rodne ravnoravnosti u svakom sektoru te svakako u sektoru medija. Osim toganastavit će i sa podrškom aktivnostima koje za cilj imaju sprječavanje napada na novinarke.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Davidović ocijenio da najveći dio problema u vezi s diskriminacijom novinarki je to što one odbijaju da javno govore o tome.
- Najveći dio novinarki nikada ne izađe izvan redakcija i njhovog svakodnevnog miljea. Bez obzira da li su takve probleme doživjele unutar njhovih redakcija, sa urednikom, poslodavcem ili na terenu, one o tome vrlo rijetko govore - smatra Davidović.
Po njegovom mišljenju, drugi problem je činjenica da veliki dio novinarki, posebno mladih, nisu članice nijednog novinarskog udruženja, koji sada u BiH ima pet.
- Prastara je izreka da ćutanje o problemu neće riješiti problem - zaključio je predsjednik BH novinara, dodajuću da sve dok budemo ćutali i djelovali kao izolovane jedinke, neće biti ni rezultata, o čemu svjedoči i dosadašnje stanje.