SKANDALOZNO: Otkriveno šta piše u ruskoj rezoluciji o BiH
Umjesto osude da je u Srebrenici počinjen genocid, što predlaže britanska rezolucija, Moskva danas podnosi kontrarezoluciju kojom se osuđuju svi zločini na prostoru bivše Jugoslavije.
Rezolucija Rusije u koju je "Blic" imao ekskluzivno uvid ne pominje Srebrenicu nijednom riječju, ali poziva Vijeće sigurnosti UN-a da usvoji dokument u kome se ne navodi nijedan pojedinačan zločin, niti izdvaja neka etnička grupa.
Rusija poziva na "odgovornost svih članica da poštuju međunarodno pravo" i poštovanje Dejtonskog sporazuma. U ruskoj kontrarezoluciji se predlaže Vijeću sigurnosti da usvoji dokument u kome se "podsjeća na odgovornost zemalja država da okončaju nekažnjivost i krivično gone odgovorne za genocid i zločine protiv čovječnosti", ali i izraze "saosećanje sa žrtvama na svim stranama sukoba u bivšoj Jugoslaviji."
Misija Rusije pri Ujedinjenim nacijama podnijeće danas kontraprijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti, a prema najavama stalne članice Vijeća odmah će početi konsultacije o nacrtu Moskve.
Ruska rezolucija koja se predlaže Vijeću da je usvoji kao svoj dokument ima dva dijela. U prvom se taksativno navode obaveze UN-a, ali i do sada usvojena dokumenta vezana za Bosnu i Hercegovinu, a drugi dio se sastoji od sedam tačaka koje su prijedlog Moskve.
U prvom dijelu Rusija podsejća na sve “ranije bitne rezolucije koje se tiču sukoba u bivšoj Jugoslaviji” i ukazuje da je osnovna odgovornost Vijeća sigurnosti prema povelji UN-a održavanje mira i sigurnosti, te da Vijeća treba biti odlučno u unapređivanju i mirnom rješavanju sukoba.
- Vijeće potvrđuje svoju posvećenost čuvanju suvereniteta i teritoritorijalnog integriteta svih država na terotioriji bivše Jugoslavije u okviru međunarodno priznatih granica - predlaže Moskva Vijeću da usvoji kao svoj stav.
Rusija ukazuje Vijeću da “podvuče svoju posvećenost implementaciji” mirovnih sporazuma, a među njima i Dejtonskog. Moskva sugeriše i da se “skrene pažnja svim državama članicama na puni obim pravde i mehanizme pomirenja kroz nacionalne, međunarodne i mješovite krivične sudove i tribunale...”
- Vijeće osuđuje najteže zločine koji su počinjeni u vrijeme sukoba u bivšoj Jugosklaviji protiv lica - različitog nacionalnog i vjerskog porijekla imajući u vidu presude međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jogoslaviju i Međunarodnog suda pravde, a koje su počinile različite strane u sukobima u bivšoj Jugoslaviji - navodi se u prvom dijelu ruske rezolucije.
U drugom dijelu ruske kontrarezolucije koji proizilazi iz stavova navedenih u prvom dijelu u sedam tačaka se taksativno predlaže šta bi države članice trebalo da usvoje.
Blic integralno prenosi tačke kontrarezolucije:
1. Najstrožije osuđivanje najtežih zločina za vrijeme sukoba u bivšoj Jugoslaviji protiv lica različitog etničkog i vjerskog porijekla;
2. Poziva da države poštuju obaveze u skladu s međunarodnim pravom radi okončanja nekažnjivosti i krivičnog gonjenja odgovornih za najteže zločine;
3. Izražava saosećanje sa žrtvama na svim stranama sukoba u bivšoj Jugoslaviji i s njihovim porodicama, a članice da nastave pružati dugoročnu podršku i pomoć preživjelima na primjeren način;
4. Pozdravlja rad međunarodne komisije za nestala lica i Instituta za nestala lica BiH, njihov rad na pronaleženju i identifikovanju posmtrnih ostataka žrtava u BiH što je značajno doprinijelo izvođenju zločinaca pred lice pravde;
5. Još jednom ponovo se potvrđuje podrška mirovnom sporazumu kao i Dejtonskom sporazmu;
6. Naglašavamo da glavnu odgovornost za buduću uspješnu primjenu Dejtonskog sporazuma imaju vlasti BiH;
7. Pozivamo Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode i sve građane BiH iz oba entiteta, Federaciju BiH i RS da unaprijeđuju mir pravdu, toleranciju i pomirenje, a na osnovu mirovnog sporazuma i Ustava BiH.
Kako se nezvanično navodi, prema stavu Moskve ovakav dokument mnogo više odgovara raspravi o stanju u BiH, koja će se 7. jula voditi u Vijeću sigurnosti od rezolucije koja bi se bavila pojedinačnim zločinom. Kako su naveli pojedini mediji “London je s negodovanjem reagovao na potez Moskve, koja je praktično uložila kontrarezoluciju britanskoj, dok Britanija nema namjeru da povuče svoj tekst”.
Za sada je neizvjesno da li će Vijeće raspravljati o obje rezolucije ili samo britanskoj koja je podnijeta prva. Britanija računa na podršku još sedam od 15 članica Vijeća - Francuske, SAD, Čada, Jordana, Litvanije, Malezije i Novog Zelanda. Od prvog jula Novi Zeland preuzima predsjedavanje ovim tijelom.