Nakon ukidanja radnih dozvola: Slavonci u strahu, mladi masovno odlaze u Njemačku

Region
Nakon ukidanja radnih dozvola: Slavonci u strahu, mladi masovno odlaze u Njemačku
Nakon što je Njemačka ukinula radne dozvole hrvatskim državljanima, koji će se od 1. jula bez problema moći zaposliti u toj zemlji, ali i mnogim drugim zemljama u Evroprkoj uniji, mladi su već najavili masovan odlazak iz Hrvatske.

Nakon što je Njemačka ukinula radne dozvole hrvatskim državljanima, koji će se od 1. jula bez problema moći zaposliti u toj zemlji, ali i mnogim drugim zemljama u Evroprkoj uniji, mladi su već najavili masovan odlazak iz Hrvatske.

Posebno teška situacija je u Slavoniji i Lici, gdje je prosjek nezaposlenih viši od Zagreba i centralne Hrvatske, pa mladi ne vide drugog izlaza već ''put pod noge'' u Njemačku.

Sve je više Slavonaca koji intenzivno uče njemački jezik. Polaznicima se nudi i mogućnost završetka stepena za samo dvije ili tri sedmice, a najtraženiji su "brzopotezni" i specijalizovani kursevi za odrasle te zdravstveni i poslovni sektor. Zavisno o grupi, kursevi stoje od 2000 do 2500 kuna po modulu.

''Radi posla u Njemačkoj javljaju nam se sa željom za hitnom podukom u trajanju od 30 sati. Za takve polaznike organizujemo rad u manjim grupama od pet ljudi, a nastava traje od četiri do pet sati dnevno'', kaže prof. Jelena Jelinić-Bošnjak, voditeljica škole stranih jezika u narodnom otvorenom učilištu "Libar" u Slavonskom Brodu.

Brođanka Anita Krnjić-Đerek odnedavno je na stručnom osposobljavanju u gradskoj Razvojnoj agenciji, a kurs njemačkog upisala je zajedno sa suprugom Draženkom Đerekom koji radi u Bilfinger Đuro Đaković Montaži kao komercijalni voditelj projekata.

''Sedam mjeseci smo već živjeli u Njemačkoj, a ukaže li se potreba za trajnim preseljenjem, želim biti spremna. Djelatnici koji su u direktnom kontaktu sa klijentima bez znanja jezika jednostavno ne mogu opstati'', kaže Krnjić-Đerek za Večernji list.

I Bosanci i Hercegovci s hrvatskim državljanstvom najavljuju masovan odlazak u Njemačku, zemlju u koju se tradicionalno naš narod odseljava još od 1960-ih. Jajčani, Livnjaci, Duvnjaci, ali i drugi ''spas od ekonomskog crnila u BiH'' traže u zemljama Srednje Evrope.

No, stariji su zabrinuti. Odljevom mozgova s ovih prostora piše nam se crna budućnost. Stariji Slavonci se već brinu za ionako loš prirodni priraštaj u tom kraju, a ni Bosanci i Hercegovci nisu daleko od toga.

Ne propustite