Najugroženije područje u BiH: Na OVOM mjestu ima i više od dvije hiljade klizišta

Više od 2.100 klizišta registrovano je na prostoru Tuzle, zbog čega je ovaj grad označen kao najugroženije područje u Bosni i Hercegovini i širem regionu. Jedna četvrtina površine ovog grada vezana je za problematiku klizišta, a kao najveći problem navodi se nelegalna gradnja objekata.
Okvirno 4.900 hektara, odnosno 16,5 posto površine Tuzle nalazi se pod klizištima, uz još 2.000 hektara, odnosno 6,5 posto terena koji predstavlja potencijalne lokacije za pojavu novih klizišta. 

"Prema zvaničnim podacima jučerašnje padavine na području Tuzle iznosile su 15 litara po metru kvadratnom, uz postepeno topljenje snijega i one nisu izazvale probleme. Danas smo imali samo jednu tehničku intervenciju u kojoj je nadležna služba za komunalne poslove uz vatrogasce vršila pročepljavanje cjevovoda u Mjesnoj zajednici Slavinovići, koji su začepljeni usljed određenih građevinskih radova", rekao je Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Službi Civilne zaštite Grada Tuzla. 

Na području Tuzle kritične količine kiše iznose okvirno 70 litara po metru kvadratnom u toku 24 sata, ili 50 do 60 litara u roku od 15 ili 20 minuta. Tada dolazi do pojave bujičnih voda koje mogu dovesti do reaktivacije klizišta.

Grad Tuzla putem Službe civilne zaštite u kontinuitetu svake godine provodi interventne sanacije na klizištima. Prema Mulaćevim riječima, prošle godine je sanirano 15 lokcija, a sanacione mjere će biti sprovedene i u 2019. godini na isto toliko klizišta. 

"Gdje god smo sproveli interventne sanacione mjere dosad se nije dogodilo da je došlo do reaktiviranja klizišta", istakao je Mulać.

Na ranjivom terenu kao što je Tuzla, pored konstantnih klimatskih promjena i nepovoljnih geoloških uslova, Mulać kaže da najveći problem stvara nelegalna gradnja.

"S njom su posljedice značajnije, odnosno veće su štete na terenu i stvaraju se novi ekonomski i socijalni problemi kod građana. Mi smo 2010. godine u prirodnoj nesreći usljed poplava i klizišta imali štetu u iznosu 10,5 miliona KM, a 2014. ona je iznosila 440 miliona KM. Po ovome se vidi koliko se ti iznosi povećavaju, a sve su uzroci neadekvatne, neprilagođene i nelegalne gradnje na nestabilnim terenima", naglasio je Mulać.

Pokretanju klizišta doprinose i neočišćeni i neuređeni, odnosno neregulisani vodotoci, a Mulać kaže da se u narednom periodu mora nastaviti sa sistemskim aktivnostima na edukaciji i podizanju svijesti kod građana, ali i sa postupanjem svih nadležnih gradskih službi koje se bave uređenjem terena.