Niko ne želi 60 hiljada migranata u EU

Burna rasprava čelnika 28 zemalja članica o tome kako raspodjeliti teret zbrinjavanja izbjeglica sa zemljama koje su izložene najvećem migrantskom pritisku završila je u petak u ranim jutarnjim satima bez konsenzusa o kvotama za raspodjelu.

Postignuta je saglasnost da će EU u sljedeće dvije godine primiti 40 hiljada izbjeglica, koji su sada u Italiji i Grčkoj te još 20 hiljada, koji se nalaze izvan teritorije EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Međutim, kako će oni biti raspoređeni po zemljama članicama ostavljeno je ministrima unutrašnjih poslova zemalja članica, koji bi o tome trebali odlučiti u julu.

Komisija je u maju predložila obavezujuće kvote za raspodjelu izbjegličkog tereta na temelju više kriterija - visini BDP-a, broju nezaposlenih i broju dosad primljenih izbjeglica. Međutim, zemlje srednje Evrope i baltičke zemlje oštro su protiv obavezujućih kvota.

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncer bio je vrlo nezadovoljan ishodom rasprave. "Hoćemo li to učiniti na dobrovoljnoj ili obavezujućoj osnovi, meni malo znači. Ali, dati životnu perspektivu za 60 hiljada ljudi skroman je napor. To što smo potrošili sate o načinu raspodjele dokazuje da Evropa nije na visini slike kakvom se želi prikazati prema vani", rekao je Juncker na konferenciji za novinare nakon završetka prvog dana summita, koji je potrajao do tri sata ujutro.

U usuglašenim zaključcima, koji će formalno biti prihvaćeni u petak na kraju summita, ne spominju se ni obavezujuća ni dobrovoljna osnova.

S druge strane, postignut je dogovor o vraćanju ljudi koji nemaju zakonsko pravo za ulazak u EU.

"Migranti koji nemaju zakonsko pravo za ulazak u EU moraju biti vraćeni", rekao je predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk. Pri tome će koristiti iskustvo Španije, koja je ranije bila suočena s priljevom migranata na Kanarsko ostrvo.

Donald Tusk je rekao da pristup EU-a problemu migranata mora biti "geografsko sveoubhvatan", drugim riječima pažnja se mora posvetiti ne samo Italiji i Grčkoj, nego i Mađarskoj, u kojoj je od početka godine registrovana trećina od svih zahtjeva za azilom, što je više nego u Italiji.

O stanju pregovora između grčkih vlasti i njezinih vjerovnika čelnike je upoznao predsjednik eurogrupe Jeroen Dijsselbloem.

Pregovori su prepušteni institucijama, izrazom kojim se zamjenjuje raniji naziv "trojka", a koju čine predstavnici vjerovnika MMF, Komisija i Evropska centralna banka.

"Čelnici su imali dugu raspravu i u potpunosti su svjesni situacije i mogućih posljedica. Čelnici su se složili da nema potrebe za još jednim summitom eurozone, ni sutra, ni tokom vikenda. Čelnici očekuju da eurogrupa zaključi taj proces na svom sastanku u subotu", rekao je Tusk.

Tokom radne večere, i britanski premijer David Cameron dobio je priliku da svoje kolege upozna sa svojim planovima za organiziranje o ostanku ili izlasku svoje zemlje iz EU-a.

Tusk je rekao da je to prvi korak u dugom procesu, koji će takođe biti okonačan na jednom od evropskih summita. Pri tome je istaknuo da se o temeljnim vrijednostima i postignućima EU-a neće moći pregovorati. "Trebamo uzeti u obzir britansku zabrinutost, ali samo na način koji će biti siguran za Evropu", rekao je Tusk, dodajući da će se o britanskom pitanju ponovno razgovorati na summitu u decembru.

U petak prijepodne nastavlja se summit, između ostaloga, raspravom s glavnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom o novim sigurnosnim izazovima.

Čelnici bi takođe trebali razgovorati o ekonomskim pitanjima, digitalnoj agendi te usvojiti zaključke, koji će završiti ovogodišnji Evropski semestar, prenosi Hina.